NAŠ NOVAC BACAJU U SMEĆE I JOŠ SE SMIJU: Evo zašto mlađi Hrvati neće nikada dobiti svoje mirovine!

 Sedamdeset i jedan posto novca naših mirovinskih fondova uloženo je u državne obveznice. Tržište ih gleda kao špekulativna ulaganja, odnosno kao ‘smeće’, jer je velika vjerojatnost da će ta ulaganja propasti. A kada mirovinski fondovi propadnu kao što je propao Agrokor, i kada ljudi ostanu bez mirovina, upravitelji fondova i političari pravit će se ludi – tvrdit će da nisu bili svjesni rizika. To je laž, piše ugledni stručnjak za ulaganja

Milan A. Račić, cijenjeni stručnjak koji je u Kanadi završio ekonomiju i pravo, koji je objavljivao tekstove u Wall Street Journalu te bio izvršni direktor i predsjednik više velikih američkih, njemačkih i kanadskih tvrtki, nedavno je u Večernjem listu napisao izvrsnu kolumnu u kojoj upozorava da će hrvatski mirovinski fondovi propasti baš kao što je propao i Agrokor. No ta prestrašna i dokazima poduprta činjenica nikoga u Hrvatskoj, čini se, nije zabrinula!

Čak štoviše, resorni ministar Marko Pavić, smijao mu se u lice kada je ovaj, u emisiji Otvoreno, navodio činjenice na osnovu kojih bi svatko s mrvicom razuma shvatio da će građani koji još nisu u penziji, zbog ‘bacanja našeg novca u smeće’, najvjerojatnije ostati bez svojih mirovina (jednako je ulagao Todorić, znamo kako je prošao)! .

No, ministru rada i mirovinskog sustava to je jako smiješno?!

”Imam 50 godina i ne očekujem vidjeti ni lipe svoje mirovine. Ako ste mlađi od mene, ni vi ne biste trebali očekivati svoju mirovinu. Stoga kao bistra mlada osoba sa svježom diplomom koja se sprema na više od 40 godina produktivnog rada u Hrvatskoj, možete biti sigurni da će onih 20 posto što vam svakog mjeseca nemilosrdno otkinu od plaće kako bi se isplatile mirovine biti dovoljno da u mirovini kupite jedan espreso.

Bit ćete sretni ako s cijelom mirovinom budete mogli platiti kavu

Prosječna hrvatska mirovina iznosi otprilike 2450 kn. To nije neki osobit iznos. Takve mirovine nisu dostatne za ugodnu ili dostojanstvenu starost. Međutim, vi ćete dobiti i manje, ako išta i dobijete dok na vas dođe red. Sedamdeset i jedan posto sredstava naših mirovinskih fondova uloženo je u hrvatske državne obveznice. Tržište ih gleda kao špekulativna ulaganja, tzv. junk bonds (junk = smeće). Visoka razina rizika od propasti koju nose takva ulaganja podrazumijeva da ih većina upravitelja fondova izbjegava. Svaki odgovoran upravitelj mirovinskog fonda svakako bi ih se klonio ili barem reducirao njihov udio na maksimalnih 5 posto.

Reći će vam da hrvatske obveznice donose dobar profit. Sberbank je isto tvrdio za Agrokorov dug. Junk obveznice donose dobar profit… dok se to ne prestane događati. Visok profit odražava se na činjenicu da je riječ o visokorizičnoj klasi. Bez obzira na to, kada mirovinski fondovi propadnu kao što je propao Agrokor, upravitelji fondova i političari pravit će se ludi – tvrdit će da nisu bili svjesni rizika, a to je laž.

Povijest je mnogo puta pokazala da mirovinski fondovi gube kad imaju posla s političkim hobi projektima kao što su Petrokemija, Nexe, Ingra, Magma i drugi. Fondovi kupuju visokorizične hrvatske junk obveznice s visokim povratom kako bi pokrili te gubitke. RASPRAVA U OTVORENOM Šterc: Što ćemo kad Hrvatsku napusti 500 tisuća koji održavaju mirovinski sustav? Problem takvog „rješenja“ leži u tome što umjesto daleko odgovornijeg udjela od 5%, više od 70% portfelja mirovinskih fondova sačinjavaju špekulativna ulaganja.

Ulaganja mirovinskih fondova 1420 posto rizičnija od preporučenih!

To znači da su ulaganja naših mirovinskih fondova 1420% rizičnija od razine koju preporučuju nezavisni savjetnici. Sve dok Hrvatska može otplaćivati svoje dugove, šepat ćemo naprijed, no za to plaćamo visoku cijenu. Već deset godina odgovorne države poput Njemačke uživaju u kamatnoj stopi od otprilike 0% na javni dug, dok mi plaćamo tri do pet posto i time samo dodatno smanjujemo već nisku konkurentnost. Naša je ekonomija masakrirana, a plaće su nam niže. Zato imamo priliku gledati svoju djecu kako nakon diplome spremaju prtljagu i odlaze u svijet tražiti bolje prilike – sve to kako bismo zaštitili djela nesposobnih političara i stabilnost koju oni očajnički žele održati. Kamatne će stope u nadolazećim godinama rasti.

Što je tu smiješno?

Kad se to dogodi, Hrvatska će plaćati kamatne stope od 5 do 8%. Bit će teže otplaćivati dugove i naša će konkurentnost dodatno opasti. Agrokor je bio „uspješan“, a onda više nije. Naši će mirovinski fondovi biti uspješni, a onda više neće. Dok sam ovo objašnjavao u Otvorenome, ministar Marko Pavić, predstavnik upravitelja mirovinskih fondova Damir Grbavac i Silvano Hrelja, istaknuti član Milanovićeve Vlade, otvoreno su se smijali. Ne razumijem što je tu smiješno”, piše Milan A. Račić, koji je, unatoč uspješnoj karijeri u inozemstvu, odlučio vratiti se u Hrvatsku i koji odnedavno piše kolumne u Večernjem listu.