Kolakušić UKINUO OVRHE javnih bilježnika koje su tražili ured Hanžeković i drugi te prekinuo postupke naplate! Kolakušić UKINUO OVRHE javnih bilježnika koje su tražili ured Hanžeković i drugi te prekinuo postupke naplate!
TweetEmailPrint Sudu Europske unije, sudac Mislav Kolakušić uputio je zahtjev kojim traži osiguranje jedinstvene primjene prava EU u Republici Hrvatskoj prema svim fizičkim i... Kolakušić UKINUO OVRHE javnih bilježnika koje su tražili ured Hanžeković i drugi te prekinuo postupke naplate!


Sudu Europske unije, sudac Mislav Kolakušić uputio je zahtjev kojim traži osiguranje jedinstvene primjene prava EU u Republici Hrvatskoj prema svim fizičkim i pravnim osobama, neovisno o njihovom državljanstvu i mjestu osnivanja pravne osobe, a radi očuvanja temeljnog načela ravnopravnosti i jednakosti svih građana i pravnih osoba u Europskoj uniji

”Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić, ukinuo je rješenja o ovrsi javnih bilježnika i prekinuo postupke radi njihove apsolutne nenadležnosti potvrđene presudama Suda Europske unije C 484/15 i C 551/15. Time je stao na kraj neravnopravnosti hrvatskih građana i pravnih osoba pred hrvatskim sudovima u odnosu na državljane drugih država članica EU. Ukinuta su ovršna rješenja bilježnika koje su zahtijevali Hanžeković s partnerima, HRT, tzv. “utjerivači dugova” EOS Matrix-a, itd”, stoji u objavi koju je medijima poslala FB grupa Građani za Mislava Kolakušića, bliska sucu Kokakušiću.

U mailu kojega je primila redakcija Promise.hr stoji i preslika Zahtjeva za pokretanje prethodnog postupka, upućenog Europskom sudu u Luxemburgu od strane suca Mislava Kolakušića još 7. ožujka ove godine.

Činjenica, dakle, da je sudac Kolakušić, kako tvrde njegovi suradnici, ukinuo ovršna rješenja koje je tražio odvjetnički ured Hanžeković s partnerima te da je od Europskog suda zatražio da preispita zakonitost ovrha javnih bilježnika, kakve se u Hrvatskoj masovno već godinama provode, objašnjava, moguće je, zbog čega je dnevni list u vlasništvu obitelji Hanžeković zadnjih dana krenuo u žestoki svakodnevni medijski obračun sa sucem Kolakušićem.

”Notorna je činjenica da se ovršna rješenja Hrvatskih javnih bilježnika ne priznaju nigdje u Europskoj uniji osim u Hrvatskoj te da hrvatski građani u svojoj Domovini nemaju jednaki standard pravne zaštite kao građani drugih zemalja. Dok građani diljem Europe imaju pravo da o njihovim pravima i obvezama odlučuje nepristrani sud, u Hrvatskoj je taj sudski prerogativ, protuustavno, prepušten apsolutno nenadležnim tijelima-javnim bilježnicima i to samo za hrvatske građane i pravne osobe. Građane drugih država članica Europske unije ti isti javni bilježnici ne mogu ovršavati. Takvom apsurdu je sada kraj!”, naglašavaju Kolakušićevi suradnici u obavijesti medijima te donose sadržaj Zahtjeva Sudu Europske unije za ukidanje ovršnih rješenja javnih bilježnika:

”Sud Europske unije je u presudi u predmetu C-551/15 od 9. ožujka 2017. izrazio stajalište: „Uredbu br. 1215/2012 treba tumačiti na način da javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u okviru ovlasti koje su im povjerene nacionalnim pravom u ovršnim postupcima na temelju „vjerodostojne isprave”, nisu obuhvaćeni pojmom „sud” u smislu te uredbe“.

Iako je Sud Europske unije jasan i nedvosmislen u stajalištu da javni bilježnici u Republici Hrvatskoj nisu ovlašteni donositi ovršna rješenja na temelju vjerodostojne isprave, nastavljeno je s praksom suprotnoj Uredbi br. 1215/2012. Nakon odluke Suda Europske unije od 9. ožujka 2017., javni bilježnici su donijeli više od 1 milijun ovršnih rješenja.

Republika Hrvatska je od 1. srpnja 2013. ravnopravni član Europske unije čije institucije osiguravaju jednaki pravni tretman svim građanima i pravnim osobama svih država članica.

Sudovi u Republici Hrvatskoj različito tumače odluku Suda Europske unije C 551/15 te pretežito smatraju da se ista odnosi isključivo na javnobilježničke ovršne postupke u kojima je ovršenik strana fizička osoba – državljanin druge države članice Europske Unije.

Primjerice, Trgovački sud u Zagrebu, u predmetima Povrv-739/18 i Povrv-2319/18 održao je na snazi snazi platne naloge iz rješenja javnih bilježnika protiv ovršenika domaćih pravnih osoba.

Nasuprot tome Trgovački sud u Zagrebu po sucu Mislavu Kolakušiću u predmetima Povrv-2939/18 i Povrv-3357/18 odbacio je prijedloge za ovrhu upućene javnim bilježnicima i ukinuo rješenja o ovrsi javnih bilježnika na temelju vjerodostojnih isprava.

Stajališta i odluke sudova Republike Hrvatske u kojima se utvrđuje različitost u primjeni prava i Uredbe br. 1215/2012 na građane i pravne osobe Republike Hrvatske u odnosu na građane i pravne osobe drugih država članica Europske unije na diskriminatorni način, nisu prihvatljiva ovom Sudu.

Slijedom uvodno navedenog, Trgovački sud u Zagrebu kao nacionalni sud, po sucu toga Suda, obratio se Sudu Europske unije sa zahtjevom za pokretanjem postupka i donošenje odluke o prethodnom pitanju, u cilju osiguranja jedinstvene primjene prava EU u svim državama članicama i očuvanja načela ravnopravnosti i jednakosti građana i pravnih osoba u primjeni prava EU u predmetu suda koji se vodi pod poslovni broj Povrv-171/19.

S obzirom na neujednačenu primjenu odluke Suda Europske unije ukazalo se nužnim podnošenje tog zahtjeva radi utvrđenja jesu li fizičke i pravne osobe Republike Hrvatske kao pripadnici Europske unije ravnopravni s fizičkim i pravnim osobama ostalih država članica Europske unije u pogledu primjene prava Europske unije na teritoriju Republike Hrvatske.

Zahtjevom su od Suda Europske unije zatraženi odgovori na konkretna prethodna pitanja:

1.         Je li odredba nacionalnog zakonodavstva i to odredba članka 1. Ovršnog zakona (objavljen u NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), kojom se javnim bilježnicima daje ovlast da provode prisilno ostvarenje tražbine na temelju vjerodostojne isprave, donošenjem rješenja o ovrsi, kao ovršnog naslova, bez  izričitog pristanka ovršenika PRAVNE OSOBE OSNOVANE U REPUBLICI HRVATSKOJ, u skladu sa člankom 6.1. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i sa člankom 18. Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, imajući pri tom u vidu citirane presude broj C 484/15 i C 551/15.

2.         Može li se tumačenje izraženo u presudi Suda Europske unije C 484/15 C 551/15 primijeniti u konkretno izloženom predmetu ovoga suda pod poslovnim brojem Povrv-171/2019, odnosno treba li  Uredbu br. 1215/2012 tumačiti na način da javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u okviru ovlasti koje su im povjerene nacionalnim pravom u ovršnim postupcima na temelju „vjerodostojne isprave” u kojoj su ovršenici PRAVNE OSOBE OSNOVANE U REPUBLICI HRVATSKOJ, nisu obuhvaćeni pojmom „sud” u smislu te uredbe”, stoji u medijskoj obavijesti o Kolakušićevom Zahtjevu Sudu Europske unije.

FOTO: Preslika Kolakušićevog Zahjeva Sudu Europske unije
JUTARNJI opet raspalio po KOLAKUŠIĆU, no učinak je suprotan od očekivanog; pročitajte što im čitatelji poručuju
Jutarnji ponovno PROZIVA KOLAKUŠIĆA, ali su ovoga puta zabranili komentare ispod vlastitog teksta?!