NISU ODUSTALI: Vlada ipak uvodi POREZ NA NEKRETNINE skriven u novom pakiranju?! NISU ODUSTALI: Vlada ipak uvodi POREZ NA NEKRETNINE skriven u novom pakiranju?!
Izmjene zakona koje će stupiti 2019. godine na snagu trebale bi, kažu, omogućiti gradovima učinkovitiju naplatu komunalne naknade. Jer za iznose neplaćene naknade upisivala... NISU ODUSTALI: Vlada ipak uvodi POREZ NA NEKRETNINE skriven u novom pakiranju?!

Izmjene zakona koje će stupiti 2019. godine na snagu trebale bi, kažu, omogućiti gradovima učinkovitiju naplatu komunalne naknade. Jer za iznose neplaćene naknade upisivala bi se zabilježba na nekretnine

”Nazvati to porezom na nekretnine bila je pogreška. Nikad se nije trebao tako zvati i to je dignulo nepotrebnu paniku, kaže nam visokopozicionirani član Vlade. On nam je potvrdio kako zaista u Hrvatskoj neće biti uveden porez na nekretnine, ali to ne znači da su odustali od tog nepopularnog poteza”, piše tjednik Express o temi koja je prije nekoliko mjeseci, nakon odgađanja uvođenja novog poreza, pala posve u drugi plan.

No jasno je da od tog harača, zbog kojeg se na noge diglo pola Hrvatske, vladajuća oligarhija nije odustala.

”Promijenit će mu ime, ali neke od važnijih značajki predloženog poreza ipak će ostati. Porez na nekretnine jesenas je pao nakon pobune javnosti, ali Vlada nam priprema njegovu blažu inačicu. Koja, doduše, opet može prerasti i u jače oporezivanje u idućim godinama. Ministarstvo graditeljstva već je počelo izradu izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu. Samo što više nitko neće spominjati riječ “porez”. Sve će to biti i ostati komunalna naknada, koju i sad plaćamo. Ali gradskim proračunima je ionako manje važno kako će se namet zvati. Važno je samo to da se od njega prikupljaju kune od građana”, piše tjednik Express.

HNS bio protiv poreza, a sada Štromar smišlja novo pakiranje

Dodaju potom da će osnovna značajka propalog poreza na nekretnine ostati i u verziji zakona koji se priprema. Podsjetimo, predložena verzija ministra financija Zdravka Marića trebala je ukinuti spomeničku rentu, komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor. Sve bi zamijenio jedinstveni porez. A on bi se plaćao u prvoj fazi ovisno o starosti objekta koji se koristi, ali i o namjeni. Također, više bi se plaćalo za drugu i svaku sljedeću nekretninu, poput vikendica, dodatnih stanova i slično. Nove izmjene idu u smjeru da ostaje komunalna naknada, ali će ona biti viša za novije nekretnine a niža za starije. Više će se plaćati i za one objekte koji imaju dodatne sadržaje poput bazena i sl. Baš kako je to predvidio i porez na nekretnine, pretpostavka je da novije i luksuznije nekretnine imaju oni bogatiji, a njima se želi uzeti dodatan novac. “Nije intencija povećati namete nego uvesti pošteniji sustav. Ne može se za dva stambena objekta iste kvadrature, sagrađena jedan do drugog, plaćati ista naknada ako je jedan star 100 godina i raspada se a drugi je novogradnja”, otkriva sugovornik u Ministarstvu graditeljstva.

HNS je sad preuzeo to ministarstvo i vodi ga Predrag Štromar, koji je i potpredsjednik Vlade. HNS je inače bio protiv poreza na nekretnine u onom obliku koji je predložio Marić, a sad ga je dopalo izraditi izmjene zakona koji bi trebao biti “mala” verzija starog poreza.

Komunalnu naknadu koja se sad plaća po četvornome metru gradu ili općini, određuje lokalna uprava. Gradovi su obično podijeljeni u zone, pa je komunalna naknada viša što je nekretnina bliža centru grada. Sad bi im država propisala dodatne koeficijente. Oni će varirati ovisno o starosti nekretnine, ali osnovni smjer je da oni u starijim nekretninama plaćaju od 10 do 20 posto nižu naknadu, a oni u novijim od 10 do 20 posto višu naknadu nego danas.

Komunalna naknada po četvornome metru i inače je viša za urede i ostalu gospodarsku djelatnost koja nije stambena. I za njih bi vrijedili isti kriteriji, pa bi porasla komunalna naknada novijim objektima. No velika razlika u odnosu na zakon o porezu na nekretnine jest to da komunalna naknada neće, navodno, rasti za one koji imaju više stambenih nekretnina.

“To je nemoguće provesti kroz komunalnu naknadu. Zato će i biti uveden samo kriterij starosti uz dosadašnje kriterije zone i namjene u kojoj se nekretnina nalazi”, tvrdi sugovornik iz Ministarstva graditeljstva. Pravi porez na nekretnine bi bio onaj koji uzima u obzir tržišnu vrijednost nekretnine. Sugovornik novinara Exspressa  kaže da to neće biti moguće još barem tri četiri godine.

Novi zakon predlažu na proljeće

Europskoj komisiji je Hrvatska već tri puta obećala uvesti porez na nekretnine u sklopu reformi. Posljednji, propali pokušaj, predviđao je oporezivanje po vrijednosti od 2019. godine. Kako sad stvari stoje, te godine će se početi primjenjivati tek ovaj zakon koji će Ministarstvo graditeljstva predložiti na proljeće.

Neplatišama zabilježbe u zemljišnim knjigama Europska komisija sigurno neće biti zadovoljna. Njihova misija će ocjenjivati kako smo proveli reforme koje smo obećali početkom godine. Uz odustanak od poreza ne nekretnine, Vlada zapinje s većinom obećanog i pravda se krizom u Vladi i Agrokoru. Međunarodni monetarni fond je također među svojih 12 preporuka uvrstio nužno uvođenje poreza na nekretnine.

Osnovna ideja je uvijek da oni koji imaju više nešto više i plate, a da se, s druge strane, rasterete porezna davanja na plaće. Hrvatska imovinu oporezuje upola manje nego što je prosjek Europske unije. Ali građani su u porezu na nekretnine vidjeli dodatni namet koji će pogoditi svakoga, a u situaciji u kojoj porezi konstantno rastu srušili su ga svojim pritiskom na Vladu. Zato i za ovu novu, sitniju izmjenu, u Vladi smišljaju posebnu komunikacijsku strategiju kako se opet ne bi poskliznuli.

Izmjene zakona koje će stupiti 2019. godine na snagu trebale bi omogućiti i gradovima efikasniju naplatu komunalne naknade. Jer za iznose neplaćene naknade upisivala bi se zabilježba na nekretnine. Zasad se ona mora naplatiti tužbama protiv vlasnika.

Komentari