Odvjetnik Križanović: Ne treba stvarati paniku, siguran sam da će država stati u zaštitu građana Odvjetnik Križanović: Ne treba stvarati paniku, siguran sam da će država stati u zaštitu građana
”Ne zaboravimo da ulazimo u izborno vrijeme, a ovo treba i mora biti ključna politička tema. Država mora biti jasna u odgovoru na pitanje... Odvjetnik Križanović: Ne treba stvarati paniku, siguran sam da će država stati u zaštitu građana

”Ne zaboravimo da ulazimo u izborno vrijeme, a ovo treba i mora biti ključna politička tema. Država mora biti jasna u odgovoru na pitanje – je li je spremna prekinuti agoniju i obrisati hipoteke neovlaštenih vjerovnika”, naglašava odvjetnik Križanović te dodaje da je, nažalost, propuštena šansa pred Europskim sudom pojasniti svu težinu povreda hrvatskog zakonodavstva

odvjetnik Milko Križanović

Vijest da je Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenom u Republici Hrvatskoj, poznatiji kao “Škibolin zakon“, pao na Sudu EU, uznemirila je korisnike kredita RBA zadruga – koji vode brojne sudske postupke o ništetnosti.

Tim povodom, saborski zastupnik Marin Škibola na press konferenciji je ustvrdio da je presuda Suda EU rezultat organiziranog pokušaja interesne skupine da sruši zakon koji je, kako kaže, zaštitio izlihvarene građane. Pozvao je Vladu da izmijeni zakon i pomogne ljudima.

“Moje je mišljenje da se radi o sramotnoj presudi jer se navodi da zakon diskriminira neovlaštenog vjerovnika. Kako možemo diskriminirati neovlaštenog vjerovnika? Pa njega treba kazniti. Subjekt koji nezakonito posluje na području Republike Hrvatske ne može se pozivati na slobodno pružanje usluga. Zato pozivam Vladu da promptno reagira i zaštiti građane, a DORH i USKOK da preispitaju radi li se zaista o organiziranom rušenju zakona”, zaključio je Škibola.

Istaknuo je da se ne osjeća odgovornim za manjkav zakon jer je on politički predložio taj zakon koji je nakon toga prošao sva stručna i pravna tijela Vlade RH, raspravljen je na tri saborska odboru i na kraju je usvojen u Saboru…

O mogućim posljedicama pada zakona razgovarali smo s Milkom Križanovićem, odvjetnikom koji se, na neki način, specijalizirao upravo za ovu problematiku, zastupajući mnoge hrvatske građane u sudskim sporovima protiv RBA zadruga.

”Svjedoci smo negativne odluke Europskog suda koji je srušio Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenom u Republici Hrvatskoj, koji je Hrvatski Sabor izglasao sredinom 2017. godine i kojim se dala mogućnost pravna zaštita oštećenicima kao korisnicima kredita da se utječu pod zaštitu suda tražeći ništetnost ugovora o kreditima koje su građani podizali kod RBA štedno-kreditnih zadruga.

Mislim da ne treba stvarati posebnu paniku niti euforiju jer sam siguran kako će država sustavno pratiti i reagirati pravodobno i pravilno u zaštiti građana i u tom pravcu očekujem vrlo brzu reakciju Ministarstva financija i Ministarstva pravosuđa.

Imamo vrlo argumentirane činjenice kao i pravne mehanizme, uz pomoć kojih možemo i nadalje ukazivati na pravo oštećenika da uspiju zaštiti svoju imovinu od neovlaštenih kreditora”, ističe odvjetnik Križanović.

Dodaje da sada postaje jasno kako tradicionalno značenje državne suverenosti kao neotuđive, nedjeljive i neprenosive vlasti – danas u Hrvatskoj se na najočitiji način transformirala pod utjecajem rastućeg globalnog i regionalnog povezivanja, i svoje mjesto sve više ustupa političkoj, gospodarskoj i pravnoj međuovisnosti država.

Ta međuovisnost se odražava, kako navodi, u prenošenju dijela suvereniteta na međunarodne organizacije i u jačanju međunarodnog prava i obveza.

”Globalizacija sa svojim pozitivnim i negativnim karakteristikama, nameće potrebu za interaktivnim i koordiniranim pristupom rješavanju problema. Nažalost, propuštena je šansa pred Europskim sudom pojasniti i prokazati svu težinu povreda hrvatskog, dakle nacionalnog zakonodavstva – koje je djelovanjem neovlaštenih kreditora zaobiđeno te je stvoren paralelni financijski režim, potpuno izvan kontrole državnih institucija – prvenstveno Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.
Pred nama je vrijeme koje nosi odgovornost za stotine tisuća korisnika kredita kojima ovakav pravni nered stvara pritisak, a u tom vremenu treba reagirati ciljano i tražiti konačna rješenja. Pritom prvenstveno mislim na zakonodavni okvir pod čije okrilje i zaštitu mogu stati svi oni kojima prijete ovrhe i deložacije od strane neovlaštenog kreditora. Govoreći otvoreno, ne zaboravimo da ulazimo u izborno vrijeme, a ovo treba i mora biti ključna politička tema. Država mora biti jasna u odgovoru na pitanje – je li je spremna prekinuti agoniju i obrisati hipoteke neovlaštenih vjerovnika”, zaključuje odvjetnik Milko Križanović.

Komentari