Izmjene Ovršnog zakona neće zaustaviti nepravdu, I DALJE SE POGODUJE POJEDINCIMA na štetu RH

Gubi  proračun i vjerovnici, svi smo na gubitku radi zarade nekoliko pojedinaca kojima pogoduje zakon i koji žele da on što duže ostane na snazi. Nužno je propisati da svaka strana snosi svoj trošak i zaustavit će se porast broja blokiranih za polovicu. Vratiti odredbu koja je određivala da se ovršni postupak obustavlja ako u roku od 6 mjeseci ili godinu dana nije naplaćeno potraživanje, obustavit će se stotine tisuća ovršnih postupaka. Uvesti javni registar svih dostava ovršnih, upravnih i sudskih rješenja. Većina građana nije ni znala da se protiv njih vodi ovršni postupak

Svojom ustrajnošću te upornim ukazivanjem na činjenicu da su mnogi zakoni u Hrvatskoj neustavni, odnosno da su pisani s očitom namjerom da omoguće manjini da se obogati na račun većine, Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, s vremenom je osvojio simpatije najširih slojeva stanovništva te se prometnuo u najpoznatijeg borca za pravdu u nepravednoj državi.

Zbog zalaganja za malog čovjeka, hrabrog i upornog suprostavljanja bogatoj vladajućoj eliti, Kolakušića su neki počeli zvati i ‘hrvatskim Robin Hoodom‘. S tim da se hrvatski zaštitnik siromašnih i obespravljenih ne bori u šumi, već u sudnici te kroz vrlo uvjerljive, argumentirane te česte javne istupe. Borba za prava 330.000 ovršenih i blokiranih građana jedan je od prioriteta odvažnog suca. Promjene Ovršnog zakona – koje ovih dana u saborsku proceduru gura Hrvatska vlada – povod su za razgovor sa sucem Kolakušićem.

Kako ocjenjujete činjenicu da je Vlada nedavno podržala Mostov prijedlog izmjena i dopuna Ovršnog zakona te novih 13 amandmana? Hoćemo li, ako Sabor usvoji te promjene, imati pravedan zakon, odnosno hoće li te izmjene riješiti problem ogromnog broja blokiranih i ovršenih osoba te stalnog daljnjeg rasta duga? Hoće li tako izmijenjeni zakon spriječiti daljnje velike nepravde?

Nažalost, za sada neće! Ide se u smjeru zaštite jedine nekretnine što je pozitivan pomak, ali bez uvođenja socijalnog cenzusa nastat će apsurdne situacije. Jedina nekretnina može vrijediti 20.000 i 20.000.000 kuna. Primjerice, bračni par i njihova djeca vlasnici su svaki po jednog dvorca (potencijalni razvod i odvojeni život naravno nemaju nikakve veze s pokrenutim ovršnim postupkom) i svaki od njih duguje po nekoliko miliuna kuna. Neće ih se moći ovršiti, jer su im to jedine nekretnine pa su izuzete iz ovrhe. Drugi prijedlog je da se nekretnina ne može ovršiti za iznos duga manji od 20.000 kuna. S obzirom da 100.000 građana ima blokadu računa za iznos do 10.000 kuna, može se pretpostaviti da dug 200.000 građana prelazi 20.000 kuna pa im ta odredba ni na koji način ne može pomoći. Iznos mora biti najmanje 50.000 kuna.

Što još je sporno?

Predlaže se ograničenje ovrhe plaće na 75 posto umjesto 66 posto prosječne neto plaće. No, u Hrvatskoj uvijek postoji zlokobni stavak 2., tako se stavkom 1. zabranjuje ovrha na dvije trećine neto prosječne plaće odnosno 3.600 kn, što je relativno pristojno i onda ide stavak 2. na hrvatski način – koji propisuje da ako imate plaću ili mirovinu manju od tog iznosa, plijeni vam se 1 trećina ili sada 1 četvrtina od tog iznosa. Dakle ako imate mirovinu 500 kuna, plijeni vam se 170 kuna, ako imate 2000 kuna plijeni vam se 680 kuna! Uistinu tužno. Iznos od 3.600 kuna mora biti iznos ispod koje nije dopuštena pljenidba. Čak 95.000 hrvatskih građana ima prosječnu mirovinu 230 kuna (plijeni se 78 kuna). 88.000 građana ima mirovinu 720 kuna, a 500.000 manje od 1.500 kn. Što znači da trošak postupka za dug od 60 kuna koji iznosi i do 500 kuna, predstavlja dvije mjesečne mirovine naših sugrađana. Kako da ti građani plate taj i bilo koji slijedeći račun?

 Jesu li to onda duboke i suštinske, ili tek kozmetičke promjene zakona?

Uzrok nastanaka blokiranih građana u većini slučajeva je posljedica troškova ovršnog postupka i automatske blokade svih računa dužnika. Troškovi postupka uobičajeno prelaze nekoliko puta iznos duga te dovode do blokade svih računa građana i tada ovršenici ne mogu više platiti niti dospjele niti buduće dugove te nastaje začarani zlokobni krug u kojem svi gubimo. Gubi državni proračun i vjerovnici, svi smo na gubitku radi zarade nekoliko pojedinaca kojima pogoduje ovakav ovršni zakon i koji naravno žele da on što duže ostane na snazi.

Što bi, prema Vašem mišljenju, trebalo učiniti da se ljudi počnu konačno razduživati i da se zaustavi rast broja ovršenih i blokiranih građana te rast njihova duga?

-Vrlo je jednostavno. Nužno je propisati da svaka strana snosi svoj trošak ovršnog postupka i zaustavit će se porast broja blokiranih građana za polovicu. Vratiti odredbu zakona koja je određivala da se ovršni postupak na novčanim sredstvima obustavlja ako u roku od 6 mjeseci ili godinu dana nije naplaćeno potraživanje na novčanim sredstvima, obustavit će se stotine tisuća ovršnih postupaka. Uvesti javni registar svih dostava ovršnih, upravnih i sudskih rješenja. Većina građana nije ni znala da se protiv njih vodi nekakav ovršni postupak, saznali su to kad su pokušali podići plaću ili mirovinu. Uvesti skraćeni osobni stečajni postupak u kojem bi se nakon proteklih 5 godina blokade dug otpisao.

U petak je Sabor trebao glasovati o prijedlogu Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu (‘Škribolin zakon’), no u zadnji tren je prijedlog toga zakona maknut s dnevnog reda saborske sjednice. Jeste li upoznati s detaljima prijedloga tog novog zakona i što mislite zašto je odgođeno glasovanje o tom zakonu (koji bi trebao umanjiti nepravdu i zaštititi oštećenike RBA kreditnih zadruga)?

Nisam upoznat s odredbama predloženog zakona, pa ga ne bih mogao komentirati.