EU ZADAO OBVEZE SRBIJI; Žigmanov: HRVATI U SRBIJI osjete POZITIVNE POMAKE u politici državne vlasti EU ZADAO OBVEZE SRBIJI; Žigmanov: HRVATI U SRBIJI osjete POZITIVNE POMAKE u politici državne vlasti
TweetEmailPrint ‘Hrvatska ima pravo kao članica EU tražiti da se sve što je predviđeno akcijskim planom Srbije za poglavlje 23 u svezi s pravima... EU ZADAO OBVEZE SRBIJI; Žigmanov: HRVATI U SRBIJI osjete POZITIVNE POMAKE u politici državne vlasti


‘Hrvatska ima pravo kao članica EU tražiti da se sve što je predviđeno akcijskim planom Srbije za poglavlje 23 u svezi s pravima nacionalnih manjina, i ostvari.  Očekujem da ono što Srbi imaju u Hrvatskoj i Hrvati dobiju u Srbiji. Prije svega mislim na izravnu političku zastupljenost od lokalne i pokrajinske razine do Skupštine Srbiji’, objasnio je nedavno Zvonko Milas, tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH

U mjestu Tavankutu, na sjeveru Bačke, nakon godina nekorištenja zbog lošega stanja obnavlja se Dom kulture u kojemu će ponovno moći djelovati i hrvatska kulturno-umjetnička društva. Dio je to pozitivnih pomaka državnih vlasti prema hrvatskoj zajednici u Srbiji, zaključio je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

Radovi na obnovi Doma kulture u Tavankutu u punom su jeku. Taj objekt koji je zbog lošeg stanja godinama bio zatvoren obišli su gradonačelnik Subotice Bogdan Laban i republički zastupnik i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov.

U razgovoru s novinarom Josipom Stantićem, Laban je istaknuo kako će grad uz potporu republičkih i pokrajinskih tijela vlasti u rekonstrukciju Doma uložiti oko 40 tisuća eura, a Žigmanov je ocijenio kako su Hrvati u Srbiji posljednjih mjeseci postali objekti pozitivnih politika državne vlasti’, piše Glas Hrvatske HRT-a.

Valja podsjetiti da je Zvonko Milas, tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH nakon nedavnog posjeta Srbiji naglasio, između ostaloga, da Hrvatska ima pravo kao članica EU tražiti da se sve što je predviđeno akcijskim planom Srbije za poglavlje 23 u svezi s pravima nacionalnih manjina, i ostvari.

“Mislim da će RH apsolutno podržavati sve ono što Hrvati u Srbiji budu smatrali svojim prioritetom, kao što je bilo i dosad u interesu zajedništva sa svima onima koji žele napredak i dobrobit Hrvata koji žive na ovom prostorima, u Srbiji i Vojvodini“, poručio je u razgovoru za Hinu prije mjesec dana državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Istodobno, on očekuje da “Srbija izvrši ono što je preuzela kao obvezu, prije svega međudržavnim sporazumom o zaštiti prava manjina“.

“Teško je govoriti o reciprocitetu, ali očekujem da ono što Srbi imaju u Hrvatskoj i Hrvati dobiju u Srbiji. Prije svega mislim na izravnu političku zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima – od lokalne i pokrajinske razine do Skupštine Srbije“, objasnio je Milas, inzistirajući da je politička zastupljenost “uvjet koji, po članku 9. Sporazuma mora biti ispunjen“.

“On je najvažniji upravo za napredak u svim područjima – od kulture i obrazovanja do svega onog što ovisi od predstavničkih i izvršnih razina vlasti. Kad imate direktne sudionike u tijelima odlučivanja i donošenja zakona, onda je puno lakše mnoge stvari rješavati. Vidimo to i po situaciji koju ima srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj“, ocijenio je Milas.

On, vezano uz obrazovanje, očekuje da „Srbija tiska i udžbenike na hrvatskom jeziku i za srednje škole, kako što je to već učinila za osnovne“.

Milas je, govoreći o potpori matice hrvatskoj zajednici u Srbiji, podsjetio da je RH u posljednje dvije godine povećala izravnu pomoć za 70 posto – na 1,3 milijuna kuna, u odnosu na prijašnjih oko 600.000 kuna.