”Hrvatska nestaje, naša budućnost je ugrožena, a vlast to mirno gleda; to ne može biti slučajnost!”

”Naš zadatak je da ovo izložimo pred izvršnu vlast i upitamo: hoćete li se napokon pokrenuti, ili prihvaćate ugrožavanje naše države i naše budućnosti? Hrvatska se nalazi na području najviše demografski ugroženom u svijetu! Hrvatska je među pet najugroženijih zemalja svijeta! Već zbog toga što to nikoga na vlasti ne brine, mislim da ovo nije slučajnost. Ako nešto traje 30 godina i ništa se ne čini da se taj opasni trend zaustavi, onda to ne može biti slučajno. To zaključujem kao znanstvenik”, ‘zagrmio’ je, po tko zna koji puta u zadnjih desetak godina, istaknuti hrvatski demograf dr. Stjepan Šterc tijekom predstavljanja projekta ‘Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora’

”Hrvatska je lani zabilježila najveći pad stanovništva prirodnim putem: u godinu dana izgubili smo čak 21.000 stanovnika, a u isto vrijeme bilo je 23 posto manje sklopljenih brakova! Pandemija će i dalje negativno utjecati na ionako lošu demografsku situaciju u Hrvatskoj. Ujedinjeni narodi predviđaju da će 2050. godine Hrvatska izgubiti 17 posto stanovnika”, istaknuo je Ivan Majstorić, voditelj projekta ”Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora”, predstavljajući  danas taj projekt u prostorima Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, u Žerjavićevoj ulici u Zagrebu.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda – koji osigurava 85 posto od ukupno gotovo 3,5 milijuna kuna, dok se 15 posto sufinancira iz državnog proračuna RH. Nositelj trogodišnjeg projekta je Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH), a partneri su: Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata SplitMisli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac i Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske.

Cilj projekta je utjecati na javne politike

”Do sada smo prepoznali da su iseljavanje i depopulacija među najvećim problemima Republike Hrvatske. Nažalost, tim problemima ne pristupa se sustavno i znanstveno. Cilj ovog projekata je kreiranje smjernica za javne politike temeljenih na znanstvenim istraživanjima. Želimo i druge potaknuti da raspravljaju o ovoj vrlo važnoj temi”, dodao je voditelj projekta, Ivan Majstorić, iz Svjetskog saveza mladih Hrvatska.

Nadovezao se dr. sc. Stjepan Šterc, predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, riječima da u Hrvatskoj ne postoji ništa važnije za rješavati od demografske problematike te da za te probleme postoje rješenja koja su vrlo jednostavna i koja se mogu lako primijeniti – ako ih izvršna vlast želi riješiti.

”Svima bi trebalo biti jasno koliko je demografija bitna i koliko utječe na temelje nacionalne sigurnosti i sve ostale aspekte društva. No, ako ćemo i dalje samo mirno gledati kako demografski propadamo, stanje će biti još i puno gore nego UN predviđa, što znači da će Hrvatska do 2050. izgubiti i puno više od predviđenih 17 posto stanovništva. Jer, godišnje gubimo preko 20.000 ljudi prirodnim putem (bez iseljavanja)! No, još je gori gubitak učenika i djece”, upozorio je dr. Stjepan Šterc.

U šest godina izgubili više od 40 posto učenika!

Objasnio je potom da su neke sredine u Hrvatskoj u periodu od svega šest do osam godina izgubile preko 40 posto učenika osnovnih i srednjih škola! Riječ je, kazao je, o Obrovcu, Banovini te o Dalmatinskoj zagori.

”Pored nas nestaje naša budućnost, a mi to mirno gledamo. Zadatak je da to izložimo pred izvršnu vlast i upitamo: hoćete li se napokon pokrenuti, ili prihvaćate ugrožavanje naše države i naše budućnosti? Republika Hrvatska se nalazi na području najviše demografski ugroženom u svijetu! Hrvatska je među pet najugroženijih zemalja svijeta! Već samo zbog toga što to nikoga na vlasti ne brine, mislim da ovo nije slučajnost. Jer, niti jednu stratešku odluku nismo donijeli da se ovaj trend zaustavi”, ‘zagrmio’ je, po tko zna koji puta u zadnjih desetak godina, istaknuti hrvatski demograf.

Kazao je zatim da bi se porezni sustav jednostavno mogao koristiti za popravljanje loše demografske situacije, a u tu svrhu moglo bi se koristiti i veliko bogatstvo koje Hrvatska ima u hrvatskom iseljeništvu, kao što taj resurs koriste brojne druge zemlje.

Anketni upitnik ispunjavati će tisuće mladih u RH i u iseljeništvu

”Kada bi samo jedan od ovih strateških resursa otvorili, riješili bi problem”, zaključio je dr. Šterc.

Dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, govorila je o istraživanjima koje će provoditi institucija koju ona vodi te je naglasila da će kroz ovaj projekt nastojati rezultate znanstvenih istraživanja ugraditi u kreiranje javnih politika, jer bi inače ti rezultati ostali mrtvo slovo na papiru.

”Institut za migracije i narodnosti sudjeluje u istraživanju dvije teme: ‘Iseljavanje mladih iz Republike Hrvatske‘ te ‘Demografski potencijali iseljeništva‘. Dodatni problem ovdje je što iseljavaju visokoobrazovani građani. Država je uložila u te ljude, a oni odlaze. Anketni upitnik je završen i istraživanja mogu početi. Nakon dobivenih rezultata ponudit ćemo određena rješenja”, naglasila je dr. Perić Kaselj.

Voditelj projekta, Ivan Majstorić je u zaključku kazao da vjeruje da će doprinijeti javnoj raspravi te da će utjecati na javne politike te je istaknuo da su ljudi ključni potencijal Republike Hrvatske i njezinog razvoja.

Naknadno je potpisnik ovih redaka razgovarao i o drugim važnim detaljima projekta ”Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora”, kako bi prvi dio projekta ‘Približava li se Republika Hrvatska svojoj dijaspori ili se udaljuje od nje?’, financiranog od strane Agencije za elektroničke medije, sadržavao što više ključnih informacija o ovoj temi.

Na dodatno novinarsko pitanje, dr. Marina Perić Kaselj je rastumačila da će Institut u istraživanjima koristiti dva anketna upitnika. Jednoga će, na temu iseljavanje mladih, ispunjavati preko 1000 mladih koji u Hrvatskoj pohađaju fakultete ili završni razred srednje škole, a drugoga – na temu Demografski potencijal iseljeništva, ispunjavat će iseljenici u Europi i prekomorskim zemljama te povratnici u Hrvatsku.

Šterc: Neka političari čuju što im mladi poručuju!

Mlade u Hrvatskoj će, kazala je, između ostaloga upitati: misle li iseliti, kamo namjeravaju otići, te koji su im motivi za eventualno iseljavanje?

Iseljenike će upitati: gdje su i zbog čega iselili te žele li se vratiti, a povratnike – zbog čega su iselili te zašto su se vratili u Hrvatsku?

Na pitanje kako namjeravaju potaknuti vlast da usvoje njihove smjernice i ugrade ih u javne politike, dr. Stjepan Šterc je odgovorio da će političari ubuduće biti prisiljeni slušati i mlade kako govore o velikim demografskim problemima, a ne samo znanstvenike, kao do sada.

”Neka čuju što mladi misle! Ako mladi izvršnoj vlasti poruče da ne vjeruju u budućnost u vlastitoj zemlji…, baš me zanima kako će vlast reagirati. Mi ćemo ustrajati na ovome, neće nas uspjeti utišati”, naglasio je Šterc.

Na pitanje novinara Promise.hr: možemo li očekivati novi val iseljavanja, nakon što se pandemija stiša, dr. Perić Kaselj i dr. Šterc odgovorili su pozitivno.

”Pretpostavljam da će se zemlje Zapada brže gospodarski oporaviti, zbog čega će se iseljavanje iz Hrvatske, najvjerojatnije, nastaviti”, kazala je Marina Perić Kaselj, dok je Stjepan Šterc podsjetio da je Hrvatska jedina u Europi u zadnje vrijeme imala i rat i pandemiju i potres.

”Hrvatska je na dnu, ili pri dnu Europe po ekonomskim pokazateljima, što znači da iseljavanje iz Hrvatske neće stati. Tragovi pandemije će ostaviti velike negativne posljedice više na rodnosti, nego na smrtnosti, iako se sada stalno spominje samo smrtnost. U prosincu prošle godine imali smo rekordni prirodni pad stanovništva, od čak 7000 osoba (toliko je više umrlih nego rođenih zabilježeno u samo mjesec dana!). Neminovno je, dakle, da će se prirodni pad stanovništva nastaviti i zbog loše gospodarske situacije, a još više zbog starosti stanovništva. I ako se ništa radikalno ne učini, ništa se tu neće promijeniti”, upozorava Šterc.

Nastavak rata suptilnijim sredstvima?!

Potom je odgovorio i na pitanje: zbog čega smatra da ovakva demografska katastrofa u Hrvatskoj nije slučajnost.

”Ako nešto traje 30 godina i ništa se ne čini da se taj opasni negativni trend zaustavi, onda to ne može biti slučajno! To zaključujem kao znanstvenik”, kazao je Šterc.

Podsjetio je da je Hrvatska bila vojno napadnuta te je naveo da se 99 posto ratova u svijetu vode zbog kontrole teritorija.

”Pogledamo li geopolitičko okruženje i izjave koje se daju, možemo zaključiti da je ovo nastavak iste priče suptilnijim sredstvima”, zaključio je predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

O projektu ‘Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora’, još su govorili i Katarina Plancutić, projektna asistentica, Srećko Kajić, predsjednik Kluba studenata geografije Zagreb te Iskra Vostrel Prpić, predsjednika Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske.

FOTO: Snimio Damir Kramarić

Tekst je dio projekta: ‘Približava li se Republika Hrvatska svojoj dijaspori ili se udaljuje od nje?’, financiranog od strane Agencije za elektroničke medije