Prihvaćen proračun Zagreba, gubitaši – ZET i ZAGREBAČKI VELESAJAM – IZLAZE iz Holdinga Prihvaćen proračun Zagreba, gubitaši – ZET i ZAGREBAČKI VELESAJAM – IZLAZE iz Holdinga
Sajamske djelatnosti su pale početkom recesije 2008. i one se nikad više nisu ni vratile na staro. Procijenjeno je da Zagrebu treba jedan dobar sajamski... Prihvaćen proračun Zagreba, gubitaši – ZET i ZAGREBAČKI VELESAJAM – IZLAZE iz Holdinga

Sajamske djelatnosti su pale početkom recesije 2008. i one se nikad više nisu ni vratile na staro. Procijenjeno je da Zagrebu treba jedan dobar sajamski centar koji se može organizirati na istočnom djelu Velesajma, tamo gdje su paviljoni u boljem stanju. Pročelnica Jozić je istaknula da bi se dvije trećine Velesajma stavile u neku drugu funkciju

Zastupnici Gradske skupštine prihvatili su većinom glasova proračun za iduću godinu, od 7 milijardi i 670 milijuna kuna. Prihvaćeno je i svih sedam HDZ-ovih amandmana kojima je ta stranka uvjetovala potporu proračunu.

Prihvaćen je i rebalans proračuna za ovu godinu no zastupnici nisu podržali prijedlog da grad angažira kooperanta za održavanje slivnika oborniske odvodnje na četiri godine.

Predloženi ugovor vrijedan je čak 28 milijuna kuna, a oporba je upozorila da za gotovo dvostruko manji iznos, u zadnje četiri godine, voodoopskrba i odvodnja nije uspjela dovršiti natječaj za nabavu posebnih vozila za čišćenje slivnika.

Pročelnica gradskog ureda za mjesnu samoupravu Renata Šimon, zastupnike je upozorila da se u slučaju ne prihvaćanja ovog prijedloga, gradski slivnici neće moći održavati.

U ime Kluba zastupnika lijevog bloka Mate Kapović upitao je kako to da Gradska uprava nije tri godine zaredom, od 2014. uspjela provesti postupak javne nabave. Ne vjeruje da je stvar u tome da je Uprava nesposobna, već da je sve to planski napravljeno kako bi se na kraju napravila potpuna privatizacija.

Sumnje u neuspjeh javne nabave

U ime Kluba gradskih zastupnika SDP-a, HSS-a i Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez Zvane Brumnić također je izrazio sumnje u to kako javna nabava nije uspjela u četiri godine.

“Ako nešto u četiri godine ne prolazi, onda se javlja sumnja zašto ne prolazi. Točno se zna da li će javni natječaj proći i kada će proći – kada je dobro napravljen. Dvije su mogućnosti – ili se radi o privatizaciji ili pogodovanju. Ova odluka šteti Zagrebu i suprotna je onome zbog čega smo osnovali trgovačko društvo”, ocijenio je.

Zastupnici su, prije toga sa 27 glasova za, 12 protiv i tri suzdržana, dali suglasnost trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. za statusnu promjenu podjele s osnivanjem trgovačkih društava s ograničenom odgovornošću za podružnice Zagrebački električni tramvaj i Zagrebački velesajam, sukladno Planu podjele.

Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić kazala je da “sva tri društva i dalje ostaju u direktnom vlasništvu Grada. Znači, Grad kao vlasnik dijeli jedan Holding u tri društva kojima je direktni vlasnik”, istaknula je pročelnica.

Rekla je da su pripreme modela rađene skoro godinu dana, podjela je napravljena na bilanci od 30. lipnja 2017., a odlučeno je kao naprihvatljiviji model da se prenese cjelokupna gospodarska cjelina koja podrazumijeva imovinu i obveze koje su u funkciji djelatnosti koje se izdvajaju.

ZET bi ubuduće trebao lakše povlačiti novac iz EU

Što se tiče Velesajma, to je, prema riječima pročelnice Jozić, cjelokupna imovina, radnici, obveze prema radnicima i dobavljačima, potraživanja od kupaca i slično. A što se tiče ZET-a to je sva njihova imovina osim nekih 250 milijuna kuna zemljišta koje nije u funkciji javnog gradskog prijevoza. Pročelnica je istaknula da ZET sa sobom također nosi 315 milijuna kuna obveza prema Holdingu zato što se iz eksternih kredita Holdinga financirale neke investicije ZET-a, a Zagrebački velesajam 28 milijuna kuna.

Objasnila je da je bilanca podjele napravljena na principu da se prenesu gospodarske cjeline, svi radnici i potraživanja i obveze koje se tiču direktno tog društva. “Naravno, sukladno toj imovini i obvezama, izračunat je i kapital koji je prenesen. Ono što je važno da su  rezerve koje se vežu za nekretnine ZET-a i Velesajma također prenesene u kapital novoosnovanih društava”, rekla je.

Objašnjavajući zastupnicima razloge izdvajanja ZET-a iz Holdinda, Jozić je rekla da su početkom ove godine potpisali novi opsežni ugovor sa ZET-om koji je usklađen sa europskim direktivama i dobivene su suglasnosti nadležnih ministarstava kako se ne bi slučajno dogodilo da se subvencija koja se daje ZET-u, koja je preko pola milijarde kuna, proglasila nedozvoljenom državnom potporom.

Rekla je da je preporuka da ZET imaju kao izdvojeno društvo da mogu mjeriti troškove javnog gradskog prijevoza tako da mogu izračunati kolika je točno subvencija, jer se ne smije ništa drugo uplitati u te troškove. Pored toga, ZET je dovoljno velik sa 3700 ljudi sa vrlo opsežnim poslom tako da on kao takav isto zahtjeva reorganizaciju koju će biti lakše napraviti kad je društvo samostalno.

Velesajam ni sjena nekadašnjeg sjajnog diva!

Kazala je da se lakše fokusirati unutar jednog društva na ključne projekte za povlačenja novca iz EU.

To su modernizacija elektroenergetske mreže, rekonstrukcija pruga, rekonstrukcija servisnih radionica i nabava novih tramvaja i autobusa, vodeći računa o zaštiti okoliša i emisiji CO2.

Kad Jozić je rekla kako je Zagrebački velesajam u funkciji s otprilike jednom trećinom prostora, no, dobar dio Velesajma je prazan i s tim ne mogu biti zadovoljni.

Sajamske djelatnosti su pale početkom recesije 2008. i one se nikad više nisu ni vratile na svoje i teško je i očekivati da će se Velesajam staviti u funkciju kako je nekada radio. Procijenjeno je da Zagrebu treba jedan dobar sajamski centar koji se može organizirati na istočnom djelu Velesajma, tamo gdje su paviljoni u boljem stanju te bi u tom dijelu napravili jedan moderan, dobar sajamski centar.

Jozić je istaknula da bi se otprilike dvije trećine Velesajma stavile u neku drugu funkciju. Podsjetila je da su tamo u funkciju već stavili Tehnološki park na prvom katu paviljona 12, a stavit će i prizemlje. Rekla je da su neki paviljoni u funkciji sporta, a neki su u derutnom stanju i u njih se ne smije ući.

Istaknula je da taj dio prostora Grad treba uzeti pod svoje jer se javlja potreba za njegovim korištenjem za javne potrebe.

Jozić kaže da treba napraviti ravnotežu komercijalnih i javnih sadržaja tako da komercijalni sadržaji mogu financirati javne. Trebaju se porušiti ograde, prostor urediti te Velesajam integrirati sa tim djelom Novog Zagreba.

Holding se mora razduživati

A što se tiče Zagrebačkog holdinga, znači društva koje bi ostalo nakon podjele, pročelnica Jozić je rekla da su te djelatnosti stvarale negativne novčane tokove u samom društvu, pa bi Holdingu trebalo ostati nešto više slobodnog novca koje može iskoristiti za razduživanje i otplatu svojih budućih kreditnih obveza ili za investicije, za što se već Uprava društva strateški odluči.

U ime Kluba gradskih zastupnika SDP-a, HSS-a i Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez Zvane Brumnić ustvrdio je vezano za izdvajanje Velesajma da je trebala biti napravljena procjena imovine koja bi jamčila  da neće biti novog računovodstvenog Agrokora.

“Ukoliko postoji strateški partner i zna se što se s Velesajmom želi, bilo bi pošteno od Grada da stane tu pred nas i kaže što se točno tamo želi napraviti i koji je između ostaloga, strateški cilj”, kazao je.

Komentari