Lovrinović: Slabo mi od najave brzog uvođenja eura, ti ljudi ČINE NAM VELIKU ŠTETU! Lovrinović: Slabo mi od najave brzog uvođenja eura, ti ljudi ČINE NAM VELIKU ŠTETU!
Vidite primjere Mađarske, Češke i Poljske koje osjetno bolje stoje od Hrvatske pa još niti ne pomišljaju na uvođenje eura. Mi imamo velike probleme... Lovrinović: Slabo mi od najave brzog uvođenja eura, ti ljudi ČINE NAM VELIKU ŠTETU!

Vidite primjere Mađarske, Češke i Poljske koje osjetno bolje stoje od Hrvatske pa još niti ne pomišljaju na uvođenje eura. Mi imamo velike probleme glede javnog duga, strukture gospodarstva, tehnološkog zaostajanja, slabe organizacije i skupog financiranja, upozorava Lovrinović

‘Znaju li u što srljaju?’, napisao je ugledni ekonomist, dr. Ivan Lovrinović, na svom Facebook profilu, najavivši tako temu o skorom uvođenju eura u RH.

Lovrinović, naime, uporno tvrdi i ustrajno  upozorava, baš kao i na nedavnoj javnoj tribini u Zagrebu, da bi brzo uvođenje eura za Hrvatsku značilo katastrofu! Zato se ovih dana, kada su premijer i drugi u Vladi počeli javno govoriti da će nastojati što prije uvesti euro, Lovrinoviću, prema svemu sudeći, okretao želudac.

O velikim opasnostima kojima se izlažemo jurnjavom ka eurozoni predjednik stranke Promijenimo Hrvatsku govorio je za tjednik Ekspress, a link je kasnije podijelio na svojem profilu.

”Hrvatska će intenzivno raditi na uvođenju eura kao valute”, rekao je predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković. Dodao je i da se nada da će u njegovom mandatu euro postati nova hrvatska valuta.

Međutim, ekonomski stručnjaci upozoravaju da je pred Hrvatskom još dug put do tog cilja.

“Hrvatska se u ugovoru o pridruživanju EU obvezala uvesti euro, ali tek kada ispuni sve kriterije; kako one iz Maastrichta tako i one koji se odnose na realnu ekonomiju”, rekao je u kratkom razgovoru za Express saborski zastupnik Ivan Lovrinović.

On posebno napominje da veliku štetu Hrvatskoj čine ljudi koji požuruju nespremnu Hrvatsku prema euru. “O euru ne možemo niti razmišljati još najmanje 5 godina ukoliko uopće do tada preživi zajednička valuta koja se od 2008.g. nalazi pred najvećim iskušenjem i destabilizacijskim procesima posebice nakon Brexita“, kaže Lovrinović.

Famozni kriterij javnog duga Da bi se uveo euro kao valuta, potrebno je ispuniti brojne kriterije, a pred Hrvatskom je tek ispunjenje posljednjeg i najvećeg konvergencijskog kriterija, a riječ je o javnom dugu. Prema Maastrichtstkom sporazumu, javni dug ne smije premašivati 60% BDP-a. Kako napominje Petar Vušković iz Centra za javne politike i ekonomske analize, čak ni taj kriterij nije sveta knjiga: “Ne znači striktnu granicu od 60% BDP-a, već da kretanje udjela duga u BDP-u mora pokazati stabilnu i dugoročnu tendenciju smanjenja”. Lovrinović se posebno dotakao tog famoznog kriterija o javnom dugu.

“Kada znamo da su odmah na početku uvođenja eura 1999.g. Italija, Grčka i Belgija imale značajno veći javni dug od kriterija iz Maastrichta onda vidimo da je od početka projekt euro politiziran i nejedinstven. Zato postoji realna opasnost da taj projekt propadne”, upozorava Lovrinović.

Čak i ako bi Hrvatska uspjela ispuniti sve kriterije propisane za uvođenje eura kao valute, to je tek prvi korak ka konačnom cilju. Kako to priča Vušković: “Samo zadovoljenje tih kriterija ne znači automatski pridruživanje euru već hrvatske vlasti moraju najprije zatražiti ulazak u ERM 2 mehanizam. Tako da osim konvergencijskih prepreka uvođenju eura treba istaknuti i prepreke koje mogu proizaći iz nevoljkosti političara da otvore ovu temu i/ili velike skepse javnosti prema uvođenju eura”.

Lovrinović je znatno pesimističniji i on smatra da nije realno da će Hrvatska u neko dogledno vrijeme biti spreman za uvođenje nove valute:

“Vidite primjere Mađarske, Češke i Poljske koje osjetno bolje stoje od Hrvatske pa još niti ne pomišljaju na uvođenje eura. Mi imamo velike probleme glede javnog duga, strukture gospodarstva, tehnološkog zaostajanja, slabe organizacije i skupog financiranja, opterećen mirovinski sustav i velik državni aparat”. Vušković pak upozorava i na sami trošak uvođenja eura kao valute.

“Konverzija kune znači i jednokratni operativni trošak uslijed konverzije koji ćemo imati npr. kod informatičke opreme, informiranja, administracije uslijed prilagodbe pojedinih dokumenata. Uvođenjem eura izgubit će se nacionalni ponos dijela građana zbog gubitka kune, ali i stvoriti jedan europski identitet jer će se hrvatski simboli naći na euro kovanicama”, rekao nam je Vušković.

“Ovo je presloženo pitanje i problem. Kada vidim kako ga neki prezentiraju i kako olako zagovaraju euro dođe mi muka”, završava razgovor saborski zastupnik Lovrinović.

Komentari