Grmoja: Cenzori mogu očekivati žestoki otpor i zakonska rješenja koja će očuvati naše slobode

Nikola Grmoja, saborski zastupnik Mosta te novi šef Antikurupcijskog vijeća u Hrvatskom saboru, nastavio je i u nedjelju 16. kolovoza na svom Facebook profilu objavljivati postove u kojima upozorava na, kako tvrdi, pristranost i neobjektivnost urednika i novinara Faktograf.hr-a.

Osvrnuo se na činjenicu da su platili oglas, odnosno promovirali tekst Faktografa na društvenim mrežama u kojem pišu da on (Nikola Grmoja) kleveće Faktograf i obmanjuje javnost:

”TOLIKO SU RAZOTRIVENI DA PLAĆAJU I OGLASE PROTIV MENE, ALI NEĆE IM POMOĆI!

Petar Vidov i ostali aktivisti iz Faktograf.hr bliski ekipici iz Solidarna – zaklada za ljudska prava i solidarnost koju podmazuje Emil Tedeschi (to vam je ista ekipa kao i ona iz Možemo – politička platforma) je očito jako uzdrmana razotkrivanjem njihove povezanosti i njihovih financijera.

Odlučili su čak i sponzorirati propagandni uradak Vidova kojim je zapravo samo dokazao ono što cijelo vrijeme tvrdim.

Toliko su izudarani da idu iz gafa u gaf, iz greške u koracima u novu grešku u koracima. Potpuna dezorijentiranost!

Sad je svima jasno da je Faktograf zapravo propagandna mašinerija bliska tajkunskoj ljevici koja sebi uzima za pravo da cenzurira ljude i određuje što je istina a što laž!”, napisao je Grmoja danas (u nedjelju) na svom FB profilu te podijelio presliku sponzorirane objave Faktografa, odnosno teksta pod naslovom: ‘Nikola Grmoja kleveće Faktograf i obmanjuje javnost’.

Koronavirus i opasna cenzura

Jučer je pak šef saborskog Antikorupcijskog vijeća na svom FB profilu prenio tekst Jutarnjeg lista u kojem novinar Gojko Drljača upozorava na opasnu cenzuru koja je u mnogim zemljama u svijetu potiho uvedena nakon pojave koronavirusa (Drljača piše između ostaloga sljedeće: ”Inicijativa EDRi (European Digital Rights) upozorila je kako su velike kompanije koje stoje iza najpoznatijih internetskih tražilica i društvenih mreža također dovele u pitanja fundamentalna prava slobode izražavanja kroz uvođenje posebnih politika svih objava koje imaju veze s virusom SARS-CoV-2. Pozicioniranje vijesti na tražilici, selekcioniranje vijesti, pa čak i uklanjanje objava neke od najvećih tvrtki prepustile su automatiziranim digitalnim alatima; umjetnoj inteligenciji, algoritmima te moderatorima koji su dobili striktne upute neka slijede politike koje su donijele pojedine države ili organizacije. To je, pak, dovelo do bizarnih i zastrašujućih oblika cenzure.

Od velikih kompanija posebno je zastranio digitalni videokanal YouTube, kompanija u vlasništvu velikog Googlea. Oni su počeli zabranjivati intelektualce koji su kritizirali službeni pristup pandemiji. Uklonili su intervju s profesorom Karolom Sikorom, dekanom Buckingham University Medical Schoola, isto su učinili s bivšim direktorom epidemiologije Rockefeller Instituta dr. Knutom Witkowskim, a priuštili su si pravo cenzurirati i slavnog dobitnika Nobelove nagrade za kemiju iz 2013. godine Michaela Levitta, koji je kao vrhunski ekspert za matematičke modele, upozorio kako kod pandemije Covida-19 nema eksponencijalnog rasta. I nesporno je bio u pravu.

Glavna izvršna direktorica YouTubea u jednom je intervjuu izjavila kako će “sve što ide protiv preporuka Svjetske zdravstvene organizacije biti kršenje naše politike”. Ta ista Svjetska zdravstvena organizacija, podsjetimo, bila je u svojoj politici jako naklonjena Kini, koja je na početku pandemije maltretirala zviždače i cenzurirala informacije, a nedavno je glavna epidemiologinja WHO rekla kako je smrtnost od infekcije SARS-CoV-2 zastrašujućih 0,6 posto (IFR), a da nije precizno navela metaanalizu ili niz istraživanja iz kojeg su izveli taj zastrašujući planetarni podatak. Nije čudo kako onda iz javnog prostora nestaju videoporuke grupa američkih i njemačkih doktora koji tvrde da zaraza nije toliko opasna.

Cenzuriraju vrhunske znanstvenike jer misle drugačije

Gdje ide svijet u kojem kompanije cenzuriraju vrhunske znanstvenike i doktore jer misle drugačije, dok te iste kompanije koje diskrecijski postavljaju pravila cenzure (Facebook, Twitter, YouTube, Google…) tj. određuju što je istina, zarađuju stotine milijardi dolara samo na rastu cijena dionica u godini kad je pandemija Covida-19 pokrenula najtežu svjetsku krizu od Velike depresije?

Sasvim sigurno nisam osoba kojoj je američki predsjednik Trump simpatičan, ali moram upozoriti kako su i Facebook i Twitter povukli Trumpovu objavu u kojoj je tvrdio kako su djeca “zamalo imuna” na infekciju SARS-CoV-2, što se,s obzirom na statistike teških ishoda i smrtnosti, čak može smatrati točnim. Ne treba se bojati za Trumpa. On je zbog te zabrane kod svojih glasača sigurno dobio poene te je sasvim trumpovski odgovorio izvršnom mjerom zabrane digitalne cenzure.

Međutim, treba shvatiti kako netko može mrziti Trumpa i misliti da je loš čovjek, ali ipak se radi o legitimnom, demokratski izabranom predsjedniku jedne od najmoćnijih svjetskih država, kojeg su cenzurirale dvije kompanije. Lijep doprinos demokratskim standardima.

Sve ovo pišem kako bih upozorio na to kako su se cenzura i autocenzura uvukli i u redove znanstvene zajednice.

Znanstvenici koji imaju “alternativno” mišljenje o tome kako zauzdati pandemiju Covida-19 počeli su se bojati za karijere ako objave svoje zaključke. Vrhunska britanska biomatematičarka Gabriela M. Gomes, s grupom kolega, proučavala je dinamiku širenja zaraze Covida-19 te su zahvaljujući primjeni teorije kaosa i vodeći računa o heterogenosti, kao i upornim ponavljanjem izračuna, pomalo u nevjerici došli do zaključka kako bi se imunitet krda mogao doseći već pri okuženosti 20 posto populacije….”, piše između ostaloga Gojko Drljača u tekstu: ”Covid-19 i put prema bizarnim i zastrašujućim oblicima cenzure”.

Zbog straha bi mogli ostati bez temeljnih prava i sloboda

Grmoja je uz Drljačin tekst napisao sljedeće: ”Od početka ove priče oko koronavirusa upozoravam da nam se ne smije dogoditi da u strahu koji se proizvodi ostanemo bez naših temeljnih prava i sloboda.

Sve češće se pod krinkom borbe protiv lažnih vijesti ugrožava sloboda govora te se vrši cenzura na društvenim mrežama!

Iako se u prošlosti nisam često slagao s Gojkom Drljačom, zbog čega smo imali i otvorenih sukoba, moram priznati da je po pitanju ove epidemije jedan od rijetkih glasova razuma u našoj javnosti.

Pred nama su novi izazovi i nove ugroze a najvažnija borba kojoj ću se osobno posvetiti je borba za slobodu i to posebno na internetu i društvenim mrežama.

Ta borba će biti teška ali raduje da su se oni koji se u Hrvatskoj žele nametnuti kao Ministarstvo istine posljednjih dana u potpunosti razotkriveni.

Faktograf.hr i ostali cenzori mogu očekivati naš žestoki otpor ali i zakonska rješenja koja će očuvati naše slobode! Nećemo dopustiti da nas cenzuriraju i arbitriraju o tome što je istina, a što laž!”, naveo je Grmoja na Veliku Gospu, odnosno 15. kolovoza 2020.

”Ovo nije prvi put da je Faktograf izložen sličnim političkim pritiscima. Grmojini saborski kolege Hrvoje Zekanović i Zlatko Hasanbegović već su neuspješno pokušali koristiti svoju javnu poziciju da bi uređivali Faktograf odnosno određivali čime se smijemo, a čime ne smijemo baviti.

Sva tri navedena saborska zastupnika pripadnici su iste nacionalističke političke opcije, doduše njenih različitih frakcija. Još početkom 2020. bili su okupljeni u zajedničkom bloku, ujedinjeni oko predsjedničke kandidature Miroslava Škore.

Planirali su zajedno izaći i na parlamentarne izbore, na što Most nije pristao. Prema informacijama objavljenima u medijima, razišli su se sa Škorinim Domovinskim pokretom zbog neslaganja oko raspodjele saborskih fotelja .

Ostanak bez mjesta u Saboru poseban bi problem bio predsjedniku Mosta Boži Petrovu koji je, kako otkriva njegova imovinska kartica, prilično opterećen kreditima. Kreditna zaduženja Petrova mjesečno koštaju više od 16 tisuća kuna pa bi mu bilo prilično nezgodno odreći se saborske plaće i zastupničkih privilegija.

Marko Vučetić, bivši saborski zastupnik izabran na listi Mosta, javno tvrdi da je i Grmojina motivacija za bavljenje politikom financijske prirode, tj. da Grmoji ne pada na pamet izgubiti plaću od 17 tisuća kuna.

Mostova politika ima obilježje oportunizma otkad su postali parlamentarna opcija. Ova stranka najpoznatija je po tome što su dvaput sklapali koaliciju s HDZ-om, iako su obećavali da to neće napraviti.

Božo Petrov čak je uoči izbora 2015. godine kod javnog bilježnika ovjerio izjavu u kojoj je pisalo da će podnijeti ostavku u Mostu i napustiti Sabor ako njegova stranka uđe u koaliciju s HDZ-om ili SDP-om. Pet godina kasnije, Petrov je i dalje saborski zastupnik i predsjednik Mosta. Nakon njegovog obećanja ovjerenog kod javnog bilježnika, Most je dvaput koalirao s HDZ-om…”, stoji, između ostaloga, u tekstu Faktografa – portala kojega Grmoja sarkastično naziva ‘ministarstvom istine’ (sintagma iz Orwellova romana ”1984.”).