Hrvatski izvoznici u Australiju: DIJASPORA će gospodarski preporoditi RH, a ne hrvatska politika Hrvatski izvoznici u Australiju: DIJASPORA će gospodarski preporoditi RH, a ne hrvatska politika
Vodeći ljudi Poliklinike Bagatin, Katarina Line-a i Alpha aplikacija opisali su na vlastitom primjeru kako su im australski Hrvati i australsko-hrvatske gospodarske komore pomogle... Hrvatski izvoznici u Australiju: DIJASPORA će gospodarski preporoditi RH, a ne hrvatska politika

Vodeći ljudi Poliklinike Bagatin, Katarina Line-a i Alpha aplikacija opisali su na vlastitom primjeru kako su im australski Hrvati i australsko-hrvatske gospodarske komore pomogle napraviti veliki poslovni bum na australskom tržištu. Svi oni tvrde da gospodarska budućnost RH leži u čvršćem povezivanju s hrvatskim iseljeništvom

Ono što se prvoga dana Meetinga G2 u Zagrebu dalo naslutiti, drugi dan konferencije pretočeno je u svojevrsni zaključak: poduzetnici hrvatskog podrijetla u iseljeništvu te hrvatske gospodarske komore u u svijetu, prve će pomoći Hrvatskoj da se izvuče iz živog blata i da bude gospodarski uspješna, dok na tromu i destruktivnu hrvatsku politku još uvijek ne treba računati.

Upravo takav zaključak ponudili su tijekom konferencije istaknuti hrvatski izvoznici, objašnjavajući na vlastitom primjeru kako im je uspjelo u kratko vrijeme robe i usluge plasirati na australsko tržište.

Ognjen Bagatin, jedan od čelnih ljudi Poliklinike Bagatin, koja se bavi stomatologijom, estetskom kirurgijom i dermatologijom, istaknuo je da im je posao dodatno procvjetao nakon što je u ožujku ove godine posjetio Australiju te se povezao s hrvatskim iseljenicima, odnosno s Australsko-hrvatskim gospodarskim komorama, koji su vrlo uspješne u povezivanju hrvatskog i australskog tržišta.

”Naši ljudi u Australiji doznali su za mogućnost da u Hrvatskoj mogu jeftinije nego u Australiji popraviti ili umetnuti nove zube i odjednom imamo jako puno klijenata s tog kontinenta. Prošle godine imali smo nula kuna prometa s Australijom, a ove godine već smo zabilježili pola milijuna kuna prihoda od klijenata iz Australije. To je najbolji dokaz da zdravstveni turizam ima potencijala u Hrvatskoj, zahvaljujući ponajprije našim ljudima u inozemstvu, kao i djelovanju hrvatskih gospodarskih komora u Australi i drugdje. Upravo vi možete pomoći Hrvatskoj da bude uspješna . To neće učiniti politika, nego vi”, zaključio je Ognjen Bagatin iz Poliklinike Bagatin, govoreći na panelu ”Potencijal hrvatskih komora i gospodarstvenika po svijetu – primjer Australije”.

Slična, vrlo pozitivna iskustva, opisala je i Anamaria Hauptfeld Schweitzer, direktorica putničke agencije Katarina Line d.o.o. iz Opatije.

I ona kaže da su im pripadnici hrvatske dijaspore iz Australije pomogli napraviti veliki bum u poslovanju, nakon što je i ona bila nedavno u Australiji i povezala se preko tamošnjih australsko-hrvatskih gospodarskih komora s Hrvatima iz Australije.

Odlično iskustvo sa širenjem posla u Australiju opisao je i Marko Kukec, vlasnik tvrtke Alpha aplikacije, koja se bavi web dizajnom i izradom web stranica. On je kazao da je izvoz hrvatskih IT tvrtki u Australiju dosegnuo godišnje čak 140 milijuna dolara!

”Hrvatski IT stručnjaci imaju tehničko znanje na svjetskoj razini, no naše su cijene bitno jeftinije nego u Australiji i drugdje na Zapadu, što je doprinijelo tome da australske tvrtke, odnosno tvrke koje vode australski Hrvati, ali i druge tamošnje tvrtke, angažiraju sve češće hrvatske IT kompanije da rade za njih iz Hrvatske. Slične mogućnosti vidim u u Kanadi, zbog čega ćemo se nastojati povezati i s kanadskim Hrvatima, na način kako smo to učinili s Hrvatima u Australiji”, istaknuo je Marko Kukec, govoreći na panelu drugoga dana G2 Meetinga.

Na istom panelu, na kojem su govorili i David Jakić, čelnik Australsko-hrvatske gospodarske komore, Luke Jurčević, predsjednik Zapadno australsko-hrvatske gospodarske komore te čelnici drugih gospodarkih komora iz Australije, zaključeno je da prije samog dogovaranja novih poslova, valja ostvariti kvalitetan kontakt s firmama iz Hrvatske koje žele ulagati u Australiji.

”Bitno je uspostaviti povjerenje i biti transparentan, a onda se može raditi biznis. Prilika na australskom tržištu ima puno za one koji žele izvoziti. Prije svega poslovni partneri mogu biti naši iseljenici, a u drugoj fazi i ostale tvrtke. Također, australska Vlada kroz fondove nudi značajna financijska sredstva za projekte u području agrikulture, cyber sigurnosti, farmaceutike i slično, a četiri australsko-hrvatske komore u Australiji pravo su mjesto za informiranje o takvim projektima”, zaključeno je drugoga dana G2 Meetinga (skup druge generacije poslovnih ljudi iz hrvatske dijaspore).

U srijedu, 14. studenog, završena je KonferencijaMeeting G2.4. „Pogled u budućnost“ koja je u dva dana u Kongresnom centru Forum Zagreb okupila više od 200 sudionika, od čega preko 70 uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog porijekla iz 19 zemalja. Na Konferenciji, usmjerenoj na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, održano je sedam panela o raznim temama iz gospodarstva, brojne sesije umrežavanja te natjecanje hrvatskih startupa.

Jedan od glavnih formalnih zaključaka Konferencije jest da država treba iskoristiti potencijale uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog porijekla, posebice na udaljenim tržištima, te ih imenovati komercijalistima za povezivanje hrvatskih izvoznika s lokalnim gospodarstvima.

Primjerice u Južnoj Americi živi 425 milijuna ljudi, od čega 600.000 Hrvata, no Hrvatska tamo nema niti jednog komercijalista. S druge strane, Španjolska samo u Čileu ima čak 40 komercijalista. Komercijaliste bi predstavljali Hrvati iz iseljeništva koji žive u tamošnjih zemljama i odlično poznaju tržište te bi mogli biti najbolja pomoć hrvatskim tvrtkama koje žele izvoziti u uspostavljanju relevantnih poslovnih kontakata. Ujedno ne bi generirali nikakve troškove jer žive i rade u tim zemljama. Da je potencijal ogroman pokazuje podatak i da se trenutačno čak 87 % robne razmjene Hrvatske odvija sa Europom dok na obje Amerike i Australiju otpada tek 3,1 % što predstavlja ogroman potencijal za rast.

“Krajnje je vrijeme da nađemo jedan smjer, moramo znati što želimo i tražimo. Zato smatramo da je inicijativa Predsjednice  Republike u vezi brendiranja Hrvatske od državnog interesa! To je ključna stvar, jer se u tom brendiranju povezuje sve –  stanovništvo, kultura, baština, gospodarstvo.  Dakle, imamo baš sve! Ali ako ne posložimo ideje i ne pronađemo pravi smjer, to je isto kao da – nemamo ništa! Smatram da moramo s optimizmom gledati u budućnost koju svi zajedno danas krojimo za Lijepu našu”, rekao je Josip Hrgetić, predsjednik Udruge Meeting G2, organizatora Konferencije.

Na Konferenciji je također zaključeno i kako se hrvatske tvrtke na početku poslovanja i kasnije ne bi trebale isključivo orijentirati na pozicioniranje na domicilnom tržištu već shvatiti da potencijal leži u velikom svjetskom tržištu te se orijentirati na izvoz. U tim bi aktivnostima veliku pomoć mogli dobiti od uspješnih hrvatskih iseljenika u raznim zemljama.

Također, institucionalno bi ih se trebalo usmjeravati na komore hrvatskih iseljenika u raznim zemljama koje im mogu dati relevantne informacije o tamošnjim poslovnim prilikama, državnim poticajima i slično. Osim toga, razmišlja se o povezivanju iseljeničkih komora na globalnom nivou što bi još više olakšalo izvoznu ofenzivu. I ove je godine na Konferenciji MG2 naglašeno da nam u Hrvatskoj nedostaje volja i hrabrost napraviti promjene, posebice vezano uz smanjenje državnog aparata, promjenu pravnog okvira, smanjenje poreza te stvaranje ekonomskog okvira za velike kompanije i onog za manje i srednje.

Tijekom Konferencije je održano sedam panela. Na panelu od netradicionalnim oblicima turizma naglašeno je kako samo jedinstveni koncepti mogu obogatiti sadržaj i produžiti sezonu, a kad se pristup obogati s pozitivnom energijom i emocijama, to rezultira vrhunskom kombinacijom. Na panelu o sistemskim integratorima naglašene su izvozne aktivnosti naših tvrtki i potreba za zapošljavanjem visoko educirane radne snage, pa su hrvatski iseljenici pozvani da se vrate i zaposle u tim tvrtkama jer radnih mjesta ima. Održani su i paneli o inovativnom dizajnu u drvnoj industriji, delikatesnim hrvatskim proizvodima, nekretninama, teblockchainu u Hrvatskoj, a prvoga dana je na natjecanju startupa u suradnji s portalom Cronnect.me za pobjednika proglašen startup RioBot, chatbot koji funkcionira na temelju umjetne inteligencije i olakšava rezervaciju i praćenje zakazanih termina kod raznih ponuđača usluga.

Komentari