NUŽNE IZMJENE ZAKONA O HNB-u: Vrh HNB-a odgovoran za OVRHE I BLOKADE te za upad Agrokora u monetarni sustav RH!
Gospodarstvo 10. listopada 2017. Fran Podoreški
‘Treba hitno izmijeniti Zakon o HNB-u, kako bi se spriječilo bujanje novog ‘agrokora’, ali i nove ‘afere franak’, odnosno probleme slične onima koje su stvorile RBA kreditne zadruge, kao i širenje pošasti blokada i ovrha’, upozorava profesor Lovrinović
Što više detalja o financijskim malverzacijama Agrokora isplivava na površinu, sve je jasnije da su Todorićevi poslušnici na čelu Hrvatske narodne banke, odnosno prilagođavanje monetarne politike ‘Gazdinom’ megalomanskom širenju, možda i najzaslužniji za propast najveće tvrkte u Hrvatskoj, ali i za veliku gospodarsku i političku krizu kojoj svjedočimo!
Zbog toga je iznimno važno hitno izmijeniti Zakona o HNB-u, kako bi se spriječilo stvaranje novog ‘Agrokora’, ali i nove ‘afere franak‘, odnosno problema sličnih onima koje su stvorile RBA kreditne zadruge, kao i širenje pošasti blokada i ovrha…
Valja naglasiti da su u saborskoj proceduri trenutno nalaze dva prijedloga izmjena tog vrlo važnog zakona: Mostov i profesora Ivana Lovrinovića.
I dok se u javnosti više govori o inicijativi Kluba zastupnika Mosta, valja napomenuti da puno sadržajniji prijedlog izmjena zakona u Saboru na dnevni red stavlja bivši ‘Mostovac’, monetarni stručnjak dr. Ivan Lovrinović, čiji su prijedlog izmjena Zakona o HNB-u Mostovci, u stvari, prisvojili te predstavili kao svoj! S tim što su, kako tumači Lovrinović, izbacili neke vrlo bitne dijelove.
”U politiku sam ušao da bih promijenio financijski sustav u Hrvatskoj, odnosno da bi taj sustav napokon bio u funkciji razvoja gospodarstva i zaštite hrvatskih građana te da bi se Hrvatska riješila problema dugova. S tim programom sam i došao u Most. No, Tihomir Orešković imao je sasvim drugačiji program. Ubrzo nakon formiranja te Vlade, shvatio sam da je i sam vrh Mosta odustao od mog programa, na osnovu kojeg smo dobili velik broj glasova na izborima. Kada sam to uvidio, nisam podržao Oreškovićevu Vladu, izašao sam iz Mosta i osnovao stranku Promijenimo Hrvatsku. No, u Mostu – koji je u zadnji čas odustao od tog programa, shvatili su u međuvremenu da je HNB politički probitačna tema, pa zbog toga ponovno u proceduru stavljaju ponešto reducirani moj prijedlog. Zanimljivo je da sada idu s tim, a u vrijeme dok su bili jezičac na vagi saborske većine i dok su komotno mogli izmijeniti zakon, nisu ni pokušali pogurati te izmjene. Stavljanje ove točke na dnevni red zadnji dan sjednice, kada se vladajuća većina već raspala, uopće ne smatram ozbiljnim pokušajem donošenja izmjena tog vrlo važnog zakona. Nije bilo šanse da taj prijedlog tada prođe”, pojašnjava profesor Lovrinović.
Tumači potom da Most u svom prijedlogu izmjena Zakona o HNB-u ima samo tri točke, dok njegov prijedlog sadržava jedanaest točaka, među kojima su i tri navedene u Mostovu prijedlogu.
Most traži, pojašnjava, da se dopusti Državnoj reviziji da uđe u HNB i provjerava poslovanje, da se o izjvešću HNB-a glasa u Saboru te da se mandat članova Savjeta HNB-a može produžiti samo jednom.
”To što Most predlaže su mizerne promjene u odnosu na ono što je potrebno izmijeniti u zakonu kako bi HNB napokon bio u službi razvoja i kako bi transparentnije radio. Krajem 2016. predao sam Mostu kompletan prijedlog izmjena i dopuna Zakona o HNB-u. No, oni nisu prihvatili te prijedloge. Nisu htjeli na vrijeme progurati ni ove tri osnovne točke te su tako propustili smijeniti aktualno vodstvo HNB-a. Koji su bili motivi Mosta da zadrže vodeće ljude HNB-a, iako su ih stalno napadali, ja ne znam. Ponukan svim tim događajima te činjenicom da Most opet u proceduru gura nedovoljno dobar prijedlog, skupio sam potpise i u proceduru uputio kvalitetniji prijedlog izmjena i dopuna Zakona u HNB-u”, naglašava Lovrinović.
Objašnjava zatim da je vrlo važno u Saboru donijeti kvalitetne izmjene Zakona, kako se ne bi ponovio slučaj Franak, kako bi odnos prema malim bankama bio pošteniji te kako bi bila utvrđena odgovornost vodstva HNB-a za politiku zapošljavanja unutar Hrvatske narodne banke.
”Svih stotinu direktora i izvršnih direktora u HNB-u guverner imenuje direktno, bez natječaja i bez mogućnosti da konkurencija iznjedri veću kvalitetu. To je klasičan primjer klijentelizma, odnosno odabira poslušnih, a ne kvalitetnih ljudi. U prijedlogu izmjena zakona, koji sam uime stranke Promijenimo Hrvatsku dao u proceduru, nalaze se i zahtjevi vezani za prihode i rashode središnje banke te za veću transparentnost poslovanja. No, ničim se ne želim miješati u vođenje monetarne i kreditne politike. Ključno je, osim toga, da uz izmjene Zakona o HNB-u tražimo i dopunu Zakona o državnoj reviziji, jer bez te izmjene, Državna revizija ne bi mogla kontrolirati HNB, bez obzira na izmjene Zakona o HNB-u. Na to je Most zaboravio”, podvlači Lovrinović, ali odmah dodaje da je zbog općeg interesa spreman surađivati s Mostom, kako bi se napokon promijenila zakonska regulativa o središnjoj banci.
”Nitko danas nema uvid u stvarno poslovanje HNB-a, ne znamo kako se prihodi troše, koliki su rashodi. U isto vrijeme, puno je indicija koje govore da mnogo toga ne štima. Hrvatska narodna banka jedina je državna institucija koju ne kontrolira Državna revizija, već privatna. Na žalost, vidjeli smo kako to zavšava u slučaju Agrokor! Neodgovornost HNB-a kumovala je velikom neredu u bankarskom sutavu. Vodstvo HNB-a itekako je odgovorno za strašno velik broj blokiranih i ovršenih građana, za Agrokorove mjenice bez pokrića te za opasnu destabilizaciju gospodarstva i društva. Hrvatska narodna banka je odgovorna i za Agrokorov upad u monetarni sustav zemlje”, upozorava profesor Lovrinović.
A kao najbolju ilustraciju potpune otuđenosti, odnosno neodirljivosti čelnih ljudi ‘države u državi’ – kako Hrvatsku narodnu banku nerijetko opisuju mnogi nezavisni analitičari – profesor Lovrinović ističe da cijelo vodstvo HNB-a, kojega čine guverner i pet viceguvernera, u isto vrijeme sjedi i u Savjetu HNB-a i to kao jedini njegovi članovi!
”Oni sami sebe savjetuju! U središnjim bankama zemalja EU postoje vanjski članovi Savjeta, odnosno nezavisni intelektualci iz akademske zajednice, pojedinci iz gospodarstva, raznih udruga, no samo u Hrvatskoj svi članovi vodstva HNB-a ujedno su i jedini članovi Savjeta HNB-a! Sve to treba biti puno transparentnije, a sve to je, da je htio, već mogao urediti Most. No, najveći kočničar izmjena Zakona o HNB-u jest HDZ. S druge strane SDP ne pokazuje dovoljno interesa, a kamoli inicijative vezane za funkcioniranje HNB-a. Ovo je jedno od ključnih pitanja socijaldemokracije jer je financijski sustav debelo ugrozio rad, radništvo i život od rada. Teško se oteti dojmu da iza jednih i drugih stoje isti interesi i interesne skupine”, zaključuje dr. Ivan Lovrinović.
