MJESTA JOŠ IMA: Studij demografije i hrvatskog iseljeništva započinje 30. rujna 2019. na Hrvatskim studijima MJESTA JOŠ IMA: Studij demografije i hrvatskog iseljeništva započinje 30. rujna 2019. na Hrvatskim studijima
”Kolegij Novi koncept države je posebno važan za hrvatsku budućnost. Predstavlja novi model funkcioniranja države u uvjetima kada je više Hrvata izvan Republike Hrvatske,... MJESTA JOŠ IMA: Studij demografije i hrvatskog iseljeništva započinje 30. rujna 2019. na Hrvatskim studijima

”Kolegij Novi koncept države je posebno važan za hrvatsku budućnost. Predstavlja novi model funkcioniranja države u uvjetima kada je više Hrvata izvan Republike Hrvatske, nego u Hrvatskoj. To je izraelski razvojni koncept prema kojem se država organizira po modelu sudjelovanja iseljeništva u gospodarskom, financijskom, akademskom, društvenom, političkom i svakom drugom obliku u životu Hrvatske. Nisu to niti mogu biti dva razdvojena svijeta, kao što je trenutno”, rekao je predstojnik novog Odsjeka, dr. sc. Stjepan Šterc u nedavnom intervjuu za Promise.hr

Dana 27. kolovoza 2019. u Upisniku studijskih programa postali su dostupni podatci o upisu integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnoga dvopredmetnoga studijskoga programa demografije i hrvatskoga iseljeništva pod šifrom 2536. Time je provedena Potvrda od 22. kolovoza 2019. koju je izdala državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak. Izdavanjem Potvrde stekli su se uvjeti za početak izvođenja studijskoga programa.

Stjepan Šterc, predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, kaže da se – s obzirom na to da je postalo jasno da demografska, migracijska i politika radne snage postaju ključni problemi suvremene Europe, pa tako i Hrvatske, zemlje koja je ušla u klasični demografski slom pa ima depopulaciju, prirodni pad i iseljavanje – željelo podići tu prevažnu tematiku na akademsku razinu.

Dosad se nije, naglašava, planiralo stanovništvo ni radna snaga, što zadaje velike probleme gospodarstvu i cijelom društvu. Istaknuo je i da smo jedina zemlja u okruženju koja nije imala takav studij te koja nema institut za demografiju, a Srbija ih ima čak dva. Također smatra da ni politička reakcija prema toj problematici nije još uvijek rezolutna, kakva bi trebala biti. Cijela ta demografska paradigma se, ističe, diže na višu razinu i u cijeloj Europi.

‘Ako je to tako, onda je logično da obrazujemo ljude koji će znati projicirati demografske potrebe, znati nuditi rješenja, postaviti modele…’, objašnjava Šterc zadnjih mjeseci brojne razloge i motive za uvođenje novog studija.

Studijski program demografije i hrvatskoga iseljeništva počet će se izvoditi 30. rujna ove godine, kada počinje nova nastavna godina na Hrvatskim studijima. Uvjeti upisa u prvu godinu određeni su u listopadu 2018., a upisne kvote u veljači 2019.

Mjesta još ima i zainteresirani se mogu prijaviti ovdje.

Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je 9. srpnja 2019. Odluku o ustroju i izvedbi sveučilišnoga integriranog preddiplomskog i diplomskog studijskog programa Demografija i hrvatsko iseljeništvo (dvopredmetni) Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Predloženi studijski program izvodi se na Hrvatskim studijima (Sveučilišni kampus Borongaj), traje pet godina, njime se stječe 150 bodova po ECTS-u. Studij se odvija u području društvenih znanosti, znanstvenom polju demografije. Studira se u kombinaciji s drugim dvopredmetnim studijskim programom, pri čemu je za završetak diplomskoga sveučilišnoga studija potrebno skupiti najmanje 300 bodova po ECTS-u. Završetkom studijskoga programa stječe se akademski naziv magistar/magistra demografije i hrvatskoga iseljeništva.

Senat je akreditirao studijski program na temelju Elaborata, opisa 69 predmeta, Odluke Znanstveno-nastavnoga vijeća Hrvatskih studija, druge dokumentacije Hrvatskih studija, triju međunarodnih recenzija, pozitivnoga Mišljenja Odbora za proračun, pozitivnoga Mišljenja Vijeća društvo-humanističkoga područja o potrebi i svrhovitosti studijskoga programa i Prijedloga Odbora za upravljanje kvalitetom.

Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj 24. srpnja 2019. odobrilo je da se studijski program demografije i hrvatskoga iseljeništva izvodi integrirano.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje prihvatila je Studiju o opravdanosti izvođenja studijskoga programa demografije i hrvatskoga iseljeništva te je 6. kolovoza 2019. dala pozitivno Mišljenje o opravdanosti izvođenja predloženoga studijskoga programa sredstvima državnoga proračuna.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražilo je 31. srpnja 2019. od Sveučilišta u Zagrebu dopunu zahtjeva, a Sveučilište u Zagrebu poslalo je 9. kolovoza 2019. Ministarstvu odgovor.

Studijski program obuhvaća ukupno 69 kolegija, 50 obvezatnih i 19 izbornih (od kojih se mora izabrati 7) i diplomski rad.

Iz skupine demografskih predmeta studenti će slušati predmete (26): Demografija 1 i 2, Osnove matematike u demografiji, Osnove statistike u demografiji, Demografske mjere i modeli, Javni sustavi i stanovništvo, Povijesna demografija, GIS-analiza stanovništva, Filozofsko-teološki pristup stanovništvu, Računalni programi u demografiji, Demografske baze podataka, Integrativna bioetika, Novi koncept države, Globalna strategija, Populacijska politika, Stanovništvo Hrvatske, Demografski teorijsko-metodološki koncept, Korporativna demografija, Izborni sustavi, Regionalna ekonomika, Stanovništvo svijeta, Regionalna demografija, Stanovništvo i financijski sustav, Stanovništvo, migracije i nacionalna sigurnost, Demografski revitalizacijski obrasci i Terenska nastava iz demografije. Izborni su kolegiji iz demografskoga dijela studija (10): Demografska studija, Demografske projekcije i simulacije, Demografski aspekti agresije na Hrvatsku 1990.–1998., Diplomski seminar, Ekonomika rada, Geopolitika i geostrategija, Migracije mladih visokoobrazovanih, Prostor i stanovništvo, Stanovništvo Europe i Tranzicija, država, dijaspora.

Iz skupine iseljeničkih predmeta studenti će slušati (24): Metode istraživanja hrvatskoga iseljeništva, Povijest hrvatskoga iseljeništva, Teorija migracija, Hrvatske iseljeničke manjinske zajednice, Tipologija iseljavanja, Hrvatska iseljenička umjetnost i kultura, Hrvatsko iseljeništvo i ukupni razvoj, Kulturni identiteti hrvatskoga iseljeništva, Pravni aspekti iseljeništva i povratništva, Hrvati u Bosni i Hercegovini, Integracija Hrvatske i iseljeništva, Hrvatsko političko iseljeništvo, Iseljeničko-povratničke organizacije, Odgoj i obrazovanje u iseljeništvu, Hrvati u Njemačkoj, Gospodarski potencijali iseljeništva, Hrvatska žena u iseljeništvu, Hrvatske katoličke misije, Hrvatsko iseljeništvo i Domovinski rat, Integracijski pristup, Diplomatski i konzularni poslovi, Useljenički modeli i Terenska nastava u iseljeništvu. Izborni su kolegiji iz iseljeničkoga dijela studija (9): Hrvati u Australiji i Novom Zelandu, Hrvati u Južnoj Americi, Hrvati u Sjevernoj Americi, Hrvatski iseljenički mediji, Hrvatsko iseljeništvo i javno djelovanje, Identitet moliških Hrvata, Integracija hrvatskih useljenika, Knjižno nasljeđe zapadnougarskih Hrvata i Znameniti Hrvati u svijetu.


Trebamo novi model države jer više Hrvata živi vani nego u Hrvatskoj

Stjepan Šterc, predstojnik novog Odsjeka, nedavno je o u razgovoru za Promise.hr govorio o važnosti novog studija, te o sadržaju pojedinih kolegija:

O čemu će biti govora u kolegiju ‘Novi koncept države’? Kakav je to koncept i zašto je uključenost iseljeništva toliko važna?

To je posebno važan kolegij za hrvatsku budućnost, na kojemu sam osobno ustrajao. Predstavlja novi model funkcioniranja države u uvjetima kada je više Hrvata izvan Republike Hrvatske, nego u Hrvatskoj. To je izraelski razvojni koncept prema kojem se država organizira po modelu sudjelovanja iseljeništva u gospodarskom, financijskom, akademskom, društvenom, političkom i svakom drugom obliku u životu Hrvatske. Nisu to niti mogu biti dva razdvojena svijeta, kao što je trenutno.

Ipak, suradnja između Republike Hrvatske i iseljeništva postoji kroz doznake koje šalju iseljenici u hrvatski financijski sustav i koje iznose čak 15,5 milijardi kuna godišnje. Tome treba pribrojiti još otprilike pet milijardi kuna, po podacima Svjetske banke, koliko u RH ulazi gotovinski. Ukupno, su to velika financijska sredstava. Postavlja se pitanje, koliki je onda investicijski potencijal hrvatskog iseljeništva, kada tolike milijarde ulaze samo doznakama. Godišnji iznos doznaka veći je čak nego iznos ukupnih stranih ulaganja u Hrvatsku!

Na koji način su se Izrael i Irska oslonili na vlastito iseljeništvo, o čemu često govorite i pišete?

Država Izrael potiče useljavanje i investiranje iseljeništva kroz različite modele i uglavnom  preko Imigracijskog ureda koji ima stratešku poziciju u vladi. Vrlo sličan model ima i Irska. Ulagači koji se vraćaju iz iseljeništva oslobođeni su plaćanja poreza na dobit i do deset godina. Mnogi Irci shvatili su kako im je jednostavnije i isplativije ulagati u Irskoj nego u zemljama u kojima žive…, kazao je Šterc u nedavnom opširnom razgovoru za naš portal.

Cijeli razgovor sa dr. sc. Stjepanom Štercom možete pročitati ovdje:

Iseljenici financijski spašavaju RH, a sve vlasti smatraju ih NEPRIJATELJEM; premda su im doznake poželjne!

 

Komentari