LAKŠI POVRATAK: Državljanstvo uskoro i onim Hrvatima koji ne govore hrvatski LAKŠI POVRATAK: Državljanstvo uskoro i onim Hrvatima koji ne govore hrvatski
Cilj je olakšati stjecanje državljanstva skupinama koje su se žalile da, iako su potomci hrvatskih iseljenika i etnički Hrvati, nailaze na niz prepreka žele... LAKŠI POVRATAK: Državljanstvo uskoro i onim Hrvatima koji ne govore hrvatski

Cilj je olakšati stjecanje državljanstva skupinama koje su se žalile da, iako su potomci hrvatskih iseljenika i etnički Hrvati, nailaze na niz prepreka žele li se vratiti u Lijepu Našu jer su tek treći ili četvrti naraštaj iseljenika

Vlada će u javnu raspravu uskoro poslati izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu koje bi trebale olakšati stjecanje državljanstva potomcima hrvatskih iseljenika. Tu mogućnost sada imaju samo oni čiji su roditelji ili bake i djedovi imali hrvatsko državljanstvo, a ubuduće će to moći i oni kojima su se iz Hrvatske iselili srodnici u daljem koljenu, ali u uspravnoj lozi, poput pradjedova ili šukundjedova, otkriva Večernji list.
MUP ističe da se radi o dijelu Vladina programa koji predviđa zaustavljanje iseljavanja, afirmaciju hrvatskog iseljeništva i lakše stjecanje državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu. Cilj je olakšati stjecanje državljanstva skupinama koje su se žalile da, iako su potomci hrvatskih iseljenika i etnički Hrvati, nailaze na niz prepreka žele li se vratiti u Lijepu Našu jer su tek treći ili četvrti naraštaj iseljenika.

Od njih se za dobivanje državljanstva traži i poznavanje hrvatskog jezika, na što je u mjerama populacijske politike upozorila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Žarko Katić kaže da jezik iseljenicima više neće biti uvjet za državljanstvo. Uz to najavljuje i da će se onima za koje roditelji iseljenici do 18. godine života nisu zatražili upis u knjigu hrvatskih državljana omogućiti da to učine sami nakon stjecanja punoljetnosti. “Takvu odredbu imaju i neke druge države, gdje je rok između 21. i 24. godine života”, kaže Katić.

Procjenjuje se da u svijetu danas živi gotovo tri milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka, samo milijun manje nego što Hrvatska ima stanovnika. Prije tri godine, kad je predstavljen Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina, koji je radio Institut Ivo Pilar za Hrvatsku maticu iseljenika, podaci i procjene stručnjaka pokazivali su da najmanje 2,6 milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka živi u 26 zemalja. Najviše ih je u SAD-u, oko 1,2 milijuna, Argentini 250 tisuća, Australiji, između 150 i 300 tisuća, u Kanadi oko 200 tisuća, Čileu oko 150 tisuća… Posljednjih godina pojačan je val iseljavanja u Njemačku, Irsku i Austriju, broj iseljenika i potomaka približio se broju od tri milijuna. 
Samo je u Njemačkoj lani živjelo 367 900 hrvatskih državljana, prema podacima Saveznog statističkog zavoda u Wiesbadenu, a prije sedam godina bilo ih je gotovo 150 tisuća manje. Hrvatsko državljanstvo najviše traže polaznici programa učenja hrvatskog jezika u RH iz Južne Amerike, koji su treći i četvrti naraštaj iseljenika.

Komentari