LAŽI I OBMANE: I Milanović i Kolinda kunu se u borbu PROTIV KORUPCIJE; evo zašto im ne treba vjerovati!
Jedna od prvih odluka Vlade Zorana Milanovića bila je da Povjerenstvo za sukob interesa učini manje moćnim nego što ga je odredio zakon; kasnije je njegovu vladavinu obilježilo bezbroj velikih korupcijskih afera te eksplozija ovrha, blokada i deložacija zbog zločinačkog ovršnog zakona. Kolinda Grabar Kitarović je, pak, brzo ukinula tek formirani Ured za zviždače te je s Pantovčaka potjerala Vesnu Balenović, koja je kratko vrijeme vodila taj ured. Kasnije je pokazala da ni nju nije briga ni za ovršene i blokirane građane, iako je prije izbora najavljivala da će se zalagati za zaštitu zviždača, ovršenih i blokiranih
”Zbog korupcije, treba što prije raspisati prijevremene izbore”, tvrdi ovih dana Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, dok se oba predsjednička kandidata, i Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović, još od početka kampanje kunu se da će se boriti protiv korupcije.
“Takvi (koruptivni) načini ponašanja nisu normalni. To ću mijenjati”, govorio je Zoran Milanović, 9. studenog.
“Ostat ću dosljedan glas protiv korupcije”, rekla je dva dana kasnije Kolinda Grabar-Kitarović.
U prvom krugu između dvoje kandidata zaoštrilo se na temi korupcije u SOA-i. Grabar-Kitarović poručila je kako je korumpirani sustav u obavještajnoj ageniciji naslijedila od Ive Josipovića i Zorana Milanovića.
“Meni je najviše zabrinjavajuće kad je ona prisutna u onim agencijama koje bi se trebale baviti borbom protiv korupcije”, izjavila je Grabar-Kitarović 18. studenoga.
Istog dana ovako je zvučao njen protukandidat, Milanović: “Pa to je tvoja kuća, tvoja kuhinja, žohari su u njoj mora ih netko počistiti”,
No, ni jedne ni druge, u njihovom političkom djelovanju korupcija nije zaobišla, primijetio je profesor Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, u nedavnom razgovoru za Dnevnik.hr.
Zbog činjenica da oboje kandidata žele sada privući upravo one birače koji su ogorčeni raširenom korupcijom, nepravdom i nepostojanjem pravne države, podsjećamo ovdje na nedosljednost i nevjerodostojnost i Zorana Milanovića i Kolinde Grabar Kitarović kada je o borbi protiv korupcije riječ.
Jedna od prvih odluka Vlade Zorana Milanovića bila je da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa učini manje moćnim nego što ga je odredio zakon. To je tijelo trebalo imati uvid u sve prihode i bankovne kartice dužnosnika, kako bi mogli ocijeniti je li im imovina u skladu s primanjima, te izricati kazne ako nije. No, Milanović se pobrinuo da se nikome u njegovoj vladavini ne dogodi ništa slično onome što se dogodilo Janezu Janši, koji je završio u zatvoru nakon otkrivenog nesrazmjera između prihoda i imovine, primijetio je nedavno analitičar Davor Gjenero u razgovoru za tjednik Imperijal.
U mandatu Vlade Zorana Milanovića USKOK se, podsjetimo, uključio u aferu sa sumnjivim kreditom HBOR-a protiv Branka Šegona, tadašnjeg pomoćnika ministra financija. Na sudu je završila SDP-ova županica Marina Lovrić Merzel. Sudi se i Milanovićevu predstojniku kabineta Tomislavu Sauchi zbog afere s dnevnicama. Valja podsjetiti da su Milanovićevu vladavinu obilježile i brojne druge afere koje smrde na korupciju i pronevjere novca: Andreje Zlatar Violić, optužena je zbog pronevjere i nenamjenskog trošenja proračunskog novca – za vrijeme dok je bila ministrica Milanovićeve vlade
U resoru Ante Kotromanovića razotkrivena je jedna od najsramotniji korupcijskih afera ikada – s hrvatskim MIG-ovima koji su ‘remontirani’ dijelovima pronađenim na otpadu?!
Za mandata Orsata Miljeniću, bišveg ministra pravosuđa, Hrvatska se osramotila, jer je, usprkos zgražanju najviših dužnosnika unutar EU, ali i šire javnosti, donijet Lex Perković.
Mediji su pisali i o skandalu u kojeg je bila umiješana i prva potpredsjednica Milanovićeve Vlade – Vesna Pusić. Ministarstvo vanjskih poslova, koje je ona vodila, je udruzi brata Vesne Pusić, Zorana Pusića, dodijelilo 250 tisuća kuna…, a da i ne govorimo o aferi ‘razdjelnici topline‘, bivšeg Milanovićevog ministra Ivana Vrdoljaka, o aferama u poljoprivredi za vrijeme mandata ‘grobara hrvatske poljoprivrede’, Tihomira Jakovine, o aferama u resoru Mihaela Zmajlovića…
Kolinda Grabar-Kitarović je na početku svog prvog predsjedničkog mandata htjela, tobože, pokazati da će se boriti protiv korupcije te je osnovala Ured za zviždače na Pantovčaku, a zalagala se, makar formalno, i za pravedniji ovršni zakon.
No, vrlo brzo se pokazalo da su njezina predizborna obećanja bila te lijepak za naivne: već za nekoliko mjeseci je ukinula Ured za zviždače te je s Pantovčaka na nimalo lijep način potjerala Vesnu Balenović, koja je kratko vrijeme vodila taj ured.
Kasnije je pokazala da ju nije briga ni za ovršene i blokirane građane, jer više nije ustrajavala na kvalitetnoj promjeni zločinačkog ovršnog zakona. Novi je ovršni zakon, prema ocjenama stručne, ali i najšire javnosti, još i gori i neučinkovitiji od staroga, no Kolindu Grabar Kitarović to kao da se više ne tiče.
”Pozivam hrvatske građane da ne vjeruju obećanjima. Uvjerili smo se kod predsjednice koja je obećala da će napraviti ured za zviždače i govorila da su zviždači heroji, ali kad je tanko pobijedila prevarila je nas zviždače, a onaj koji prevari se zove – prevarant! Zašto nema zviždača? Zato što se plaše, valjda se boje da pola političara ne bi završilo u zatvoru”, kazala je Vesna Balenović još u listopadu 2015. godine, kada je potjerena s Pantovčaka i nakon što je ukinut tek osnovani Ured za zviždače.
Te njezin riječi su, prema svemu sudeći, itekako aktualne i danas, kada oboje predsjedničkih kandidata ponovno obećavaju borbu protiv korupcije, iako se dosad u toj borbi nisu nimalo iskazali.
Upravo suprotno!
