Argentinka savršeno otpjevala LIJEPU NAŠU; potomci hrvatskih iseljenika se uvjerili da mogu brzo naučiti hrvatski

Polaznicama tečaja hrvatskog jezika ugovore o stipendiji uručio je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, koji je naglasio da je druženje s potomcima hrvatskih iseljenika najljepši dio njegova posla. ”Čestitam vam na hrabrosti i izražavam divljenje jer ste odlučili doći i učiti hrvatski”, naglasio je Milas

Da je Ladislav Vukušić, iseljenik koji je između dva svjetska rata iz Jablanca kod Senja otplovio u daleku Argentinu i tamo ‘pustio korijenje’, mogao danas vidjeti i čuti svoju unuku – Mariu Florencia Celani (30), kako usred Zagreba s puno emocija i pred punom dvoranom pjeva ‘Lijepu našu’, vjerojatno bi mu se prsa nadimala od ponosa, a suze mu krenule na oči.

Njegova Maria je, naime, iz Argentine doputovala prije godinu dana da bi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu naučila tečno govoriti hrvatski jezik. Danas je dojmljivim glasom uljepšala svečanost dodjele novih ugovora o stipendijama za 37 pripadnika hrvatskog naroda s prebivalištem izvan RH za ljetni semestar akademske godine 2018./2019., u prostorijama Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH u Zagrebu.

Na gitari ju je pratila Lucia Rako (21), koja u Beču pohađa glazbenu akademiju MUK, zbog čega je dodjela ugovora poprimila posebno svečani ugođaj.

Polaznicima tečaja Croaticum ugovore o stipendiji uručio je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, koji je naglasio da je druženje s potomcima hrvatskih iseljenika te dodjela stipendija za učenje hrvatskog jezika najljepši dio njegova posla.

”Čestitam vam na hrabrosti, što ste odlučili doći i učiti hrvatski. Želim vam izraziti divljenje, budući da dolazite mahom iz dalekih zemalja. To je hrabar iskorak na kojega se ne biste odlučili da vaši preci nisu na vas prenijeli ljubav prema domovini Hrvatskoj. Nadam se da ćete i vi domovinu voljeti na isti način”, istaknuo je Zvonko Milas prije nego je podijelio ugovore o stipendiranju.

Naglasio je, potom, da je jačanje veza hrvatskih iseljenika s domovinom jedan od strateških ciljeva Republike Hrvatske i svih njezinih vlada, pogotovo aktualne vlade. Rekao je da je to i zadaća Središnjeg državnog ureda.

”Jezik je najznačajniji oblik komunikacije, vrijednost bez koje prestaje postojati narod i nacija. Vjerujem da ćete čuvati vrijednosti hrvatskog jezika i kulture i svih obilježja hrvatskog naroda, posebno kroz ovaj program i uz pomoć znanja hrvatskog jezika. Siguran sam da ćete upoznavajući Hrvatsku postati svjesni njezine ljepote, sigurnosti i dobrih ljudi koji tu žive, te da će mnogi od vas dobiti želju da ostanu. Vrata Hrvatske za vas su otvorena, a otvorena su i vrata ovog ureda. Čestitam vam na dolasku i uživajte u Hrvatskoj”, poručio je državni tajnik Milas, te uručio ugovore o stipendijama polaznicima tečaja Croaticum.

Prisutni novinari nakon toga su imali prigodu upoznati pripadnice i pripadnike (daleko je više djevojaka) treće i četvrte generacije potomaka hrvatskih iseljenika, koji su odlučili u Zagrebu učiti hrvatski, a koji mahom dolaze iz Južne Amerike.

Marija Florencia Celani, s početka priče, na odličnom je hrvatskom ispričala da se u Argentini profesionalno bavila pjevanjem, a da i u Zagrebu pjeva povremeno u vinoteci Bornstein na Kaptolu 19. Maria pjeva uz tango, jazz, fado… Koliko talenta i karizme posjeduje pokazala je izvedbom klasika ‘Besame Mucho‘, na kraju svečanosti u Središnjem državnom uredu.

”Jako mi se sviđa i ostat ću! Zagreb ima jako dobru atmosferu, pogotovo mi se sviđaju ljudi. Sigurnost je ovdje stopostotna. Možeš što god hoćeš, ne moraš strahovati i ogledati se na sve strane ako izađeš navečer u šetnju. U Argentini nije tako. Ako ideš van, moraš biti u društvu, jer je inače opasno”, ispričala je Argentinka hrvatskih korijena – koja je odrasla u Patagoniji, studirala u Buenos Airesu, a u Zagrebu odlično savladala jezik svojih predaka.

Pomalo stidljivo priznala je da je u Hrvatskoj pronašla dečka. On je iz Opatije. Više o toj temi nije htjela govoriti.

Paulina Tomičić (23) također je doputovala iz Argentine. I ona obožava Hrvatsku, osjeća se, kaže, posebno ugodno, premda je pripadnik tek treće generacije hrvatskih iseljenika i premda jedva razumije pokoju riječ hrvatskoga (pa smo razgovarali na engleskom).

”Moji su predjed i prabaka iz Zagvozda, odnosno s Hvara, prije puno  godina otputovali u Argentinu, a sva obitelj je kasnije živjela tamo. Ipak, meni je ovo četvrti put da dolazim u Hrvatsku. Ranije sam dolazila s roditeljima. Obišli smo Zagreb, Zadar, Split, Zagvozd, Makarsku, Bašku Vodu i mnoga druga mjesta. Svugdje smo se osjećali posebno ugodno, kao da je ovdje naš dom. U Zagrebu sam dva tjedna, smjestila sam se u studenskom domu Ante Starčevića (‘na Šari’) i lijepo mi je. Voljela bih ostati barem dvije godine, da naučim hrvatski”, kazala je Paulina, dodavši, uz smiješak, da možda ostane i dulje.

Ugovor o stipendiji dobila je i Agustina Vazquez (19), iz Argentine, Slavka Kovačević (27) iz Čilea te još tridesetak djevojaka i mladića, potomaka hrvatskih iseljenika mahom iz Južne Amerike.

Osim Zvonka Milasa, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, stipendisti su imali prigodu upoznati i Daria Magdića, načelnika Sektora za provedbu i nadzor programa i projekta Hrvata izvan Republike Hrvatske, Mariju Matek, voditeljicu Ureda dobrodošlice istog ureda, Mariju Pušić, glasnogovornicu Ureda koji skrbi o Hrvatima izvan Republike Hrvatske…

Program učenja hrvatskog jezika od 2012. godine provodi Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Cilj Programa je upoznavanje i njegovanje hrvatske kulture, nacionalnog identiteta, kao i promicanje suradnje i povezanosti Republike Hrvatske s iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima. Istodobno se potiče njihov povratak u Republiku Hrvatsku, a onima koji su se već uselili pomaže se kako bi se mogli lakše uključiti u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.

Stipendija za učenje hrvatskoga jezika u RH uključuje podmirenje troškova tečaja hrvatskoga jezika, subvencionirani smještaj i prehranu kao i odgovarajuću naknadu za osobne troškove polaznika tečaja.

U odnosu na prethodno razdoblje, za akademsku godinu 2018./19. povećan je broj odobrenih stipendija, tako da ih je dodijeljeno ukupno 175. Osim u Zagrebu, nastava se održava i na Filozofskom fakultetu u Splitu i Rijeci.

U razdoblju od 2012. do 2019. ukupno je odobreno 1186 stipendija za 855 polaznika.

Dobitnici stipendija za učenje hrvatskog jezika u ovoj akademskoj godini dolaze iz dvadesetak zemalja s brojnim hrvatskim iseljeništvom, među kojima su i nadalje najbrojniji oni iz Južne Amerike.

FOTO: Središnji državni ured za Hrvate izvan RH; Damir Kramarić