MNOGI I DALJE PROTIV ŠKRIBOLE?! Usvojen zakon koji bi trebao spasiti RBA dužnike MNOGI I DALJE PROTIV ŠKRIBOLE?! Usvojen zakon koji bi trebao spasiti RBA dužnike
AKTIVISTI I SABORNICI U SVAĐI OKO POZITIVNOG PRIJEDLOGA

MNOGI I DALJE PROTIV ŠKRIBOLE?! Usvojen zakon koji bi trebao spasiti RBA dužnike

HrvatskaPolitika 17. srpnja 2017. D.K.

TweetEmailPrint Zanimljivo je da se oko zakona čije donošenje je, nedvojbeno, pozitivan korak u spašavanju oštećenika nelegalnih zadruga, na društvenim mrežama podignula velika bura,... MNOGI I DALJE PROTIV ŠKRIBOLE?! Usvojen zakon koji bi trebao spasiti RBA dužnike


Zanimljivo je da se oko zakona čije donošenje je, nedvojbeno, pozitivan korak u spašavanju oštećenika nelegalnih zadruga, na društvenim mrežama podignula velika bura, odnosno svađa između onih koji podržavaju zakon te onih koji se predstavljaju kao borci za prava ovršenih i blokiranih osoba, no koji nisu bili za Škribolin zakon

Nakon podosta natezanja i odgađanja te pokušaja mijenjanja Škribolinog prijedloga, u Saboru je u petak napokon izglasan „Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenom u Republici Hrvatskoj“.

Taj bi zakon trebao riješiti probleme tisuća dužnika RBA i drugih zadruga koje su kredite izdavale bez odobrenja Hrvatske narodne banke.

Predlagatelj zakona je mladi riječki saborski zastupnik, 25-godišnji Marin Škibola. Kako bi zakon došao na dnevni red Sabora, Škibola je pristao dići ruku za izglasavanje predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, no čvrsto odbivši daljnju participaciju u HDZ-ovoj većini i dizanje ruke za „štetne zakone“. Tako je naplatio svoje dizanje ruke za Jandrokovića i spasio, čini se, desetke tisuća ljudi od zadruga koje su kredite izdavale bez odobrenja HNB-a i navodno ih, prema svjedočenjima dužnika, višestruko naplaćivale dok se ne bi domogle njihove nekretnine.

Škibola ističe da će njegov zakon, popularno zvan “Škibolin zakon” ili “Lex Škibola”, zaštiti dužnike od lihvarenja  zadruga koje su kredite izdavale bez provjere o kreditnoj sposobnosti. Prema njegovim riječima, zadruge su ciljano kredite izdavale ljudima na hrvatskim otocima kako bi se domogli njihovih nekretnina, pa samo na Rabu 10% stanovništva ima probleme sa spornim kreditima. Ističe da su istovremeno te iste zadruge osnivale poduzeća kojima su kupovale nekretnine koje su zbog njihovih kredita ovršene.

Zanimljivo je da se oko ovog zakona čije donošenje je, nedvojbeno, pozitivan korak u spašavanju oštećenika nelegalnih kreditnih zadruga, na društvenim mrežama podignula velika bura, odnosno svađa između onih koji podržavaju ovakav zakon te onih koji se predstavljaju kao borci za prava ovršenih i blokiranih osoba, no koji nisu bili za ovakav Škribolin zakon.

Aktivist Ivica Marković, koji je aktivno podupirao donošenje ovakvog zakona, na svom je Facebook profilu, prije izglasavanja zakona, napisao post u kojem se obračunao s pojedinim saborskim zastupnicima.

”Danas, dan prije izglasavanja Škibolinog zakona, kad je čuo da je sve tehnički usuglašeno, Lalovac mi je rekao da nije sigurno da će SDP glasati za zakon.
Samo se usudite sdpeovci. Samo se usudite biti protiv. Šuška se da će Grbinov i Aleksićev amandman biti odbijen, zato jer nema blage veze i konteksta sa Škibolinim zakonom; već je trojanski konj tog zakona.
Sujeta, sujeta, sujeta.
Jebeš građane. Nabijemo građane.
Lalovac, koji je neki dan održao najbolji govor u korist Škibolinog zakona, danas kaže da će možda biti protiv svog mišljenja.
Strašno. Strašno. Jezivo podmuklo i pokvareno. Stranački prefarbano.
Lalovac već nekoliko godina govori u korist građana u vezi rba zadruga, a sada će se posrati sam po sebi.
Hoće li?
Jedva čekam sutrašnju katarzu i golu istinu”, napisao je Marković prije glasovanja.

Škribolin zakon na kraju je ipak izglasan. No, ni to nije zaustavilo prepucavanja i osporavanja na društvenim mrežama.

”DUŠEBRIŽNICI FILOZOFI PROČITAJTE PAŽLJIVO!!!
dio stavka 2. članka 8. Škibolinog zakona glasi:
“Za ništetne ugovore u smislu ovog Zakona, isključivo je mjerodavno pravo Republike Hrvatske, a sud će po tužbi za utvrđenje ništetnosti ugovora, ne ispitujući postojanje drugim zakonima propisanih pretpostavki o mjerodavnosti prava u odnosu na mjesto sklapanja ugovora, primjeniti ovaj Zakon”.
Dakle, na sudu nema dokazivanja gdje je sklopljen ugovor, a isključivo je mjerodavno pravo RH.
Molim dušebrižnike filozofe da ne šire dezinformacije, napisao je Marković kao odgovor onima koji su izražavali skepsu zbog usvojenog zakona, odnosno onima koji misle da bi Škribolin zakon mogao pasti na Ustavnom sudu