Pitanje POVRATKA ISELJENIKA te teškoće i prednosti povratka u RH u središtu su 4. hrvatskog iseljeničkog kongresa

”Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje. Osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu privući elementi kvalitete života – sigurnost, mirniji, opušteniji način života, lijep krajolik, ugodna klima…”, navode organizatori Kongresa

Dr. sc. Marin Sopta, čelnik udruge Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništa, izvijestio je medije, kao i sudionike skorog Četvrtog hrvatskog iseljeničkog kongresa, da se mijenja termin održavanja tog skupa. Umjesto od 3. do 5. srpnja, kako je ranije bilo predviđeno, kongres će se održati od 25. do 27. lipnja ove godine u Staroj gradskoj vijećnici na Gornjem gradu u Zagrebu.

”Nakon Prvoga Hrvatskog iseljničkog kongresa (HIK-a), održanog 2014. u Zagrebu, zatim Drugog iz 2016. održanog u Šibeniku, Trećeg  iz 2018. održanog u Osijeku, kad su u pitanju veze hrvatskog iseljeništva s domovinom, napose gospodarski, kulturni, politički i drugi odnosi, kao jedno od ključnih nametnulo se pitanje povratništva hrvatskih iseljenika, kojem će biti posvećen Četvrti hrvatski iseljenički kongres 2020. u Zagrebu.

Hrvatska se danas, više nego ikad, suočava s brojnim demografskim i društveno-gospodarskim izazovima u najširem smislu te riječi. Iako se kao zemlja nalazi na imigracijskome kontinentu, dosadašnja iskustva pokazala su da su jedini realni migracijski izvor za ublažavanje negativnih demografskih trendova njezini iseljeni građani i njihovi potomci.

Iseljenici su generacijama prenosili u druge zemlje svoj biološki, profesionalni i kulturni potencijal obogaćujući time zemlje useljenja. Međutim, kroz dugu iseljeničku povijest Hrvatske uvijek su postojali i povratnički tokovi različitog intenziteta i raznolikih iskustava i uspjeha. Osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu uz ekonomske čimbenike, privući određeni elementi kvalitete života (sigurnost, mirniji, opušteniji način života, krajolik, klima i dr.). Povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, i ne može ga se promatrati izvan hrvatskoga društvenog, političkog i gospodarskog konteksta.

Održivost povratka ovisi o brojnim čimbenicima, poput aktivne uloge državnih institucija, pravnog okvira, postojanja i provedbe usmjerenih javnih politika, ekonomskih prilika, zatim obiteljskih prilika, ali i o uloženim naporima povratnika i potomaka iseljenika u što uspješniju integraciju u hrvatsko društvo.

Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje. Želja nam je ovim kongresom otvoriti prostor u znanstvenom dijelu Kongresa za interdisciplinarnu i multidisciplinarnu analizu povratništva te omogućiti iznošenje iskustava i praksi u stručnome dijelu kongresa. Ovakav pristup nosi potencijal otkrivanja informacija od iznimne važnosti, koji se potom mogu koristiti u strateškom planiranju javnih politika i rješavanju aktualnih problema povratništva.

Glavne teme kongresa:

1. Odnos rada i poduzetništva u procesu povratka
2. Institucionalna potpora povratku
3. Povratništvo u povijesnoj perspektivi
4. Obrazovanje i povratak mladih
5. Kulturna politika i identiteti kao dio povratka
6. Demografski aspekti povratka
7. Uloga Katoličke crkve u očuvanju identiteta
8. Očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u iseljeništvu kroz crkvu, kulturu, jezik, sport”, stoji u najavi Četvrtog hrvatskog iseljeničkog kongresa na web stranici Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva .

FOTO: Arhiva Promise.hr (druženje povratnika iz hrvatskog iseljeništva u Zagrebu); preslika videosnimke