Evo kako se može PODIĆI MINIMALAC na 4000 kuna neto, a da poslodavci NE BUDU U ŠKRIPCU
HrvatskaPolitika 14. prosinca 2017. Promise.hr
”Ako poslodavac može isplatiti tih dodatnih 1380 kuna radniku, tada se na taj iznos ne bi obračunavali doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i drugi nameti. Onoliko koliko poslodavac izdvoji za radnike kumulativno tijekom godine, za taj iznos bi mu se umanjila osnovica za obračuna poreza na dobit”, pojašnjava profesor Lovrinović
Nakon što je nedavno, u istupu na N1 televiziji, saborski zastupnik dr. Ivan Lovrinović predložio povećanje minimalne plaće na 5.000 kuna bruto, odnosno na 4000 kuna neto, pri čemu je Vladin prijedlog povećanja minimalca od 174 kune ocijenio “čistom smijurijom”, na Faceboku su pojedini lokalni političari platili oglas u kojem su kritizirali Lovrinovićev prijedlog nazvavši ga običnim populizmom, tvrdivši da je nemoguće u Hrvatskoj imati toliki minimalac.
Stranka Promijenimo Hrvatsku danas je u svom priopćenju pojasnila kako je, tvrde, moguće povećati minimalac, a da poslodavci i država ne budu na gubitku.
”Sadašnja minimalna plaća od 2620 kuna neto, više nalikuje na socijalnu pomoć nego na dohodak od kojeg bi radnici trebali imati barem za dostojanstven i iznimno skroman život. Povećanje o kojem je odlučila Vlada od 131 kunu je ponižavajuće i to je udar na inteligenciju i dostojanstvo najsiromašnijih radnika koji teškom mukom zarađuju taj novac. Moram istaknuti da je udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u Hrvatskoj i dalje skromnih 43 posto, a kad znamo da je i prosječna plaća jedva dostatna za dostojanstven život, to pokazuje da radnici s minimalnom plaćom žive na granici siromaštva i gladi. U Sloveniji minimalac je već 60% prosječne bruto plaće.
Vladin prijedlog povećanja minimalca za 131 kunu je beznačajan, a s druge strane, stimulira poslodavce na njegovo zadržavanje na toj razini pa čak da ga isplaćuju i oni koji bi mogli isplatiti značajno veći iznos. Zašto? Po njihovom prijedlogu novi minimalac bi iznosio 2.751,84 kune, a bruto iznos bio bi 3.439,80 kuna iz kojega bi se izdvojili svi doprinosi koji kumulativno iznose 17,2%. Po ovom prijedlogu izdvajanja za doprinose iznosila bi 591,65 kuna, a olakšica za poslodavce bi bila 50%, pa bi poslodavac zbog toga isplatio u stvari samo 295, 73 kune doprinosa. Dakle, poslodavac na doprinosima štedi 295 kuna, a radniku raste neto minimalac samo 131 kunu!
Vladin model potiče isplatu minimalca svima
I ne samo to. Poslodavce ovakav model potiče da i drugima isplaćuju minimalac.
Hrvatskoj je, dakle, potreban hitan i potpuni zaokret u politici plaća, a posebno minimalnoj plaći. Pored toga, nužno je povećati i tzv. osobni odbitak sa 3800 na 4000 kuna da bi povećanje minimalca imalo smisla jer su porasli i troškovi života. Zbog toga nudim model koji je pravedniji, koji će vratiti dostojanstvo radnicima i omogućiti njihov, koliko-toliko normalan život, a da putem unutarnjih ušteda i preraspodjela to ne utječe ni na proračun ni na javni dug.
Dakle, za sadašnju minimalnu neto plaću od 2620 kuna, bruto plaća iznosi 3276 kuna. Time je radnik uplatio doprinose za zdravstvo i mirovinu.
Kako onda ostvariti ideju da minimalna plaća bude 4000 kuna neto, tj. povećanje od značajnih 1380 kuna, koje će osigurati dostojan život i za one s najnižim primanjima, te pravednije vrednovati rad?
Evo kako. Ako poslodavac može isplatiti tih dodatnih 1380 kuna radniku, tada se na taj iznos ne bi uopće obračunavali doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i drugi nameti. Onoliko koliko poslodavac izdvoji za radnike kumulativno tijekom godine na taj način, za taj iznos bi mu se umanjila osnovica za obračuna poreza na dobit. Na ovaj način prestala bi praksa isplate dijela plaće radnicima „na crno“ ili u gotovini na ruke. Dakle, poslodavci bi se stimulirali smanjenjem poreza na dobit, smanjenjem ili ukidanjem brojnih parafiskalnih nameta i povećanjem neoporezivog dijela plaće. S druge strane, svaka zloupotreba ovog modela bi se zakonom sankcionirala.
Nužno ukidanje dijela parafiskalnih nameta
Nedostatak ovog modela je u tome što se podizanjem minimalca na 4000 kuna neto, svi oni koji su do tada imali već takvu neto plaću očekuju također njeno povećanje. No, takvo povećavanje, odnosno usklađivanje plaća prema gore moguće je na način da država konačno oslobodi poslodavce najvećeg dijela parafiskalnih nameta. Vlada je objavila da je prošle godine od peko 200 različitih parafiskalnih nameta ubrano oko 9 milijardi kuna od čega su poslodavci morali uplatiti oko 5,5 a građani oko 3,5 milijarde kuna.
Ovaj segment opterećenja mora se hitno riješiti da ne guši poslovni sektor a niti građane. To je ono što stranka PH čitavo vrijeme govori, a to je nova ekonomska politika snažnih pozitivnih promjena, odnosno rješenja a ne krpanja i skupljanja mrvica.
Uvođenjem poreza na imovinu banaka i refinanciranjem skupih kredita i obveznica države najveći dio takvih prihoda države mogao bi se na ovaj način nadoknaditi.
Koji bi bili makroekonomski učinci ovako značajnog povećanja minimalne plaće od 2620 na 4000 kuna neto? Procjene su da 70 tisuća radnika dobiva minimalac od 2620 kuna. Ako pretpostavimo da svi oni dobivaju 2620 kuna, povećanjem na 4000 kuna neto, dakle za 1380 kuna mjesečno bi se ukupna masa plaća povećala za 96,6 milijuna kuna, a godišnje za 1 milijardu i 189 milijuna kuna. Poznato je u ekonomiji da ljudi koji imaju ovako niske plaće svako povećanje odlazi na potrošnju, pa bi na takvoj godišnjoj potrošnji država ubrala u proračun 232 milijuna kuna. Taj dodatni prihod od PDV-a država bi predstavljao kompenzaciju za smanjivanje prihoda od parafiskalnih nameta koje bi ukinula poslodavcima. U svemu tome došlo bi zbog povećane potrošnje do povećanja BDP-a. Ovo je samo najgrublji prikaz svih pozitivnih učinaka ove snažne mjere koju nudi stranka Promijenimo Hrvatsku.
Ovakva nova rješenja su nužna i jedino moguća, ako želimo zaustaviti propadanje Hrvatske i ono demografsko kao i gospodarsko.
Kako bi zaustavili urušavanje stupova društva, zaustavili siromaštvo, vratili dostojanstvo radnika i na sve moguće načine potaknuli gospodarstvo i time povećali potrošnju, to je temelj nužnih mjera koje hitno treba poduzeti.
Vlada se, stoga, treba prestati baviti populizmom i misliti samo na buduće izbore, te mora konačno preuzeti brigu i vođenje makroekonomske politike na odgovoran način, zaustaviti veću potrošnju države od onoga što prikupi i prestati zavlačiti ruku u ionako sve siromašniji radnički džep. A u svakom od tih područja pa i u ovom slučaju minimalne plaće, stranka Promijenimo Hrvatsku ima rješenje i može promijeniti Hrvatsku”, stoji u priopćenju stranke koju vodi profesor financija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ivan Lovrinović.
