Nobelovci Stiglitz i Krugman tvrde: KREDITI koje uzima Hrvatska, PLJAČKA su NARODA

‘Good, good, good’ u Londonu znači da su bankari zadovoljni jer će se Hrvatska i dalje zaduživati kod onih koji nas pljačkaju 25 godina. U Esplanadi je bila i predstavnica Svjetske banke. Kaže da sve kod nas ide vrlo sporo. Po njoj, Hrvatska se treba brzo još zadužiti, jer se ne zna kada će narod prokužiti o čemu se tu radi. Orešković spas vidi u povlačenju novca iz EU. E baš smo se pomogli s EU: platili smo im milijardu eura, a dobili 350 milijuna

Na konferenciji održanoj 23.veljače u hotelu Esplanada, premijer Orešković i ministri iz Vlade predstavili su „Proračun zaokreta“ za 2016. godinu. U izlaganju premijera, osim veselog govora i optimizma, nismo čuli ništa novo, jer nam je sličan virus širio i bivši potpredsjednik vlade Branko Grčić pa je optimistički ostavio u proračunu dug od 17 milijardi kuna, bez ostalih zaduženja!

Premijer Orešković je izjavio da je išao bankarima na sastanke i da su investitori vrlo zadovoljni njegovim nastupima, jer su vidjeli da vrlo dobro govori engleski. Počeli su, kaže, kupovati hrvatske obveznice. Znači, stara pjesma, novi pjevači. Kao i prošla Vlada, uzimaju kredite i zadužuje hrvatski narod. Orešković je spomenuo dug Hrvatskih autocesta od 4,5 milijarde eura zajedno s kamatama. I dodao da još ne zna kako će to riješiti. Nek’ pita bivšeg ministra Čačića. Kazao je da očekuje od HBOR-a 200 milijuna od banaka 200 milijuna i 100 milijuna eura od prodaje naše imovine. Takvi fondovi bi trebali pokrenuti otvaranje tvrtki i pokrenuti proizvodnju. Koju proizvodnju? Možda samo uslužne djelatnosti? Nije precizirao.

Koliki će biti mogući krediti za novootvorenu tvrtku, nije rekao, jer danas možete za firmu dobiti svega 20.000 kuna. Kritički se osvrnuo na birokraciju, na dugotrajnu proceduru otvaranja tvrtki te naglasio da to treba trajati najviše 30 dana. Nije jasno kako će banke odobravati kredit tvrtkama koje nemaju pozitivnu bilancu od najmanje dvije godine i još posjedovati pozamašne nekretnine da se banke mogu osigurati od rizika novostvorenih firmi.

Pokrenut će centre za informiranje o investicijama, ali je naveo da treba smanjiti državnu birikraciju. U razgovorima sa stranim investitorima naglasio je da traže stabilni porezni sustav, jer stranci neće investirati, ako nemaju poreznu sigurnost i stabilnost zakona. Kazao je da će ujednačiti rad u županijama i općinama i smanjiti birikraciju. Kada će početi otpuštati birokraciju, nije rekao jer se nisu dogovorili s (MOST-om) i sindikatom.

Smatram da stabilni porezni sustav prvenstveno treba našim poduzetnicima, a o birokraciji ne treba ni govoriti, jer smo već imali na djelu premijera Sanadera i njegove modele Hitroreza, za koji više nitko ne zna postoji li još uvijek.

Premijer Orešković će ponuditi na prodaju državnu imovinu u DUUDI-u, vrijednu oko 36 milijardi eura. Ponudit’ će građanima dionice autoceste. Tako će, kaže, stvoriti pozitivnu klimu. Dodaje da su mu na to pljeskali u Londonu. Govorili su: ‘Good, good, good.’

Pa, nismo mi zaboravili da je ministar Radimir Čačić napravio model za autoceste s kojim se još danas hvali. No, tu je manjak – kaže Orešković – od 4,5 milijardi eura (34,2 mlrd kn) koji premijer i ministar Marić ne znaju riješiti. Dobro je to zakuhao Čačić, a već nude novi model, da nas opet preveslaju.

Kaže Orešković da je kao i Clint Eastwood u ‘The Good, Bad & Ugly’, imao posla  s dobrima, lošima i zlima. A sa sindikatima treba razgovarati. U braku nije uvijek idealno – nekom više nekom manje. I to se mijenja.

Proračun će ostati na razini prošle godine – isti kao prošle Vlade, pa ne vidimo u čemu je razlika i gdje je pomak. A treba smanjiti manjak u proračunu za tri milijarde kuna. To znači da je 17 milijardi kuna manjka ostavio ministar Lalovac. Minus tri milijarde kuna, da bi manjak 2016. godine pao na 14 milijardi kuna deficita. Da je Victor Hugo živ napisao bi novi roman: ‘Jadni Hrvati‘

O tome kako osigurati novac, neuvjerljivo je govorio ministar financija Zdravko Marić. Kaže, štednjom na materijalnim troškovima, štednjom na subvencijama. Nije naveo na kojim troškovima i kojim subvencijama, ako plaće i  mirovine neće dirati.

Poručio je s pozornice da je iskopčao mobitel, da može na miru raditi. Tako ga šef SOA-e neće moći prisluškivati i doznati gdje traži lovu. Gdje će pronaći 2,5 milijardi kuna (čitaj kome će uzeti), jer su se troškovi kamata znatno povećali, a tu je i indeksacija mirovina i veće uplate u EU?

Ukupna razina rashoda proračuna iz općih izvora poreza i doprinosa biti će kao i prošle godine, ali će drugi rashodni troškovi biti povećani. Premijer Orešković i ministar financija Marić spas vide u povlačenju sredstava iz fondova EU. E baš smo se pomogli: platili smo EU milijardu eura, a iz fondova dobili 350 milijuna eura, pa naravno da su troškovi veći za 700 milijuna!

Same negativne nove mjere, ništa pozitivno

E pa narode, ništa osim govora optimizma nismo čuli na konferenciji u Esplanadi, što zanači – nastavlja se pljačka naroda, od strane države.

Učinit će to slijedećim mjerama:

1. rasprodajom narodne imovine
2. zaduživanjem, odnosno novim kreditima u inozemstvu i kod domaćih banaka
3. rezanjem troškova i subvencija
4. najavljenim povećanim troškovima države
5. prikupljanje 500 milijuna eura za Fond (trošak )
6. otvaranje Fondova i Centara za Informiranje (trošak ).
7. planira se uštedjeti 3 mlrd kn (rezanje )
8. proračun, planirana negativu od 14 mlrd kuna ( gubitak )

Ove negativne mjere nove Vlade znače smanjenje standarda građana, daljnje zaduživanje i povećanje glavnice duga, što će povećati iznost kamate na iznad 3 milijarde eura… I tako unedogled.

A veselo: good. good, good, u Londonu od strane bankara, znaći da su dečki zadovoljni jer će se Hravtska i dalje zaduživati kod onih bankara koji nas pljačkaju već 25 godina.

Ne znam jeste li gledali film Clint Eastwooda, ‘Dobar, loš, zao’, koji ponosno spominje premijer Orešković. Ja, jesam i ne sjećam se da je u filmu bilo good. good, good. Ali se dobro sjećam da je glavni lik, kojeg glumi Clint sve preveslao te maznuo lovu i nestao u nepoznatom smjeru. Tako, da mi je potpuno jasno što nam je poručio premijer, u odnosu na investitore i bankare.

Zanimalo bi me kuda je nestala lova od narodnih zajmova za autocestu, još za vrijeme Hrvatske ruže Savke Dapčević Kučar. Te ceste smo sagradili i platili te preplatili tri puta. A sada optimistički nude prodaju naših cesta – nama vlasnicima tih cesta?! Po koji put će to narod popušiti?

Tako smo godinama uplaćivali za stanove, onda su nam te stanove prodali, a lova je nestala preko Hypo banke i završila na nečijim privatnim računima. A kažu u Ministarstvu financija – bez računa se ne reačuna. To je upravo to o čemu oni govore.

Na konferenciji je bila i predstavnica Svjetske Banke, gospođa Mađarević. Rekla je da joj se čini da je to sve sporo i da se treba brzo odvijati. Prema verziji te dame, Hrvatska se treba brzo još zadužiti, jer se ne zna kada će narod prokužiti o čemu se tu radi.

Podsjećam vas na izjavu ekonomskog nobelovca Josepha Stiglitza, koji je bio vice president Svjetske Banke, koji nam je lijepo opisao kao nam MMF i Svjetska banka mažnjavaju lovu. To je nobelovac koji je to radio u toj istoj banci i zna što priča.

(Vidi 4 koraka Josepha  Stiglitza: http://sdominko.tripod.com/aktualno_mmf.htm)

Na konferenciji je bio i guverner HNB-a, Boris Vujčić, koji nam je prodao priču kako novca ima koliko hočeš i da on može dati sredstava koliko treba samo kada bi se ta stredstva upotrijebila, ali da su mali poduzetnici rizični. To bankari baš ne vole, pa eto oni ne mogu dati lovu jer nikako ne mogu uskladiti male poduzetnike i bankare. Zašto nas Hrvate uopće zadužuju za silne milijarde eura, a zašto sve to ne financira HNB, o tome ni riječi. Pa naš vanjski dug, po riječima ministra Marića, je 47 milijardi eura i tri tri milijarde eura kamata.

Postavljamo pitanje, kada će HNB preuzeti svoju ustavnu ulogu i plasirati novac u financijske tokove i biti agregat razvoja privrede?

Da rezimiramo: iz izlaganja premijera Oreškovića i ministra financija Marića, jasno je da će Vlada rezati i smanjivati troškove, rasprodavati narodnu imovinu i zaduživati napaćeni narod.

Sve to nije potrebno, jer možemo lagodno živjeti, i biti zemlja blagostanja, ako znamo da je prema Ustavu čl. 53 HNB odgovorna za stabilnost valute, za opću likvidnost u zemlji i u inozemstvu. Ako je tome tako, naša HNB i Hrvatska Vlada zadužuje narod bez njegove dozvole, jer nije proveden referendum o zaduživanju.

Ustavnu ulogu HNB mora obavljati na isti način kao što to rade Njemačka, SAD, Britanija, Švicarska, Norveška, Island, pa čak i Botsvana.

SAMOUPRAVNI SOCIJALIZAM U ŠVICARSKOJ I NORVEŠKOJ

Švicarska će Rerendumom odlučiti o dijeljenju 2.400 eura „temeljnog dohotka”, svakom građaninu svakog mjeseca, Norveška je donijela odluku o dodjeli 800 eura po stanovniku, pa je tako uistinu kod tih zemalja zaživio, na neki način, samoupravni socijalizam, onaj koji smo mi ukinuli, upravo na nagovor tih kapitalističkih zemalja.

Pa što to oni rade? Treba im poslati naš model naših financijskih stručnjaka, Rohatinskog, Čačića, Linića, Vujčića, Lalovca i Marića, pa da vide kako se zadužuje država. Možda oni za to ne znaju?

Naša Vlada nas već 25 godina zadužuje, a navedeni ‘financijski stručnjaci’ svojim idejama pljačkanja hrvatskog naroda, bacili su Hrvatsku u dužničko ropstvo.

Nama su to potvrdili nobelovac Josef Stiglitz, nobelovac Paul Krugman i član MMF-a Michel Kumhof.  Izjavili su da su„krediti koje uzima Hrvatska i kojima zadužuje narod čista pljačka, kreiranjem novca Ex Nihil”, piše mr. sci. Karino Hromin Sturm,  član Znanstvenog društva ekonomista.

Svi stavovi objavljeni u kolumnama autora različitih svjetonazora nisu nužno i stavovi portala Promise.hr.