Iseljenici financijski spašavaju RH, a sve vlasti smatraju ih NEPRIJATELJEM; premda su im doznake poželjne! Iseljenici financijski spašavaju RH, a sve vlasti smatraju ih NEPRIJATELJEM; premda su im doznake poželjne!
TweetEmailPrint ”Godišnji iznos doznaka, koje šalju hrvatski iseljenici, veći je nego iznos ukupnih stranih ulaganja u Hrvatsku! Unatoč tome, oni pravog glasa nemaju niti... Iseljenici financijski spašavaju RH, a sve vlasti smatraju ih NEPRIJATELJEM; premda su im doznake poželjne!


”Godišnji iznos doznaka, koje šalju hrvatski iseljenici, veći je nego iznos ukupnih stranih ulaganja u Hrvatsku! Unatoč tome, oni pravog glasa nemaju niti im se daje mogućnost dopisnog i elektroničkog glasovanja. Ciljano je to tako napravljeno zbog što manjeg izlaska iseljenika na izbore!”, ističe dr. Šterc, koji se pita zašto hrvatski političari šute o tolikom novcu, za kojega se nismo niti oznojili? Krajnje negativne stavove Žarka Puhovskog, Pavela Gregorića i Rade Borić prema novom studiju demografije i iseljeništva komentirao je riječima da te osobe nikada nisu imale afirmativan stav prema hrvatskoj budućnosti i hrvatskoj državi, a o demografskoj problematici znaju malo ili nimalo

Užasavajući podatak da Hrvatska ubrzano nestaje zbog masovnog iseljavanja i znatno većeg broja umrlih od broja rođenih, u javnosti ne ističe više samo vodeći hrvatski demograf, dr. Stjepan Šterc; sada o tom problemu govore i pišu gotovo svi hrvatski mediji. O velikoj, pak, ulozi hrvatskog iseljeništva u spašavanju financijske stabilnosti zemlje, o tome da iseljenici šalju više novca u Hrvatsku nego što iznose cjelokupna strana ulaganja u RH te o činjenici da iseljeništvo predstavlja ponajveći potencijal koji može ozdraviti zemlju, mediji pišu znatno rjeđe. No ipak, malo – pomalo, u javnosti zrije spoznaja da bi Republika Hrvatska mogla preokrenuti negativne trendove oslanjajući se upravo na iseljeništvo.

Začuđuje, stoga, što su vijest o skorom pokretanju novog Studija demografije i hrvatskog iseljeništva na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu pojedini hrvatski mediji i njihovi sugovornici dočekali ‘na nož’, omalovažavajući cijeli projekt.

O svemu tome razgovarali smo s dr. sc. Stjepanom Štercom, voditeljem Radne skupine koja je osmislila novi Studij demografije i hrvatskog iseljeništva na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Je li Senat Sveučilišta u Zagrebu donio konačnu odluku o tome kreće li na jesen novi Studij demografije i hrvatskog iseljeništva na Hrvatskim studijima, o čemu su dosad izvijestili pojedini mediji?

Članovi Senata upoznati su s temom i znaju da je novi studij vrlo važan. Moglo se i u medijima pročitati ponešto o programu, ali uglavnom kroz političku obojenost tiska ili samog autora teksta pa je relevantnost takvog pristupa mala.  Početak se studija očekuje na jesen kao i upis prve generacije studenata. Plan je na studij upisati 40-ak studenata iz Hrvatske i iseljeništva, a sam bi studij trebao biti integrirani dvopredmetni,  u kombinaciji s već postojećim studijskim programima Hrvatskih studija.

O čemu će biti govora u kolegiju ‘Novi koncept države’? Kakav je to koncept i zašto je uključenost iseljeništva toliko važna?

To je posebno važan kolegij za hrvatsku budućnost, na kojemu sam osobno ustrajao. Predstavlja novi model funkcioniranja države u uvjetima kada je više Hrvata izvan Republike Hrvatske, nego u Hrvatskoj. To je izraelski razvojni koncept prema kojem se država organizira po modelu sudjelovanja iseljeništva u gospodarskom, financijskom, akademskom, društvenom, političkom i svakom drugom obliku u životu Hrvatske. Nisu to niti mogu biti dva razdvojena svijeta, kao što je trenutno.

Ipak, suradnja između Republike Hrvatske i iseljeništva postoji kroz doznake koje šalju iseljenici u hrvatski financijski sustav i koje iznose čak 15,5 milijardi kuna godišnje. Tome treba pribrojiti još otprilike pet milijardi kuna, po podacima Svjetske banke, koliko u RH ulazi gotovinski. Ukupno, su to velika financijska sredstava. Postavlja se pitanje, koliki je onda investicijski potencijal hrvatskog iseljeništva, kada tolike milijarde ulaze samo doznakama. Godišnji iznos doznaka veći je čak nego iznos ukupnih stranih ulaganja u Hrvatsku!

Na koji način su se Izrael i Irska oslonili na vlastito iseljeništvo, o čemu često govorite i pišete?

Država Izrael potiče useljavanje i investiranje iseljeništva kroz različite modele i uglavnom  preko Imigracijskog ureda koji ima stratešku poziciju u vladi. Vrlo sličan model ima i Irska. Ulagači koji se vraćaju iz iseljeništva oslobođeni su plaćanja poreza na dobit i do deset godina. Mnogi Irci shvatili su kako im je jednostavnije i isplativije ulagati u Irskoj nego u zemljama u kojima žive.

Jeste li bili na razgovoru s irskom i izraelskom veleposlanicom, kao što ste nedavno izjavili? Kakva je praksa tih zemalja u odnosu na vlastito iseljeništvo i može li Hrvatska koristiti njihovo iskustvo?

Bio sam na razgovoru s irskom veleposlanicom, a s bivšom izraelskom veleposlanicom razgovarao sam na jednom znanstvenom skupu. Irsku često spominjem jer imaju vrlo učinkovit model povratka i useljavanja i razvojne programe koji se temelje na privlačenju vlastitog iseljeništva. Njihov se model sasvim sigurno može primijeniti i u Hrvatskoj. Vlada RH bi trebala poslati nekoliko ljudi u Irsku i Izrael kako bi se upoznalo s njihovom praksom  i kako bi se kasnije taj model mogao prenijeti u Hrvatsku. Predlagalo se umjesto ministarstva demografije upravo takav strateški ured u kojem bi spojili više postojećih institucija: Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, Hrvatsku maticu iseljenika i Upravu za demografiju iz postojećeg Ministarstva za demografiju. Trebao je to biti strateški ured pri Vladi RH iz puno razloga, na čelu s potpredsjednikom  Vlade.  No, odlučili su drugačije.

Na koji način bi novi studij demografije i iseljeništva, kojega biste trebali voditi, mogao utjecati na demografiju i migracije unutar Hrvatske? Kako bi budući stručnjaci, nakon završenog studija, mogli utjecati na okretanje negativnih trendova masovnog iseljavanja i izumiranja?

Demografija općenito i iseljavanje ključne su hrvatske problematike i to trebaju konačno svi shvatiti. Diplomante studija demografije i hrvatskog iseljeništva trebat će planerske ustanove županija, gradova i općina u Hrvatskoj i oni bi u strategiju tih lokalnih jedinica trebali unijeti glavnu pretpostavku ukupnog razvoja i razvoja svih djelatnosti-stanovništvo. Osim toga, osobe s diplomom studija demografije i iseljeništva moći će se zaposliti u hrvatskim diplomatskim, konzularnim i ostalim predstavništvima i bili bi temelj povezanosti s iseljeništvom. Sva ta predstavništva imaju kao glavnu zadaću povezivanje i razvijanje veza s pripadnicima hrvatskog iseljeništva i uspostavu novog oblika funkcioniranja Hrvatske.  Danas su ti kontakti s iseljenicima uglavnom samo formalni! Stručnjake za demografiju i iseljeništvo (jer se radi o dvopredmetnom studiju) država može slati i u škole za hrvatsko iseljeništvo, jer su naravno poželjna znanja  o iseljeništvu u obrazovnom procesu.

Kako komentirate činjenicu da hrvatski iseljenici ni danas ne mogu glasovati elektronički i dopisno, već moraju i po šest sati putovati da bi glasovali u najbližem konzulatu, premda su im predstavnici Vlade obećali dopisno i elektroničko glasovanje?

Ciljano je to tako napravljeno zbog što manjeg izlaska hrvatskih iseljenika na hrvatske izbore! Tko će putovati i do šest sati do prvog biračkog mjesta? Na taj način svjesno se iseljenike miče iz političkog i društvenog života u Republici Hrvatskoj.

Zašto ih miču?

Jer se u hrvatskom političkom miljeu i dalje smatra iseljeništvo političkim neprijateljem, kao i za vrijeme bivše države, iako su njihove doznake uvijek bile vrlo poželjne.

Zbog čega se, unatoč činjenici da uslijed masovnog iseljavanja prijeti raspad mirovinskog sustava i pustoš u Hrvatskoj, u hrvatskim medijima mogu pročitati negativni i omalovažavajući stavovi prema ustrojavanju novog studija demografije i iseljeništva?

Radi se o samo nekim novinama i portalima i to onima koji imaju anacionalan pristup i kojima će uvijek smetati sve što ima afirmativan nacionalni predznak. No, sve kritičare pozivam na javnu scenu, na javnu raspravu o Studiju demografije i hrvatskog iseljeništva i neka se vide njihovi zapravo politički obojeni i nesuvisli argumenti. Nema tu serioznosti, već samo politička obojenost i anacionalni načini djelovanja protiv svega  razvojnog u Hrvatskoj. Zar nije logično da najvažnija problematika u državi ima svoju stručnu, znanstvenu i akademsku razinu? Dosad je nije bilo, kao uostalom niti argumentirane rasprave, osim izražavanja političkih stavova i osobnih frustracija objektivno potrebnim hrvatskim programom.

Nekima kao da bodu oči kolegiji: ‘Filozofsko teološki pristup stanovništvu’, ‘Hrvatske katoličke misije i hrvatski velikani u iseljeništvu’, ‘Hrvatska žena u iseljeništvu’. Zašto?

Takvi kolegiji smetaju im zbog njihovog anacionalnog pristupa prema Republici Hrvatskoj i prema hrvatskoj demografskoj budućnosti, a u tim kolegijima nema apsolutno ničeg sadržajnog i metodološkog što bi moglo smetati nekome tko afirmativno gleda na hrvatsku budućnost.

Bi li u medijima bolje bili dočekani kolegiji tipa: ‘Globalistički pristup stanovništvu i migracijama’, ‘Slobodne migracije su nužnost i potreba’…?

Nemam ništa protiv takvih kolegija na postojećim studijima, jer će studenti ionako rijetko sami izabrati dosadu. Kako migracije sve više postaju sigurnosni problem ne može se na njih više gledati jednostrano – onako kako oni to sad čine. Osim toga, u demografskim i migracijskim politikama sve su države konzervativne i nema slobodnih migracija jer bi one izazvale anarhiju. Selektivna migracija je pristup u svim demokratskim zemljama i poštujući zakon i ustav ne možete suspendirati granice niti jedne države. Tijekom 2015. godine npr., kada su velike migracije krenule prema Europi, suspendirani su bile državne granice i ustavi država jer su migranti prolazili granice gotovo bez kontrole.

Kako komentirate odbojne stavove prema ideji i programu novog studija demografije i hrvatskog iseljeništva od strane Žarka Puhovskog, Rade Borić i Pavela Gregorića, objavljene u tekstu ‘Studij demografije podgrijana je verzija Don Ante Bakovića’ u jednom tjedniku?

Ha ha ha … jako je vidljiva znanstvena razina praćenja demografskih zakonitosti  i intelektualna praznina. Otkud im uopće potreba ulaziti u problematiku o kojoj malo ili nimalo znaju? Kada nemaju što reći, pozivaju se na Antu Bakovića. Navedene osobe nikada nisu imale afirmativan stav prema hrvatskoj budućnosti i hrvatskoj državi. Nemaju ga ni sada, a o demografskoj problematici znaju otprilike koliko o atomskoj fizici ili elementarnoj matematici. Nisu nikada napisali rad o tome, nisu održali predavanje, nikad nisu o tome javno progovorili niti su znanstveno relevantni.  To što govore politički je stav koji proizlazi iz animoziteta prema Republici Hrvatskoj. Nisu to argumentirane primjedbe već osobne izgubljenosti. Neka pročitaju Nacionalni program demografskog razvoja iz 1996. godine, u čijoj izradi su sudjelovali svi najveći hrvatski stručnjaci, neovisno od političkog opredjeljenja. Svi zastupnici, bez obzira na političku stranku, glasovali su za usvajanje tog strateškog dokumenta koji bi trebao biti temelj postupanja i danas. Žele li nešto o ovoj tematici naučiti  neka dođu na pokoje predavanje ili barem na javnu scenu na kojoj ne bi bili sami sa svojim ideologijama i ideologijskim sljedbenicima.

Rada Borić izjavila je da mnogi mladi na Zapadu danas odlučuje ne imati djecu i da je to normalno te se pita jeste li se vi probudili početkom 19. stoljeća? Kako to komentirate?

Stavovi Rade Borić me ne zanimaju niti me zanima njezina politička  dekadencija. Ne može ona intelektualno dokučiti što znači opstanak populacije za budućnost društava.

Pavel Gregorić, pak, govori o nametnutoj koncepciji Hrvatskih studija, povezanosti s Crkvom…? Za kakav se on koncept Hrvatskih studija zalagao i zalaže?

Bolje da ga nije nikada niti bilo na Hrvatskim studijima. Nisu Hrvatski studiji stvoreni za takvu ideologiju kakvu on i oni promiču. Predmet interesa Hrvatskih studija su, kako i ime kaže, hrvatsko društvo i hrvatski prostor. Oni to ne mogu prihvatiti.

Žarko Puhovski, osvrćući se na program novog studija, spominje ‘podgrijanu verziju Don Ante Bakovića’. Kako komentirate njegove tvrdnje?

Puhovski? Ma dajte, kak bi rekla gospođa iz Siska. Moralna vertikala i heroj proljećarskog i haškog sudišta formira stavove na djelima Ante Bakovića. Nikad o  demografskoj problematici nije ništa znao, ali zna kako demografski opstanak Hrvatske nije dobar. Za njega.

Zašto svi zaboravljaju činjenicu da naše iseljeništvo godišnje doprinese s čak 15,5 milijardi kuna u doznakama iz inozemstva, što znači da bi Hrvatska bez iseljeništva bila financijski na koljenima? Zbog čega im se i dalje nastoji uskratiti pravo glasa, pa im neće biti omogućeno dopisno i elektroničko glasovanje?

Doznake iseljeništva čuvaju socijalni mir i financijsku stabilnost zemlje, no političari o tome šute. Šuti i ministar financija koji bi o tome trebao govoriti. Zašto šute o tolikom novcu, za kojega se nismo niti oznojili? Unatoč velikom doprinosu hrvatskih iseljenika, oni pravog glasa nemaju niti im se daje mogućnost dopisnog i elektroničkog glasovanja.  Preko tri milijuna stanovnika u iseljeništvu imaju samo tri mjesta u Saboru i svedeni su političkom odlukom na razinu samo jedne etničke skupine. Moguće je to riješiti dvodomnošću Hrvatskog sabora i u gornji dom postaviti predstavnike svih interesnih skupina: hrvatske iseljenike, umirovljenike, etničke manjine, branitelje… te im dozvoliti i pravo veta na odnosnu problematiku. Interesne skupine ne bi trebale donositi odluke o strateškom razvoju i smjeru Hrvatske. Sustav glasovanja kakav danas imamo u Hrvatskoj nije u interesu Republike Hrvatske.

Kome ne odgovara jače povezivanje s hrvatskim iseljeništvom i veća uključenost iseljeništva u hrvatsko društvo i zbog čega?

Nije odgovaralo svim dosadašnjim hrvatskim vlastima, zato što smatraju hrvatsko iseljeništvo političkim protivnicima, iako je iseljeništvo  uvijek konzistentno bilo samo protiv bivše države i komunizma. Hrvatskom godinama vladaju nasljednici bivšeg sustava i bivše države i oni ne žele jaču povezanost s hrvatskim iseljeništvom.

Jeste li dovršili demografsku strategiju Grada Zagreba? Znači li izrada strategije da je Zagreb, za razliku od Vlade RH, ozbiljno shvatio upozorenja o opasnosti od izumiranja i nestajanja Hrvatske?

Demografska strategija glavnog grada trebala bi biti dovršena uskoro, a u njezinoj izradi sudjeluje znanstveni tim u kojem je, da, i Marin Strmota. Gradonačelnik je vrlo ozbiljno shvatio ovu problematiku i čim smo sjeli  izrekao je najvažniju stvar; „Demografska je problematika najvažnija stvar u državi”. Isti je čas donio odluku o osnivanju Odjela za demografiju i Grad Zagreb se najkvalitetnije do sada posvetio rješavanju demografskog pitanja. Kao glavni i najveći grad naše zemlje ima posebno važnu ulogu u ovoj priči. Problem bi se mogao pojaviti u još većoj centralizaciji stanovništva u metropoli, no u gradskoj se strategiji i o tome vodi računa. Zagreb svojim kvalitetnim pristupom slijedi i Grad Vis npr. gdje se odavno shvatila važnost demografske problematike za gospodarski razvoj i budućnost i općenito.