Izložbom bakroreza Kristov dolazak i promocijom zbirke Živjeti od ruže I prizvali duh ISTINSKOG ADVENTA Izložbom bakroreza Kristov dolazak i promocijom zbirke Živjeti od ruže I prizvali duh ISTINSKOG ADVENTA
‘Anto Pranjkić ove je godine bio najzastupljeniji autor “Mjeseca hrvatske knjige”. Njegova zbirka crtica Živjeti od ruže I, prigodna za Advent, potiče na pozitivno... Izložbom bakroreza Kristov dolazak i promocijom zbirke Živjeti od ruže I prizvali duh ISTINSKOG ADVENTA

‘Anto Pranjkić ove je godine bio najzastupljeniji autor “Mjeseca hrvatske knjige”. Njegova zbirka crtica Živjeti od ruže I, prigodna za Advent, potiče na pozitivno razmišljanje. Radoslav Halužan umjetnik je koji djela izrađuje zahtjevnom tehnikom bakroreza, a već je napravio niz velikih djela. Jednu izložbu imao je i u Rimu”, istaknula je Branka Vrbanec, ravnateljica knjižnice

Gradska knjižnica “Ksaver Šandor Đalski” u Zaboku i ovog je Adventa svojim korisnicima i posjetiteljima priredila kulturnu poslasticu.

Uoči sv. Nikole, u srijedu 5. prosinca, organizirana je izložba bakroreza “Kristov dolazak” poznatog bakrorezca Radoslava Halužana i promocija zbirke poticajnih misli i crtica “Živjeti od ruže I” autora Ante Pranjkića.

Otvarajući ovaj događaj ravnateljica knjižnice Branka Vrbanec istaknula je kako oba autora imaju svoju osebujnost u svijetu umjetnosti i kulture.

”Anto Pranjkić je autor s velikim brojem književnih djela, koja je teško i pobrojiti, a ove godine je i najzastupljeniji autor u manifestaciji “Mjesec hrvatske knjige”. U zbirci crtica zapisao je prigodne misli za ovo adventsko vrijeme, koje će nas zasigurno obradovati i potaknuti na pozitivno razmišljanje. Radoslav Halužan je umjetnik koji svoja djela izrađuje izuzetno teškom i zahtjevnom tehnikom bakroreza, a već je napravio niz velikih umjetničkih djela. Jednu izložbu imao je i u Rimu”, istaknula je ravnateljica knjižnice.

Anto Pranjkić je predstavljajući svoje djelo kazao kako je nastalo kao plod razmišljanja o svakodnevnim brigama i okolnostima koje nas okružuju, a objavljivane su u specijalnim emisijama Radio Marije BiH i Radio Marije Srbije u emisiji pod nazivom “Živjeti od ruže”. Stoga je takvo i ime same zbirke. Pročitao je par misli i poklonio svoju zbirku basni “Vrline i mane” učenici trećeg razreda osnovne škole Giti Moštak.

Govoreći o izložbi Radoslava Halužana Verica Kovač, predsjednica udruge kreativnih amatera iz Zagreba, napomenula je kako je Radoslav Halužan svoju ljubav prema likovnoj umjetnosti i bakrorezu već okrunio sa stotinjak radova, koji nisu jednostavni.

”Ova djela zahtijevaju mnogo znanja, talenta, rada i strpljenja. A izrada jednog traje oko mjesec dana. Halužan je, kao istaknuti član naše Udruge, imao čast biti i na audijenciji kod Svetoga oca Franje. Poklonio mu je jednu sliku i svakim danom oduševljava nas svojim uradcima, djelovanjem i radom u našoj Udruzi”, kazala je gospođa Kovač.

Radoslav Halužan zahvalio se nazočnima na odzivu na otvaranje izložbe “Kristov dolazak” te iskazao svoje opredjeljenje za rad iz ljubavi.

”Radim ovo zato što to volim i sretan sam zbog toga. Motive sam birao tako da zadovoljim i svoju ljubav prema dragom Bogu i prema ljudima, a među stotinjak djela izradio sam i Križni put te mnoge druge motive. Među njima se nalaze i različiti grbovi, a jedan takav poklonio sam Svetom ocu Franji. Taj bakrorez sadrži motive Svete Stolice i Hrvatske. Želio sam da se Sveti Otac, svaki put kada vidi bakrorez sjeti i naše domovine, kazao je, između ostaloga, Radoslav Halužan na otvaranju izložbe u Zaboku.

Inače, zagrebački bakrorezac Radoslav Halužan hrvatskoj javnosti postao je poznat nakon brojnih izložbi koje su otvarane u sjeverozapadnom dijelu naše domovine Hrvatske ( Zagreb, Sesvete, Pakrac, Koprivnica, Dubrava, Velika Gorica, Krapina…), a svjetskoj nakon uspješne izložbe u Rimu 2017. godine) 42. Esposizione internationale – 100 presepi), kada je imao prigodu Svetom ocu Franji, pokloniti bakrorez s grbovima Svete Stolice i Republike Hrvatske, i na taj način Svetom Ocu u trajnu uspomenu ostaviti prepoznatljivost i osobnost Republike Hrvatske.

Ovaj nesvakidašnji umjetnik rodio se 1969. godine u Dusseldorfu, a odrastao je u katoličkoj obitelji Talijanke koja obožava kuhati. Otac mu je radio kao stolar, pa kuckanje i sjeckanje, nije Radoslavu bilo strano. No, on se odlučio za vrlo zahtjevnu i skupu tehniku – bakrorez. Prvu je izložbu radova imao 2013. godine.

Prema riječima poznatog ljubitelja umjetnosti Vlade Marteka, Halužan više nije nepoznati autor. On je majstor tehnike bakroreza, a prisutan je i na zajedničkim tematskim izložbama.

“Radoslav je kod nas jedinstven, ako ne i jedini autor kojega okupira kovanje bakra. Naučio je tu tehniku u Njemačkoj, kao mlad, od svoga strica. Umjetnine u bakru na cijeni su, jer su, osim profesionalne izvedbe, rijetke na likovnom tržištu kod nas. Bakar je zanimljiv materijal. Njegova boja je, rekli bismo, neutralna, odnosno to je niz zemljanih gama koje sugeriraju postojanost, dok, s druge strane, kao da je boja bakra boja plamena, ugašenog plamena koji je začudno postojan u svjetlu svoje boje”, napisao je u jednom katalogu za izložbu Radoslava Halužana Vlado Martek, pa u nastavku pripomenuo kako je atraktivnost Halužanovih bakroreza u rijetkosti i neobičnosti tehnike i svojevrsnoj likovnoj tišini glede boja i dimenzija.

Najnovija izložba bakroreza Radoslava Halužana sinoć je otvorena u Gradskoj knjižnici “Šandor Ksaver Đalski” u Zaboku i možete ju vidjeti sve do kraja ove kalendarske godine, do 31. prosinca 2018. godine, piše Kerigma-Pia.

Komentari