Banke su iz našeg džepa dobile više subvencija od brodogradnje, zahvaljuju nam KAMATARENJEM i tvrtki i građana! Banke su iz našeg džepa dobile više subvencija od brodogradnje, zahvaljuju nam KAMATARENJEM i tvrtki i građana!
Najviše novca građana otišlo je na sanaciju hrvatskih banaka i to u iznosu od oko 65 milijardi kuna. Kada su  banke sanirane, prodane suza... Banke su iz našeg džepa dobile više subvencija od brodogradnje, zahvaljuju nam KAMATARENJEM i tvrtki i građana!

Najviše novca građana otišlo je na sanaciju hrvatskih banaka i to u iznosu od oko 65 milijardi kuna. Kada su  banke sanirane, prodane suza 5 milijardi kuna! To se ne ističe kada se govori o državnim subvencijama. Nakon sanacije banaka javnim novcem i njihove prodaje strancima očekivali smo jeftinije i efikasnije kreditiranje. No, dobili smo sustav koji iscrpljuje građane i poduzeća visokim kamatama, uz presudnu podršku HNB-a’, ističe Promijenimo Hrvatsku 

Na konferenciji za novinare održanoj u Hrvatskom saboru saborski zastupnik Ivan Lovrinović istaknuo je da su od 1990. g. do danas hrvatski građani subvencionirali poljoprivredu u iznosu od oko 40 milijardi kuna, a brodogradnju s oko 32 milijarde kuna.

Ove brojke, istaknuto je u Saboru, često iznose određeni podobni ekonomisti koji su svih ovih godina „stručno“ dokazivali da su nam te djelatnosti nepotrebne. Putem određenih medija nastoji se tako povećati gnjev građana, koji ionako teško spajaju kraj s krajem.

Naravno da je dosadašnji način subvencioniranja loš i štetan, jer se ne polažu računi za svaku kunu javnog novca i njime dominantno upravljaju političke hobotnice srasle s političkim menadžerima u poduzećima koja se saniraju. Stranka Promijenimo Hrvatsku (PH) zalaže se za novu praksu, pri čemu bi se za značajnije subvencije i udjele države u pojedinim poduzećima angažirao odgovarajući stručnjak kojeg bi plaćala država i koji bi imao zadatak baviti se praćenjem korištenja javnog novca. To je oblik poslovne obavještajne službe koja mora štititi javni novac. Tako radi Njemačka i sve organiziranije države.

Dakle, javnost se godinama uvjeravalo da su poljoprivreda i brodogradnja dva područja gdje je ubačeno najviše novca hrvatskih građana. Je li to istina? Nije.

Najviše novca hrvatskih građana otišlo je na sanaciju hrvatskih banaka i to u iznosu od oko 65 milijardi kuna. Kada su domaće banke sanirane prodane su stranim bankama za oko 5 milijardi kuna, pa je trošak subvencija smanjen na oko 60 milijardi kuna. To se nikada ne ističe kada se govori o državnim subvencijama. Nakon sanacije banaka javnim novcem  i njihove prodaje strancima očekivali smo jeftinije i efikasnije kreditiranje, odnosno jeftinije bankarstvo. No, dobili smo sustav koji kontinuirano iscrpljuje građane i poduzeća visokim kamatama, a uz presudnu podršku HNB-a.

Osim subvencija za sanaciju banaka, javnosti je skoro nepoznato  da su hrvatske vlade od 2008. g. do danas svake godine po državnim kreditima i obveznicama plaćale bankama oko 10 milijardi kuna kamata godišnje. Sve se to odvijalo upravo u godinama kada je najveći broj zemalja EU imao kamatne stope blizu nuli za refinanciranje duga.

Građani ne znaju da  je taj iznos kamata mogao biti upola manji; oko 5 milijardi kuna, da su se ti preskupi krediti refinancirali upola jeftinije – što je bilo sasvim izvedivo. Takvu praksu su masovno provodile druge članice EU, ali i u drugim dijelovima svijeta.

Hrvatske vlade su proteklih 10 godina iz proračuna bankama za kamate na državni dug platile ukupno 84,8 milijardi kuna, a prosječna kamatna stopa na taj dug bila je oko 6 posto. Moralo se i moglo plaćati upola manje. Dakle, hrvatske vlade su na taj način praktično subvencionirale bankarski sustav u zadnjih 10 godina više od bilo kojeg sektora jer su im nepotrebno platile u tom razdoblju 42,4 milijardi kuna kamata, s tim da su podaci za poljoprivredu i brodogradnju  od 1990. do danas, a za banke samo u zadnjih 10 godina. Ako na 60 milijardi kuna subvencija za sanacije dodamo 42,4 milijardi nepotrebno plaćenih kamata na kredite i obveznice države, to ispada 102,4 milijarde kuna. To je iznos koji je veći od ukupnih subvencija poljoprivredi, brodogradnji i mnogim drugim sektorima zajedno!

Zamislimo da je svake godine na račun kamata na javni dug ušteđeno spomenutih 5 milijardi kuna. Tim iznosima svake godine mogli su se rješavati svi problemi; od restrukturiranja brodogradnje, zdravstva, pomoć poljoprivredi, ruralnom razvoju, regionalnom razvoju, znanosti i obrazovanju, poticanju nastanka novih poduzeća i tehnologija itd. Očito je o tome bilo zabranjeno govoriti, a kamoli činiti.

Prema podacima iz biltena HNB-a, od 2009. do kraja 2017. g. iz državnog proračuna ukupno je isplaćeno na subvencije nefinancijskom sektoru 57,7 milijardi kuna. U istom razdoblju ukupan iznos kamata po kreditima isplaćen iz proračuna bankama i vlasnicima obveznica (uglavnom obvezni mirovinski fondovi), iznosio je 84,8 milijardi kuna. Sve do 2010.  godišnji iznosi subvencija isplaćenih iz državnog proračuna bili su veći od iznosa kamata, a nakon toga počeo je dramatičan rast obveza države po kamatama.

Iz toga je sasvim vidljivo da uz ovakav monetarno-kreditni  i bankarski sustav ne možemo izaći iz začaranog kruga. Taj mehanizam nije ništa drugo negoli kamatarenje poduzeća i građana što s jedne strane slabi konkurentnost, povećava nelikvidnost a s druge strane stvara vojsku blokiranih građana.  Ovom prigodom ćemo samo spomenuti da su subvencije postale plodno tlo za politički klijentelizam i korupciju što ćemo također zaustaviti.

Takvo izdašno subvencioniranje banaka dosadašnje hrvatske vlade su provodile bespogovorno, uključujući i ovu.  Osigurati stotinjak milijuna kuna za plaće radnicima Uljanika i 3. maja bilo im je vrlo teško, a plaćati nepotrebno i na štetu gospodarstva i naroda – obavljali su bez riječi i sa osmijehom.

Stranka Promijenimo Hrvatsku će kao jednu od prvih mjera dolaskom na vlast provesti upravo drastično rezanje kamata i time zaustaviti isisavanje kapitala i iscrpljivanje poduzetnika i građana. Također ćemo promijeniti politiku subvencija i poticaja, jer je nevjerojatno da je poljoprivreda uz tolike subvencije i poticaje prepolovila proizvodnju, da su brodogradilišta uz tolike subvencije nazadovala i došla na rub propasti.

Pored spomenutih mjera koje će poduzeti PH dolaskom na vlast uvest ćemo i oporezivanje imovine banaka kako bi se novac iz tog privilegiranog sektora iskoristio za poticanje proizvodnje i ukupnog razvoja”, stoji u priopćenju stranke Promijenimo Hrvatsku.

Komentari