Čak 14 posto djece ima simptome PTSP-a, a 9 posto depresivnosti, zbog korona krize i potresa Čak 14 posto djece ima simptome PTSP-a, a 9 posto depresivnosti, zbog korona krize i potresa
TweetEmailPrint ”Ako gledamo simptome anksioznosti i depresivnosti vidimo da su brige mladih u ovom periodu značajno potencirane. Socijalna anksioznost, zabrinutost od neuspjeha preko 60%,... Čak 14 posto djece ima simptome PTSP-a, a 9 posto depresivnosti, zbog korona krize i potresa


”Ako gledamo simptome anksioznosti i depresivnosti vidimo da su brige mladih u ovom periodu značajno potencirane. Socijalna anksioznost, zabrinutost od neuspjeha preko 60%, osjećaj tuge i praznine 48%, zabrinutost za sigurnost članova obitelji i strah od boravka samog kod kuće. Ovo je nešto što može poslužiti kao putokaz – što našoj djeci treba, kakvu dodatnu podršku trebaju”, rekla je prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander, klinički psiholog i psihoterapeut

U Novinarskom domu u Zagrebu predstavljeni su rezultati probira na teškoće mentalnog zdravlja djece i mladih. Projekt je proveo Grad Zagreb u suradnji sa stručnjacima Povjerenstva za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba i svih osnovnih i srednjih škola u Zagrebu.

Urednica je dr. sc. Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika, a autori su prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, dr. sc. Igor Mikloušić, dr. sc. Gzim RedžepiElla Selak Bagarić Tea Brezinšćak. Recenziju potpisuju doc. dr. sc. Vjekoslav Jeleč i prof. prim. dr. sc. Igor Filipčić.

”Ovi rezultati su izrazito važni za nas u Gradu Zagrebu.  Govoreći u ime Povjerenstva za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba, Povjerenstvo je proteklih godinu dana otvorilo digitalnu platformu „Podrška na dlanu“.. Iskoristila bih priliku još jednom pozvati sve naše sugrađane, svu djecu, bake, djedove i cijele obitelji da pogledaju sadržaje koji su besplatni i svima dostupni na toj platformi. Tu se po dobi djeteta nalaze različiti sadržaji kojim djeca mogu ispuniti svoje slobodno vrijeme, poručila je zamjenica Pavičić Vukičević.

Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić čestitao je cijelom timu Povjerenstva na ovoj hvalevrijednoj inicijativi, uputivši apel svima da dodatno ne opterećujemo djecu jer istraživanja koja su proveli Institut za društvena istraživanja i NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“, a i brojna druga inozemna istraživanja, otklanjaju bojazan da su učenici asimptomatski prenositelji zaraze COVID-19, te da pokazatelji istraživanja govore da je svega 1% osnovnoškolaca i 2,2% srednjoškolaca asimptomatski zaraženo.

Probir je rađen na preko 22 000 djece. Naime roditelji su za toliki broj djece ispunili upitnik. Rezultati govore kako 9% djece ima značajna povišenja na skalama anksioznosti  i depresivnosti, ili na obje skale, a 14% djece ima posttraumatsku simptomatologiju, što znači da su im izraženi simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja.

Kada pogledamo po određenim teškoćama i simptomima vidljivo je da oko polovice djece osnovnih i srednjih škola ima teškoće koncentriranja barem ponekad, uznemirenost pri sjećanju na stresne događaje, emocionalnu osjetljivost i plašljivost, nametajuće sadržaje i slike traumatskih doživljaja i izbjegavanje neugodnih sjećanja i osjećaja.

Ali, ako gledamo simptome anksioznosti i depresivnosti vidimo iz ovog istraživanja da su brige mladih u ovom periodu značajno potencirane. Socijalna anksioznost, zabrinutost od neuspjeha preko 60%, osjećaj tuge i praznine 48%, zabrinutost za sigurnost članova obitelji i strah od boravka samog kod kuće.

Ovo je nešto što nama zaista može poslužiti kao putokaz, što našoj djeci treba, kakvu dodatnu podršku trebaju. Rezultati  pokazuju da nema razlike između učenika osnovnih i srednjih škola te dječaka i djevojčica, osim što djevojčice nešto više pokazuju internaliziranih simptoma.

U jednoj i u drugoj grupi djece su simptomi, odnosno teškoće mentalnog zdravlja podjednako izraženi, rekla je prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander, klinički psiholog i psihoterapeut, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba te Predsjednica Povjerenstva za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba.

Cilj ovog opsežnog projekta probira pod nazivom “Podrška jačanju mentalnog zdravlja djece i mladih tijekom i nakon COVID-19 zdravstvene krize i potresa u Gradu Zagrebu” je omogućavanje rane identifikacije najugroženije djece i adolescenata te usmjeravanje na primanje podrške te osiguravanje stručnih intervencija, kako bi se ublažio utjecaj sadašnje situacije na njihov razvoj i mentalno zdravlje.

Ravnateljica Buljan Flander kazala je kako je ovo najopsežnije istraživanje ovakvog tipa na našim prostorima kojeg je prepoznala i Međunarodna zdravstvena zajednica kao dobru praksu kojim će Grad Zagreb biti predstavljen kao primjer dobre prakse.

Cijelu Publikaciju GODINU DANA POSLIJE: Rezultati probira mentalnog zdravlja djece u Zagrebu” možete preuzeti OVDJE (pdf)  (Publikaciju možete preuzeti ovdje u PDF-u. Slobodna je za prenošenje, dijeljenje i citiranje, uz obavezno navođenje izvora i autora.

FOTO: Ilustracija Pixabay; Zagreb.hr

Komentari