‘Ideja o ‘srpskom svetu’ nastavak je događanja iz 90-tih, iako svi znamo kakve su bile posljedice’

”Oni koji bi u duhu novozavjetne etike trebali najmanje da uz niz svojih radnji vezuju silu, oni su upravo to učinili. Ne mislim da su zato pobijedili ustoličenjem, a ni da su građanke i građani Crne Gore ti koji su poraženi. Ovim nasiljem koje se dogodilo na ulicama Cetinja samo je prilično povrijeđeno njihovo građanstvo dostojanstvo i pravo. Njihovo je pravo, naime, da žive u slobodnoj, sekularnoj, nezavisnoj i dostojanstvenoj Crnoj Gori koja je zemlja svih njezinih građana i građanki. Ono što smo vidjeli na Cetinju sugerira da Crna Gora trenutačno više sliči na teološki uzurpiranu državu, nego na državu u kojoj je građansko društvo uspostavljeno”, istaknula je Aleksandra Bosnić Đurić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju

O zbivanjima na Cetinju, što je dovelo do njih, kao i kakve će posljedice ostaviti na budućnost Crne Gore, novinar Slobodne Dalmacije Zoran Šagolj razgovarao je s Aleksandrom Bosnić Đurić, beogradskom kulturologinjom u čijem su fokusu nacija i otpor, a koja je i kolumnistica podgoričke Pobjede.

U svojoj kolumni objavljenoj na crnogorski Dan državnosti 21. svibnja ove godine, upozorili ste kako je tamošnje društvo u krizi koja bi jednog dana mogla odvesti na put bez povratka. Je li to jutro svanulo nakon ove nedjelje?

– Noćna mora svakako jest za sve one koji išta znaju i žele znati pravu stranu priče u crnogorskom društvu. Ali, ne mislim da je to ovo jutro, jer ne mislim da je ovo priča bez povratka. Ovo jest jedna velika trauma koju su građani Crne Gore, na samo Cetinja, preživjeli prethodnih nekoliko dana. Njihov put ka ostvarenju onog što žele, a to je put u konačno usvajanje građanskog društva, prilično je dug. U državama i društvima koja su imala iskustvo zatvorenosti i ideološke uzurpacije, što nažalost još uvijek nije naša prošlost, treba očekivati takav jedan dug proces oporavka. U tom smislu držim da je ta vrsta oporavka, odnosne jedne uporne i konzistentne građanske borbe, pred građankama i građanima Crne Gore.

Ima li nakon nedjelje i onog što se zbivalo na Cetinju pobjednika i poraženog u Crnoj Gori?

– Ne bih tako govorila. Oni koji silom učine bilo što u ovom trenutku, to je jedna bizarna situacija. Oni koji bi u duhu novozavjetne etike trebali najmanje da uz niz svojih radnji vezuju silu, oni su upravo to učinili. Ne mislim da su zato pobijedili ustoličenjem, a ni da su građanke i građani Crne Gore ti koji su poraženi. Ovim nasiljem koje se dogodilo na ulicama Cetinja samo je prilično povrijeđeno njihovo građanstvo dostojanstvo i pravo. Njihovo je pravo, naime, da žive u slobodnoj, sekularnoj, nezavisnoj i dostojanstvenoj Crnoj Gori koja je zemlja svih njezinih građana i građanki.

Ono što smo mi vidjeli na Cetinju sugerira da Crna Gora trenutačno više sliči na jednu teološki uzurpiranu državu, nego na državu u kojoj je građansko društvo uspostavljeno. Zato nikako ne mislim da je ovo konačna pobjeda onih koji su pokušali izvršiti prije svega ideološku uzurpaciju Crne Gore. Naprotiv, svaka takva uzurpacija koja se dogodi uz primjenu sile nema svoju sretnu prognozu u budućnosti.

Obje strane se međusobno optužuju za uporabu sile: prosrpske vladine snage prosvjednike za napad na policiju, a druga strana njih da su digli ruku na vlastite građane i uzurpirali čak NATO savez za vjerske sukobe. Tko je onda oteo građansku Crnu Goru – pristaše Beograda i SPC-a ili oni Mila Đukanovića?

– Ovdje se cijelo vrijeme radi jedna vrlo opasna zamjena teza. Dakle, na Cetinju te večeri i tog dana nisu bili samo pristalice jedne stranke, DPS-a ili Mila Đukanovića. Ne sporim da ih je bilo, ali prema informacijama koje imam i dolaze od ljudi u čije stavove vjerujem, radilo se mahom o građanima i građankama Crne Gore koji su nezadovoljni ovom vrstom ideološkog pritiska koji oni prepoznaju već dugo. Počelo je promoviranjem srpskog jedinstva iz 90-ih godina, a sada idejom o ‘srpskom svetu’. Uostalom, na ustoličenju su pjevane pjesme koje govore o vojnom povratku na Kosovo, što su slični ideološki supstrati na koje smo naučeni baš 90-ih godina i za koje znamo kakve su posljedice za sobom ostavili. Svoditi priču, s jedne strane, na pravo vjerske zajednice u Crnoj Gori i s druge na pripadnike bivše vlasti koji bi vratili stare pozicije, ne odgovara istini, suštini onog što se dogodilo.

Zašto je SPC-u toliko bilo stalo ustoličiti Joanikija na Cetinju?

Jesu li crnogorski popis stanovništva i njegovi rezultati iduća točka prijepora i uzrok novih uzavrelih situacija?

– Da, moguće je da će se upravo tako dogoditi. Ali ja nisam pesimistična jer držim da čitav niz akcija koje imaju za cilj promoviranje toga srpskog svijeta, ne samo u Crnoj Gori, već gdje se god može, dakle u BiH i na Kosovu, ima za cilj homogenizaciju ljudi s jedne strane, ali i s druge strane. Nakon što se oporavi od posljednjih traumatičnih događanja, crnogorsko društvo će se vrlo brzo početi homogenizirati po jednom drugom principu, onom konsolidacije države u građanskom smislu. Na sljedećim izborima, bez obzira na moguće tenzije i konflikte ovog ili onog intenziteta, ne očekujem da će građani odabrati pogrešno. U Crnoj Gori ipak ima više onih koji žele živjeti u suvremenoj demokratskoj državi i da je apsurdno u 21. stoljeću izabrati državu koja po svemu podsjeća na teokraciju.

Može li se dogoditi da Crnogorci postanu manjina u svojoj državi?

– Može se dogoditi ako dođe do neke vrste nasilnog mijenjanja stavova građanki i građana Crne Gore. Ja u takvu vrstu socijalnog inženjeringa, ne s obzirom na namjeru, već krajnji efekt, ne vjerujem.

Osim Beograda, spominje se da u svemu istaknutu ulogu ima Rusija. Kakva je ta uloga po vašem mišljenju?

– Ja nisam politički analitičar. Ja znam da se takva uloga spominje, ali nemam dovoljno informacija za reći kolika je i kakva vrsta tog utjecaja. Pretpostavljam da on postoji, ali razvojni potencijal današnjih zbivanja neće ovisiti od vanjskih političkih utjecaja, makar oni bili i snažni. Sve će ovisiti o sposobnosti i samoorganiziranosti građana Crne Gore da nađu put u to neko građansko društvo koje im po svemu pripada.

FOTO: Screenshot videosnimki