”NIŠTA NE RAZUMIJU: Ministri bez iskustva u privatnom sektoru opet će UDAVITI GOSPODARSTVO!” ”NIŠTA NE RAZUMIJU: Ministri bez iskustva u privatnom sektoru opet će UDAVITI GOSPODARSTVO!”
EKONOMIJI PRIJETI POTOP, A VLADA DONOSI KOZMETIČKE MJERE: MI NISMO KMETOVI!, PORUČUJU IM PODUZETNICI

”NIŠTA NE RAZUMIJU: Ministri bez iskustva u privatnom sektoru opet će UDAVITI GOSPODARSTVO!”

GospodarstvoHrvatska 19. ožujka 2020. Promise.hr

”Ovaj trend kod nas, da javni sektor propisuje sve privatnom, gdje radi, što, na čemu, kad i koliko, što smije, što ne smije i... ”NIŠTA NE RAZUMIJU: Ministri bez iskustva u privatnom sektoru opet će UDAVITI GOSPODARSTVO!”

”Ovaj trend kod nas, da javni sektor propisuje sve privatnom, gdje radi, što, na čemu, kad i koliko, što smije, što ne smije i kad, dimenzije prostora, visinu rukohvata, s kojim naljepnicama, koliko viška ili manjka u blagajni, što plaća, kad plaća, s kolikim kamatama, je otišao predaleko, čisti je teror i zove se feudalizam. Odgoda obveznih davanja državi, od kojih je većina i tako apsurdna, je – feudalizam! A ‘gospodar’ nam je iskazao milost tim činom. Ponižavate nas. Mi nismo kmetovi”, istaknula je poduzetnica Tatjana Korceba-Huić, a slične kritike dolaze i od drugih poduzetnika, koji upozoravaju da hrvatskom gospodarstvu prijeti katastrofa, ako država nastavi štititi državni i javni sektor, na štetu privatnog

Dok se u Hrvatskoj masovno zatvaraju restorani, kafići, frizerski saloni, teretane, noćni klubovi, dok se narudžbe masovno otkazuju, dok svi koji posluju u turističkoj, transportnoj ili uslužnoj djelatnosti imaju već dvoznamenkasti pad potražnje i dok stradava izvozno orijentirana poduzetnička aktivnost, članovi Vlade RH, bez dana iskustva u stvarnom privatnom sektoru, donijeli su vrlo mlake, uglavnom kozmetičke mjere koje će, prema svemu sudeći, samo odgoditi propast cijelog preostalog privatnog sektora u Hrvatskoj!

Upozoravaju na to ovih dana brojni hrvatski poduzetnici, s razlogom frustrirani zbog činjenice što nitko u vladi ne razumije, kako se čini, ni osnovne stvari, jer gotovo nitko od ministara nikada i nije zasukao rukave i radio u istinski privatnom sektoru (Agrokor nije bio istinski privatni sektor). I to je ono što Hrvatsku, prema svemu sudeći, upropaštava godinama, to je ono što nas je ‘ubilo’ nakon krize 2008. godine i što nam, kako se čini, slijedi ponovno.

Vlada je na sjednici u utorak popodne najavila, podsjetimo, 63 nove mjere koje bi trebale pomoći poduzetnicima i građanima u borbi protiv sve izglednijih gospodarskih posljedica od korona virusa.

Vladine mjere uglavnom se sastoje od reguliranja otplate raznih davanja državi, ali i raznih odgoda plaćanja. Uvest će se mogućnost obročnog plaćanja, a neće se obračunavati kamate niti će teći zastare na eventualno neplaćanje na vrijeme. Među mjerama će biti i beskamatni zajmovi poduzetnicima, ubrzane isplate iz državnog proračuna, ali i moratorij na kredite.

Te mjere su već u utorak popodne naišle na niz kritika na društvenim mrežama, veliki broj poduzetnika ih je kritizirao jer smatraju da neće dovoljno pomoći gospodarstvu koje bi se moglo doslovce udaviti ako zamrzavanje gospodarskih aktivnosti zbog koronavirusa potraje.

Nastavlja se politika koja je unakazila gospodarstvo

“Vladine mjere su mlake, radi se samo o odgodi plaćanja umjesto da se smanji ukupno porezno opterećenje, ukine neka davanja koja su nepotrebna u ovim trenucima. Ne vidim nigdje što će konkretno država napraviti da se situacija stabilizira, ne vidim uopće naznake rezova državne potrošnje”, rekao je poduzetnik i čelnika Udruge poreznih obveznika Lipa Davora Huića za direktno.hr.

Na pitanje što će se dogoditi ako turistička sezona propadne te ako se pojavi veći deficit u proračunu, Huić ja podsjetio na činjenicu da je u prošloj gospodarskoj krizi je napravljena velika greška jer su štićeni javni sektor i državna potrošnja (politika Slavka Linića) pod svaku cijenu, a privatni sektor je ‘pušten niz vodu’.

”Bilo je više od 150 tisuća otkaza u privatnom sektoru, neke analize kažu i 200 tisuća, dakle imali smo 10 izgubljenih godina. Sad mi se čini da se s tom politkom nastavlja. Dizanje poreza bi u slučaju deficita državnog proračuna bila katastrofa, ali to je na žalost neizbježno ako se ne smanji državna potrošnja”, istaknuo je čelnik udruge poreznih obveznika i dodao kako bi posljedica mogla biti i drastično zaduživanje.

Poduzetnica i direktorica Briefing e-servisa Tatjana Korceba-Huić objavila je pak na društvenim mrežama da odgoda javnih davanja nije dovoljna i da je dužnost javnog sektora sada pomoći privatnom.

“Ajmo ponoviti, jer neki su to očigledno zaboravili, gdje je čije mjesto, tko pije, a tko plaća…

Javni sektor je servis privatnom sektoru i cijelom društvu, i zadaća mu je osigurati kvalitetno obrazovanje, brigu za zdravlje, sigurnost, javni red i mir, pristojnu starost, pomoć nemoćnima, te procesuiranje nepoželjnih ponašanja. Građani i privatni poduzetnici za to odvajaju više od 50% svojih prihoda (podsjećam, Dan porezne slobode 2019. je bio 29.6.)

U godinama kad poduzetnici otvaraju nova radna mjesta, imaju pristojne prihode, ekonomija raste, zadaća javnog sektora je stvoriti rezerve za nadolazeći pad ekonomije (jer on uvijek dođe, na vrijeme ste upozoreni).

Sad smo u situaciji da taj servis razapne mreže, da ublaži pad privatnog sektora, izvuče sredstva pospremljena u dobrim godinama (!), i da na SVE načine POMOGNE privatnom sektoru. Ne odgodi!
Pomogne!

Jer on financira – sve!

Da smanji svoje apetite, neracionalnosti, procijeni stvarnu potrebu svakog radnog mjesta i sebe prilagodi – privatnom sektoru i trenutnoj situaciji.

Ovaj trend kod nas, da javni sektor propisuje sve privatnom, gdje radi, što, na čemu, kad i koliko, što smije, što ne smije i kad, dimenzije prostora, visinu rukohvata, s kojim naljepnicama, koliko viška ili manjka u blagajni, što plaća, kad plaća, s kolikim kamatama, je otišao predaleko, čisti je teror i zove se – feudalizam.

‘Mi za vas odvajamo 50 posto svog prihoda, a ne vi za nas!’

Odgoda obveznih davanja državi, a većina je i tako apsurdna je – feudalizam!

A ‘gospodar’ nam je iskazao milost tim činom.
Ponižavate nas. Mi nismo kmetovi.
Mi smo građani 21. stoljeća i za vas odvajamo 50% svog prihoda, iako bismo ga rado potrošili na svoju obitelj.

Podsjećam da smo u EU, u srcu civilizacije koja je davno izašla iz feudalizma, i da su nam uzor – Danci, Šveđani koji s radošću plaćaju porez jer znaju da od toga cijela zajednica ima koristi.

Bez privatnog sektora, njegovog neometanog i slobodnog rasta, bez bezbrojnih i apsurdnih regula, nema plaćenih poreza. U prijevodu: nema bolnica, respiratora, vrtića, znanosti, plaća, povišica, kolektivnih ugovora, godišnjih odmora, mirovina, službenih vozila, cesta, materijalnih troškova, ministarstava, agencija, zbrinutih nesposobnih rođaka, nema – ničega!

Dakle, budite razboriti, smanjite javni sektor, pomozite privatnom da opstane i nastavi plaćati #manjeporeze na dobrobit cijelog društva”, napisala je Tatjana Korceba-Huić na Facebooku.

Oreščanin: Zabijanje zadnjeg čavla u lijes gospodarstva Hrvatske

”Kada sam čuo prvu najavu deset mjera za pomoć gospodarstvu, moja prva reakcija je bio sljedeći komentar na fejsu: „Ovo na žalost nisu mjere, ovo se mogu nazvati nemjere za pomoć gospodarstvu, ili možda bolje mjere za zabijanje zadnjeg čavla u lijes gospodarstva u Hrvatskoj. Dok druge države donose konkretne mjere, ovo izgleda kao da se djeca pikulaju. Vjerujem da će ministar Marić imati više razumijevanja za ozbiljnost situacije i krize pred kojom se hrvatsko gospodarstvo nalazi, te da će još tijekom ovog tjedna donijeti mjere o kojima se govori po medijima, uključujući odgodu plaćanja poreza na dohodak, poreza na dobit i doprinosa, te odgodu plaćanja kreditnih obveza. Vrlo vjerojatno će u slučaju nastavka krize biti potrebno dio tih obveza i trajno otpisati za industrije koje će biti najviše pogođene krizom.“

I naravno, nisam bio u pravu – umjesto deset besmislenih mjera, dobili smo preko šezdeset besmislenih mjera! Nema smisla u ovom tekstu ponavljati ono što su drugi poduzetnici komentirali o mjerama, ali ovo izgleda kao da su Vili Beroš i Alemka Markotić po koronavirusu udarili terapiju mlakim čajem od kamilice i C vitaminom.
Kamilicom na gospodarski koronavirus.

Ipak, postoje i tri mjere koje će imati barem nekakav pozitivan utjecaj – jedna je moratorij na otplaćivanje rata kredita, druga je odgoda plaćanja poreza i doprinosa, a treća je financiranje 100% troška neto minimalne plaće u naredna tri mjeseca za tvrtke koje su direktno ugrožene (procjena je da se radi o oko 400.000 radnih mjesta).

Prave i učinkovite mjere za minimalno sljedeća tri mjeseca morale bi uključivati plaćanje PDV-a po naplati potraživanja, ukidanje naplate akontacije poreza na dobit, ukidanje svih parafiskalnih nameta, komunalnih naknada i tzv. članarina, ukidanje prireza, te pravo za sve tvrtke da u navedenom periodu nemaju obveze za poreze na dohodak i doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Da, to će imati posljedice na punjenje proračuna, ali te posljedice se mogu vrlo lako izračunati. Ako se prihodi proračuna smanje npr. 10% to će biti daleko manje od onoga što će morati podnijeti mnoge tvrtke u raznim granama industrije. Na žalost, za takve konkretne i odlučne mjere koje bi zaista zaštitile gospodarstvo nema dovoljno političke hrabrosti i pragmatičnosti, kao što ih nije bilo za provođenje bilo kakvih radikalnijih reformi u pred-korona godinama. Posljedica ovakvog pristupa će biti val otpuštanja, zatvaranja malih i srednjih poduzeća i nastavak iseljavanja u zemlje koje će se brže početi oporavljati od ove krize.

S obzirom na kreativnost hrvatskih „kontroverznih poduzetnika“ ono što možemo očekivati s ovakvim mjerama je i novi val inovativnosti u načinima kako smuljati u ovo vrijeme krize. U ovom području očekujem inovativne primjere od kojih će se nam svima vilice otegnuti do poda. Preprodaja zaštitnih maski i slične nepodopštine su tek početak.

Hrvatska IT industrija je barem na kratki rok relativno otporna na ovu krizu, prvenstveno dio koji je izvozno orijentiran, dugoročni projekti se nastavljaju u režimu rada od kuće. Posljedice će se početi osjećati s nekoliko mjeseci odmaka, jer će korisnici koji će osjećati posljedice ove krize vjerojatno neke nove IT projekte otkazati ili odgoditi, a mogući su i problemi s naplatom potraživanja. U ovoj a i vjerojatno sljedećoj godini se sigurno može očekivati pad prihoda i zaustavljanje rasta IT industrije.

U svakom slučaju, efekti ovog globalnog lockdowna se s velikom vjerojatnošću mogu pretočiti u novu globalnu krizu, čije razmjere je teško predvidjeti. Pravovremena i odlučna politička podrška krhkom hrvatskom gospodarstvu u ovoj prijetećoj situaciji je kritična za opstanak i napredak, ali ona je za sada na žalost izostala. Možemo se samo nadati i vjerovati da će uskoro, što bi značilo u sljedećih tjedan do dva, Vlada izaći sa sljedećim, puno konkretnijim i efikasnijim setom mjera za pomoć gospodarstvu”, napisao je pak Dražen Oreščanin, IT poduzetnik na portalu Mreža (za IT profesionalce), a slično su reagirali i mnogi drugi, vladinim mjerama frustrirani poduzetnici.

Komentari