IZLOŽBAMA OSNAŽUJU TURISTIČKU SEZONU: Nakon Džamonje, u Opatiju stigao i Keser                                   IZLOŽBAMA OSNAŽUJU TURISTIČKU SEZONU: Nakon Džamonje, u Opatiju stigao i Keser                                  
TweetEmailPrint Izložba je otvorena sve do 25. ožujka a ulaz je besplatan za sve posjetitelje radnim danom od 10 do 18,00 sati Novo vodstvo... IZLOŽBAMA OSNAŽUJU TURISTIČKU SEZONU: Nakon Džamonje, u Opatiju stigao i Keser                                  


Izložba je otvorena sve do 25. ožujka a ulaz je besplatan za sve posjetitelje radnim danom od 10 do 18,00 sati

Novo vodstvo Hrvatskog muzeja turizma očito misli ozbiljno – jesensku sezonu započeli su predstavljanjem istaknutih hrvatskih akademskih slikara i time dali dodatni podstrek opatijskom turizmu. Tako je u subotu navečer u umjetničkom paviljonu „Juraj Šporer“ otvorena izložba jednog od najistaknutijih suvremenih hrvatskih slikara i akademika Zlatka Kesera.

”Sjajan pedagog i još bolji tumač bitka i spoznaje, umjetnik koji život i prirodu proučava precizno i sveoubuhvatno – sve je to Zlatko Keser, istaknula je na otvorenju v.d. ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma Gabrijela Krmpotić Kos. Ciklus koji su započeli s Džamonjinim skulpturama očito je pun pogodak, budući da je izložbu do sada pogledalo više od 3 tisuće posjetitelja, ustvrdio je dogradonačelnik Opatije.

Akademik  Zlatko  Keser rođen je  23. siječnja 1942. u  Zagrebu a slikarstvo je diplomirao 1967. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Otona Postružnika. Od 1975. godine suradnik  je Majstorske radionice akademika Krste Hegedušića. 1982. postaje profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu a potom redoviti član Razreda za likovne umjetnosti HAZU-a. Bavi se, uz slikarstvo, grafikom i zidnim slikarstvom, ilustriranjem knjiga i izradom vitraja, a radio je i u tehnici freske (freske u javnim prostorima u Koprivnici i Zagrebu).

Zlatko Keser umjetnik je  maštovitih prizora u kojima se figuralne i organičke asocijacije prožimaju sa slobodnim kromatskim poljima i znakovima. Ističe seinfantilnim rukopisom i odnjegovanom kolorističkom materijom neobičnih i žestokih kontrasta. U ciklusima crteža, često erotična sadržaja, bliži je nadrealizmu i art brutu. Radi raskošna ulja, buntovničke kolaže, frenetične crteže, šaroliku  keramiku i osebujno fresko slikarstvo.

Zlatko Keser upravo mahnitom žestinom, divljeg i nezaustavljivog temperamenta,  iznosi na površinu platna čitave nizove, spletove znakova, simbola i ikona svih religija, magija i mitova čovječanstva, definiranih njime samime. Njegova su Lica misli i osjećaji koji ključaju, koji se rasprskavaju u tijelu slikarstva s temperaturom višom od 40  stupnjeva i koji u svom eksplozivnom očaju, kaosu i kovitlacu grčevito postavljaju pitanja o neizrecivom i neprikazivom izvorištu neba i zemlje, o obuhvatnoj istini jednog jedinstvenog bitka.

Otkud nadiru ove crte i boje u Keserove slike? Ovo pitanje otvara stvaralaštvo Zlatka Kesera onim tajanstvenim prostorima iz kojih se, ako možemo tako kazati,pojavljuju različiti oblici. Kad kažemo pojavljuju, to implicira njihovo postojanje i prije nego što ih je slikar vizualizirao u materijalnoj činjenici djela: u crti, u boji, u obliku. Dakle, i prije svojega postojanja u samoj tvari, Keserovi su oblici postajali i izvan, iznad i mimo same tvari, u drugoj i drukčijoj stvarnosti, u netvarnoj stvarnosti, to jest u metafizičkom i iracionalnom.

U prilog Keserovu slikarskom postupku domećemo i tvrdnju Henria Focillona: „Kao što svaka tvar ima svoju obličnu sklonost (vocation formelle), tako i svaki oblik  ima svoju tvarnu sklonost (vocation materielle), već ucrtanu u svoj unutarnji život.” Stoga i naše nastojanje, a u to nas uvjerava slikarevo djelo, pokazuje dobar smjer u iščitavanju Keserova stvaralaštva ukazivanjem na činjenicu da ono ima „svoj unutarnji život”, odnosno svoju duhovnu stvarnost, i da je upravo ta činjenica gradbena sastavnica Keserova stvaralaštva i njegovo ishodišno mjesto u kojemu nam je i tražiti njegov smisao, stvaralačke motive i izazove. Upravo  bojom Keser oblikuje „unutarnji život” i, kao što nas upućuje citirani teoretičar, „u apstraktnom stvara konkretno, a u bestežinskom nešto što ima težinu”, zaključila je kustosica izložbe Jasmina Bavoljak.

Izložba je otvorena sve do 25. ožujka a ulaz je besplatan za sve posjetitelje radnim danom od 10 do 18,00 sati.