Dokaz da je ISELJAVANJE puno jače nego što političari tvrde: Iznos doznaka se umalo udvostručio!
HrvatskaIseljeništvo i svijetIzdvojeno 13. studenoga 2019. Promise.hr
Novi podaci Eurostata potvrđuju da se Hrvati nastavljaju iseljavati u zemlje u kojima su plaće i standard znatno viši nego u Hrvatskoj. U EU se to, kako je pokazala državna statistika, prije svega odnosi na Njemačku, Austriju i Irsku, koje kao destinacije za život i rad bira najveći dio hrvatskih iseljenika. Izvan EU to su SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland
Hrvatski iseljenici prošle su godine svojim obiteljima, rodbini i prijateljima u Hrvatskoj poslali čak 1,74 milijarde eura ili oko 13 milijardi kuna, pokazuju novi podaci eurostatističara. Riječ je o golemu rastu doznaka iz inozemstva u odnosu na 2017. godinu kada su transferi novca dijaspore u Hrvatsku, prema podacima Eurostata, iznosili nešto više od milijardu eura, odnosno 1,004 milijarde eura. Velik skok pritom bilježe kako uplate hrvatskih građana koji žive u drugim članicama EU, a koje su porasle s 566 milijuna eura u 2017. godini na 921 milijun eura u prošloj godini, tako i hrvatskih građana u trećim zemljama, čije su uplate subjektima u Hrvatskoj skočile s 505 milijuna eura u 2017. godini na 822 milijuna eura u 2018., otkrivaju podaci eurostatistike, piše Jutarnji list u rubrici Novac
Hrvatska se time po visini doznaka svog iseljeništva svrstala blizu vrha ljestvice EU. Naime, veće uplate dijaspore od nas lani su u EU imali Portugal, Rumunjska, Poljska, Velika Britanija i Italija (dakle znatno veće i napučenije zemlje od Republike Hrvatske). U pravilu, riječ je o zemljama s velikim iseljeništvom, koje svojim uplatama članovima obitelji, rodbini i prijateljima u matičnoj zemlji znatno popravlja kućne proračune.
Novi podaci Eurostata, ističu ekonomisti, pokazuju još nekoliko trendova, koji bi za Hrvatsku mogli biti značajni u budućnosti. Prije svega, potvrđuju da se Hrvati nastavljaju iseljavati u zemlje u kojima su plaće i standard znatno viši nego u Hrvatskoj. U EU se to, kako je pokazala državna statistika, prije svega odnosi na Njemačku, Austriju i Irsku, koje kao destinacije za život i rad bira najveći dio hrvatskih iseljenika. Izvan EU to su SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland. U budućnosti, ističe Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, može se očekivati rast doznaka iz inozemstva pa bi one već u ovoj godini mogle doseći dvije milijarde eura.
Mladen Vedriš, pak, tvrdi da već sada više od dvije milijarde eura neformalnih doznaka, poklona, pomoći i mirovina neto prihoda ulazi u hrvatsku platnu bilancu prema HNB-u i taj trend je u porastu. No, pitanje je koliko će ljudi koji su tamo osnovali obitelji imati potrebu slati u Hrvatsku doznake ubuduće, kazao je poznati ekonomist.
Jer dugotrajni i jaki trend iseljavanja – osim slanja sve više novca rodbini u Hrvatsku – u isto vrijeme znači i ubrzano pražnjenje te izumiranje RH te raspad mirovinskog i zdravstvenog sustava, ali i ozbiljno ugrožavanje nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske…