Kada bogati i moćni ne odgovaraju na sudu, ljudi sumnjaju u pravdu; ZATO ULAGAČI NEĆE U HRVATSKU!

”Posebno je zabrinjavajući broj kaznenih postupaka utjecajnih osoba i kompanija koji se godinama povlače po sudovima bez odluke, a tako je i danas. U Hrvatskoj  posluje oko 115 američkih kompanija, a ta je brojka gotovo ista godinama. Iskreno, ta brojka bi trebala biti daleko veća, Amerika je ogromna zemlja, puno kapitala traži dom, a Hrvatska bi mogla biti taj dom, no potrebne su promjene”, ističe veleposlanik Kohorst

I američki veleposlanik W. Robert Kohorst javno je ovih dana progovorio o vrlo neučinkovitom i nepravednom hrvatskom pravosuđu naglasivši, ‘između redaka’ da je Hrvatska upravo zbog takvog pravosuđa i dalje puno siromašnija i gospodarski zaostalija nego što to po svim svojim potencijalima zaslužuje biti!

Njegovu otvorenu izjavu, s kojom je teško ne složiti se, prenio je tjednik Express:

”Dok se vladajući busaju u prsa od ponosa predsjedanjem Vijećem EU, s druge strane Atlantika Zagrebu dolazi ozbiljno upozorenje. U rijetko viđenoj diplomatskoj praksi američki veleposlanik u Hrvatskoj W. Robert Kohorst pokrenuo je mini ofenzivu u kojoj upozorava na trulo stanje domaćeg pravosuđa, posebno sudstva, te predlaže konkretna rješenja.

Stanje u pravosuđu apostrofira jednim od glavnih krivaca za lošu poslovnu klimu, (percepciju) korupcije i zaobilaženje američkoga kapitala.

“Kad sam prvi put došao u Hrvatsku, impresionirala me lijepa okolina, ukusna hrana i krasni ljudi. Međutim, ovdje biznis ne napreduje kako bi trebao. Poboljšanje poslovne i investicijske klime je za to ključno, a hrvatsko pravosuđe vidim esencijalnim”, rekao je Kohorst u govoru u Hrvatskoj odvjetničkoj komori.

Odvjetnici su bili prva, ujedno jedina za javnost otvorena, postaja mini turneje veleposlanika, koji je po struci pravnik premda iza sebe ima i karijeru u nekretninskom biznisu.

“Efikasnost pravosuđa utječe na to kako tvrtke gledaju na poslovne prilike. Povjerenje u sudstvo je važan faktor u odlučivanju gdje ulagati. Recimo da ste odradili sav posao i imate tvrtku, ali smatrate da jedan od partnera krši ugovor. Svi znamo da su tužbe užasne, ali su nužno zlo. Moramo znati da možemo dobiti ono što nam pripada, no sigurnost efikasnog pravnog lijeka prečesto nije izvjesna u Hrvatskoj”, sukus je iskustava koja je evidentno stekao na terenu.  U Hrvatskoj, inače, posluje oko 115 američkih kompanija, a ta je brojka više-manje ista godinama.  “Iskreno, ta brojka bi trebala biti daleko veća, Amerika je ogromna zemlja, puno kapitala traži dom, a Hrvatska bi mogla biti taj dom, no potrebne su promjene”, kaže.

U preporukama Vladi Kohorst je neuobičajeno izravan, barem za jednog diplomata.

“Tri su stvari koje bih preporučio. Prvo, da se sudski procesi snimaju, da se uvede jasan sustav rokova, da ne bude tako dugih odgoda, i treće, da se suđenja odvijaju sekvencijski, sa svjedočenjima dan za danom, umjesto rastezanja kroz dugi period”, kaže.

Secirajući pravosudnu praksu, ističe broj neriješenih predmeta u civilnim i trgovačkim sporovima, koji je s 1,6 milijuna smanjen na oko 500.000, no ostaje među najvišima u EU. Prema pravosudnom “scoreboardu” Europske komisije u 2019., Hrvatska ima najviše sudaca po stanovniku.

Dugotrajni postupci često idu na ruku “prijestupnicima”, presude na koje se čeka godinama po američkoj uzrečici potvrđuju da je “pravda koja kasni uskraćena pravda”, a to otvara pitanje moćnika koji izbjegavaju zakon.  “Posebno je zabrinjavajući broj kaznenih postupaka utjecajnih osoba i kompanija koji se godinama povlače po sudovima bez odluke, a tako je i danas. Kad bogati i moćni ne odgovaraju brzo i nepristrano pred javnošću, prosječni građanin će sumnjati u pravednost sustava, a tad će i velike kompanije vrlo nevoljko preuzeti rizik ulaska na tržište”, kaže Kohorst apostrofirajući da je 59 posto ispitanih 2016. u anketi EU reklo kako se ne može očekivati pravedna presuda na hrvatskim sudovima.

Snimanje ročišta, više zapisničara u sudnicama, odvraćanje klijenata da podižu tužbe, tek nakon što iscrpe opcije mirenja i arbitraže, te skraćivanje rokova da bi se izbjegao začarani krug pretrpavanja sudova predmetima i gomilanje predmeta neke su od proceduralnih mjera koje uspješno funkcioniraju u anglosaksonskom pravu, no pitanje je koliko bi se mogle implementirati u domaći, kontinentalni pravni okvir. Ipak, nesumnjivo bi pomogle učiniti pravosuđe efikasnijim i transparentnijim, što je osigurač pred korupcijom.

“Građani moraju imati povjerenja da će suci donositi odluke na principima, a ne pod vanjskim utjecajima i zato moraju objelodaniti svoje financije. To neće iskorijeniti korupciju u potpunosti, ali će ohrabriti ljude da postupaju ispravno”.

Uz imovinske kartice, koje su (neistinito popunjene) stajale pozicije oko polovice članova vlade Andreja Plenkovića, Kohorst je pohvalio srpanjsku izjavu ministra Dražena Bošnjakovića da u pravosuđu nije sve čisto i da ima ljudi koji tamo ne pripadaju.

“Priznavanje da problem postoji ključan je prvi korak u njegovu rješavanju. Zato ohrabrujem Državno sudbeno vijeće da ukloni suce kad je to potrebno, to je uvijek bolno i teško učiniti, ali treba postaviti primjer kad to činjenice zahtijevaju”, poručuje.

“Nema razloga da Hrvatska zaostaje za bilo kim u EU, posebno ne u regiji. Nadam se da će Hrvatska vlada iskoristiti vrijeme predsjedanja Vijećem EU da pokaže zemlju kao perspektivnu investicijsku destinaciju i pokrenuti inicijativu za modernizaciju i poboljšanje pravosudnog sustava. SAD bi u tome volio pomoći svojim iskustvima i potporom”, neuvijeno je poručio američki veleposlanik.

Kohorst točno rekao zašto ulagači neće u RH, no političarima pašu KORUPCIJA i kaos u pravosuđu; zato je sve gore!