POKRET OTPORA: Nadamo se da će nas nova vlada prepoznati i pomoći u obračunu s mafijom
Hrvatska 31. siječnja 2016. Damir Kramarić
‘Pokret otpora neće biti kao partija, nego će to biti male grupe do 10 ljudi, pouzdanih , provjerenih , domoljubnih i nadasve hrabrih. Ideja je da svaki grad ima svoj Pokret otpora. Razlikovat ćemo se samo u tekstu na majicama gdje će se mjenjati ime grada, a sve ostalo ostaje isto. Krećemo od glave prema repu’, ističu Riječani
Tekst pod naslovom ‘POKRET OTPORA kriminalu i korupciji NEZADRŽIVO SE POČEO ŠIRITI Hrvatskom!‘, izazvao je veliku pozornost na internetu, pogotovo na facebook stranici ‘Pokret otpora-Riječani protiv korupcije‘, gdje je, kako pišu administratori te stranice, u samo sat vremena tekst pregledalo čak 8098 ljudi.
Mnogi građani poručili su, ispod najave teksta, da su spremni pridružiti se Pokretu te su pitali kako bi to mogli učiniti. Odgovorila im je Slavica Šota, jedna od istaknutijih članica Pokreta otpora, kratkom objavom na facebooku.
”Ideja Pokreta otpora-Riječani protiv korupcije nije masovni Pokret da to bude članstvo. Pokret otpora neće biti kao partija nego će to biti male grupe do 10 ljudi, pouzdanih , provjerenih , domoljubnih i nadasve hrabrih. Ideja je da svaki grad ima svoj Pokret otpora. Razlikovat ćemo se samo u tekstu na majicama gdje će se mjenjati ime grada , a sve ostalo ostaje isto. Krećemo od glave prema repu i nadamo se da će nas nova vladajuća struktura prepoznati, legalizirati i pomoći nam da to što prije odradimo. Naš rad je volonterski, ne tražimo ništa, samo bolje svima nama.”, napisala je Šota.
Pokušali smo od gospođe Šota doznati više detalja, no kad smo je nazvali bila je u Italiji, te nismo mogli duže razgovati…
Zanimljivo je da se ispod naše informacije o širenju Pokreta otpora na cijelu Hrvatsku, pojavilo više komentara u kojima pojedini čitatelji zamjeraju ‘otporašima’ što borbu protiv korupcije omasovljuju tek sada, kada je formirana nova vlast te pitaju ‘zašto to nisu učinili ranije – za mandata bivše vlasti’.
Valja zato pojasniti da jačanja Pokreta otpora nije usmjereno protiv nove vlasti jer ‘Pokret’ nema puno izravne veze s politikom, ali ima s činjenicom da pravna država godinama u Hrvatkoj ne postoji, da pravosuđe ne djeluje te da su pritisnuti nepravdom, pljačkom te ogromnim pritiscima na zviždače i aktiviste, pojedini Riječeni prije nekoliko godina odlučili udružiti se i boriti protiv ‘institucionalne mafije’, te je tako i nastao riječki Pokret otpora, koji se sada, usred vala promjena, širi i na druge dijelove Hrvatske.
Činjenica da je na čelo Ministarstva unutarnjih poslova po prvi puta u povijesti Republike Hrvatske došao dojučerašnji aktivist i, po svemu sudeći, borac za pravdu – Vlaho Orepić – a ne – kao do sada – politički poslušnik i zaštitnik zločinačke organizacije koja iz sjene već četvrt stoljeća vlada Hrvatskom, samo je uvećala nadu i raspirila optimizam kod ustrajnih i odvažnih članova riječkog Pokreta optora.
Jačanju Pokreta otpora pridonijela je i činjenica da je Most (barem formalno) najavio nužno potrebnu reformu pravosuđa, uvođenja reda u tajne službe te istinski obračun s kriminalom i korupcijom. Ohrabruje i to što pojedini zastupnici HDZ-a, poput generala Željka Glasnovića, javno i otvoreno traže i najvaljuju reformu pravosuđa, provedbu lustracijskih zakona te lustraciju u samom HDZ-u, otvaranje arhiva, ali i reviziju pretvorbe i privatizacije te uspostavu antikorupcijskog centra na najvišoj društvenoj razini.
”Ciceronove riječi prije 2000 godina jednako vrijede i danas: Jer izdajica ne izgleda kao izdajica. On govori naglascima bliskim njegovim žrtvama, on oblači njihovo lice i njihovu odjeću, on priziva podlost koja leži duboko u srcu svakog čovjeka. On truje dušu nacije. On radi tajno i neznano da potkopa temelje grada. On truje državno tkivo tako da se ono ne može dalje odupirati. Ubojice se treba manje bojati”, stoji, izmešu ostaloga, u objavi Željka Glasnovića, general bojnika HV-a u miru i saborskog zastupnika, na njegovu facebook profilu, koja je također izazvala puno pozitivnih komentara i pohvala hrvatskih građana.
Tek ćemo, doduše, vidjeti hoće li to što Most i Glasnović najavljuju biti ostvareno, ili se opet radi o listi lijepih želja i novim (neispunjenim) obećanjima.
No, jedno je sigurno – aktivistička scena u Hrvatskoj bit će sve jača, zviždači sve povezaniji i sve odlučniji te sve sigurniji u odluci da ‘više nama natrag, ma što se dogodilo’.
