Hrvati NISU NESPOSOBAN narod; uspješni ljudi iz dijaspore će, a ne politika, kroz biznis OZDRAVITI HRVATSKU Hrvati NISU NESPOSOBAN narod; uspješni ljudi iz dijaspore će, a ne politika, kroz biznis OZDRAVITI HRVATSKU
MLADI POVRATNIK DOVODI VRHUNSKE STRUČNJAKE I MENADŽERE IZ ISELJENIŠTVA NA KONFERENCIJU U SUPETAR:

Hrvati NISU NESPOSOBAN narod; uspješni ljudi iz dijaspore će, a ne politika, kroz biznis OZDRAVITI HRVATSKU

Iseljeništvo i svijetIzdvojeno 4. veljače 2020. Damir Kramarić

”Ovaj summit je nešto novo. Smatram da će konferencija biti tek početak razgovora koji se, kada krene, neće moći zaustaviti. Preko aplikacije Pleme.app, koja... Hrvati NISU NESPOSOBAN narod; uspješni ljudi iz dijaspore će, a ne politika, kroz biznis OZDRAVITI HRVATSKU

”Ovaj summit je nešto novo. Smatram da će konferencija biti tek početak razgovora koji se, kada krene, neće moći zaustaviti. Preko aplikacije Pleme.app, koja je svojevrsni Facebook za Hrvate u iseljeništvu, namjeravamo povezati sve Hrvate, odnosno sve hrvatske gospodarske komore u svijetu te neprekidno razgovarati i tražiti rješenja i odgovore na pitanje: Kako Hrvatsku učiniti boljom zemljom? Krajnji je cilj povezivanje kroz poslovanje, jer tako možemo osloboditi ekonomiju”, ističe Matija Paškanović Pavković

”Pročitao sam na jednom portalu da Hrvatska, prema rezultatima međunarodnih anketa, spada u skupinu slabije razvijenih zemalja svijeta. Bio sam bijesan kada sam to vidio, jer znam da nismo nesposoban narod, nego naprotiv, jedan smo od najpametnijih i snalažljivijih naroda. To nam pokazuje činjenica da Hrvati bez problema prosperiraju i zapošljavaju se u vodećim gospodarskim silama: SAD-u, Kanadi, Australiji, zemljama EU…, i to na vodećim pozicijama mnogih multinacionalnih i uspješnih kompanija, u raznim gospodarskim granama, klinikama, sveučilištima, znanosti, sportskim klubovima itd. Naši ljudi su itekako sposobni, samo im sustav Republike Hrvatske to brani. Puno je tu nepravde koju moramo riješiti. Prvi „Crodiaspora summit“ pokušati će osposobiti i pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, bez utjecaja politike“, ističe u razgovoru za naš portal Matija Paškanović Pavković, sin hrvatskog iseljenika u Kanadi, koji se prije dvije i pol godine vratio u Hrvatsku te koji zadnjih tjedana intenzivno radi na organizaciji konferencije hrvatske dijaspore, koja će se održati od 21. do 23. svibnja ove godine. Ciljana predavanja će održati mnogi vrlo uspješni i poslovni ljudi hrvatskog porijekla iz cijelog svijeta.

Probleme u Hrvatskoj neće riješiti politika, nego Hrvati koji žive izvan Hrvatske i u Njoj. Oni mogu osloboditi hrvatsku ekonomiju, jer naši ljudi u iseljeništvu imaju i strast i znanje i novac”, naglašava Matija.

Napominje da je fokus konferencije na poslovanju te na povezivanju i spajanju poduzetnika i ljudi u Lijepoj našoj i hrvatskih iseljenika, bez obzira na njihovo ideološko i političko uvjerenje.

”Danas ima više Hrvata u iseljeništvu nego u domovini. Uvjereni smo da je dijaspora ta snaga koja može preporoditi Lijepu našu. Ovaj summit je nešto novo. Smatram da će konferencija biti tek početak jednog razgovora koji se, kada krene, neće moći zaustaviti. Preko aplikacije Pleme.app, koja je kao svojevrsni Facebook za Hrvate u iseljeništvu, namjeravamo povezati sve Hrvate, odnosno sve hrvatske gospodarske komore u svijetu te neprekidno razgovarati i tražiti rješenja i odgovore na pitanje: „Kako Hrvatsku učiniti boljom zemljom?“ Krajnji je cilj povezivanje kroz poslovanje, jer na taj način imamo mogućnost osloboditi ekonomiju. Jasno je vidljivo da politikom ništa nećemo riješiti”tumači nadareni mladi povratnik koji je diplomirao na prestižnoj i u međunarodnim krugovima priznatoj „Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa“.

Bio sam zaposlen u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u Sektoru za međunarodne poslove i privlačenje investicija. Svi su mi govorili da ostanem tamo, jer imam dobru plaću i veliku sigurnost. No, nisam htio ostati. Dao sam otkaz, jer me poduzetnički nagon tjerao da sam nešto pokušam pokrenuti. U Hrvatskoj se mnogo toga radi preko državnih institucija, što baš i nije najbolje rješenje. Mi moramo osloboditi ekonomiju kapitalizma, da se sama razvija i raste. Trebali bi gospodarski surađivati s Velikom Britanijom, SAD-om, Kanadom, Australijom…, a ne samo sa susjednim zemljama i zemljama EU. Da bi to postigli, trebamo koristiti resurse naše dijaspore, odnosno ogromno znanje i poslovno iskustvo koje u iseljeništvu postoji. Možemo oblikovati strategije koje će privući naše ljude. Želimo osloboditi ekonomiju da se iseljeni Hrvati i njihovi potomci mogu vratiti i ovdje poslovati’, naglašava suosnivač i predsjednik udruge Crodiaspora koja je i organizator konferencije, koja će se održati u prekrasnom ambijentu turističkog kompleksa Waterman Svpetrvs Resort na Braču, u vlasništvu Hrvata povratnika – Mariona Dužića.

Matija tumači da hrvatski građani u Kanadi i SAD-u ne očekuju od Vlade da nešto napravi, nego to, u pravilu, naprave sami. I pri tome im nije važno tko je demokrat, a tko republikanac, odnosno tko je konzervativac, a tko liberal. Bitna im je, kaže, jedino sposobnost i uspješnost u poslovanju.

”Ovdje se previše priča o politici. Osobno imam desna politička uvjerenja, ali mi nije bitno je li onaj s kim surađujem ljevičar, centrist ili desničar. Jednako kvalitetno mogu raditi sa svima. Bitan je posao i kako možemo zajedno nešto pokrenuti i učiniti vidljive promjene. Konferencija u Supetru će nas pokušati osposobiti da sami nešto napravimo, bez utjecaja politike”, dodaje naš sugovornik.

Kaže da je razgovarao s menadžerom gospodarske komore u Kanadi koji mu je ispričao da su se Kinezi, kojih je u Kanadi vrlo mnogo, izuzetno kvalitetno umrežili kroz Kanadsko-kinesku gospodarsku komoru. Članarina im je viša od uobičajene, ali im komora zato nudi sve moguće usluge. Njihovi stručnjaci pomažu članovima, odnosno njihovoj djeci, čak i pri upisu u željenu školu, ističe Mate. Njegov otac je prije četrdesetak godina iz Izbična, pokraj Širokog Brijega u Hercegovini preselio u kanadski grad Mississauga-u. Matija, pak, zadnjih dvije i pol godine živi i radi u Zagrebu.

Stalno u kontaktu s hrvatskim iseljenicima, ali i s istomišljenicima iz Hrvatske, odnosno s dojučerašnjim kolegama s kojima je pohađao „Zagrebačku školu ekonomije i managementa“, uviđa da svi razmišljaju vrlo slično, ako ne i isto. Svima je, kaže, dosta političkih prepucavanja jer vide da rješenje problema leži u boljem poslovanju i poslovnom povezivanju s Hrvatima u dijaspori, a ne u politici.

”Kada nekome na Zapadu spomenete mogućnost suradnje sa stručnjacima u Hrvatskoj, oni se isprva čude, jer misle da je Hrvatska prije svega turistička zemlja. Ne znaju da ovdje djeluju mnogi kvalitetni IT stručnjaci i stručnjaci na raznim drugim područjima. Ako netko iz Kanade želi web stranicu po nižoj cijeni, može to dobiti u Indiji. Ali ako hoće vrhunski proizvod, za korektnu cijenu, onda mu je puno bolje angažirati informatičara u Hrvatskoj. Većina ljudi u zapadnim zemljama za tu mogućnost ne zna, zbog čega je važno “rebrendirati“ Hrvatsku. I o tome će biti govora na „Crodiaspora Summitu“. Smatram da je važno naglasiti da namjera konferencije nije politička, ali rješenja koja polaznici donesu, bit će dostavljena Vladinim i državnim institucijama, kako bi se čuo glas iseljeništva na makroekonomskoj i političkoj razini”, zaključuje Matija Paškanović Pavković.


Komparativne prednosti života u Hrvatskoj i druge teme konferencije

Neki od panela konferencije su: „Globalne hrvatske perspektive“ – moderator: John Gašparac – Partner PwC-a Croatia;

„Komparativne prednosti života u Hrvatskoj“ – moderator: Stjepo Bartulica – predsjednik COK-a i bivši savjetnik premijera Oreškovića za vanjsku politiku;

„Četvrta Industrijska Revolucija u Hrvatskoj“ – moderator: Boris Debić – CHO Google;

„Budućnost zdravstvene zaštite u Hrvatskoj“ – moderator: Margaret Nekić – predsjednica Uprave Inspirien Insurance SAD; „Prilike povratka kroz obrazovanje“ -priređuje ZŠEM, RIT Croatia i druge obrazovne institucije;

“Ključevi uspjeha za povratak u Hrvatsku“ – moderator Joe Bašić – direktor MPG Southeastern Europe… Ovo su samo neki od panela i imena iz visokog poslovnog svijeta koji će sudjelovati na konferenciji.

 

 

 

 

 

Komentari