Probleme povratnika, o kojima je govorila serija OPSTANAK, obradit će i 4. Hrvatski iseljenički kongres

”Dosadašnja iskustva pokazala su da su jedini realni migracijski izvor za ublažavanje negativnih demografskih trendova iseljeni građani i njihovi potomci. Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje”, ističu organizatori Četvrtog Hrvatskog iseljeničkog kongresa koji će se početkom srpnja održati u Zagrebu

Koliko je tematika masovnog iseljavanja iz Hrvatske i sve brojnijeg hrvatskog iseljeništva važna, ali i koliko je  demografskog, gospodarskog i znanstvenog potencijala, kao i ljubavi prema (pra)domovini Hrvatskoj prisutno u hrvatskoj dijaspori, najbolje je pokazala vrlo hvaljena dokumentarna serija ‘Opstanak‘, čije je prikazivanje nedavno završeno na  HRT-u.

U spomenutom serijalu otvoreno su govorili brojni ljudi koji su otišli u Irsku i Njemačku, ali i oni koji su se vratili iz dijaspore te koji su uspjeli u Hrvatskoj pokrenuti posao, kao i oni koji su imali velikih problema s hrvatskom birokracijom…

”Ono što je vrlo visoko na ljestvici razloga za odlazak i o čemu moramo govoriti jest da je većina tih ljudi nesretna što se u Hrvatskoj ne mogu svojim znanjem, radom i kvalitetama ostvariti kao privatni i poslovni subjekti. To je ona svima dobro poznata tema veza, poznanstva, klijentelizma, korupcije i nepotizma… Zapravo je veliko nezadovoljstvo tih ljudi netransparentnošću sustava i nemogućnošću ravnopravnog sudjelovanja u društvu. Taj sustav morat će se promijeniti”, naglasio je u nekoliko navrata autor odličnog dokumentarca, novinar Dubravko Merlić.

Upravo o temama koje je otvorila serija Opstanak, bit će govora na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu – Četvrtom hrvatskom iseljeničkom kongresu, koji će se održati od 3. do 5. srpnja 2020. godine u Zagrebu u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

”Pripreme za Četvrti hrvatski iseljenički kongres idu iznad svih naših očekivanja. U ovom trenutku već je pristiglo stotinu prijava, dvije hrvatske TV postaje te radio postaje obećale su da će pratiti rad kongresa”, ističe dr. sc. Marin Sopta, organizator skupa, ali i jedan od stručnih sugovornika Dubravka Merlića u hvaljenom TV serijalu Opstanak.

Nakon Prvoga Hrvatskog iseljničkog kongresa (HIK-a), održanog 2014. u Zagrebu, zatim Drugog HIK-a iz 2016. održanog u Šibeniku, Trećeg  iz 2018. održanog u Osijeku, kad su u pitanju veze hrvatskog iseljeništva s domovinom, napose gospodarski, kulturni, politički i drugi odnosi, kao jedno od ključnih nametnulo se pitanje povratništva hrvatskih iseljenika, kojem će biti posvećen Četvrti hrvatski iseljenički kongres 2020. u Zagrebu.

“Hrvatska se danas, više nego ikad, suočava s brojnim demografskim i društveno- gospodarskim izazovima u najširem smislu te riječi. Iako se kao zemlja nalazi na imigracijskome kontinentu, dosadašnja iskustva pokazala su da su jedini realni migracijski izvor za ublažavanje negativnih demografskih trendova njezini iseljeni građani i njihovi potomci.

Iseljenici su generacijama prenosili u druge zemlje svoj biološki, profesionalni i kulturni potencijal obogaćujući time zemlje useljenja. Međutim, kroz dugu iseljeničku povijest Hrvatske uvijek su postojali i povratnički tokovi različitog intenziteta i raznolikih iskustava i uspjeha.

Osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu uz ekonomske čimbenike, privući određeni elementi kvalitete života (sigurnost, mirniji, opušteniji način života, krajolik, klima i dr.).

Povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, i ne može ga se promatrati izvan hrvatskoga društvenog, političkog i gospodarskog konteksta. Održivost povratka ovisi o brojnim čimbenicima, poput aktivne uloge državnih institucija, pravnog okvira, postojanja i provedbe usmjerenih javnih politika, ekonomskih prilika, zatim obiteljskih prilika, ali i o uloženim naporima povratnika i potomaka iseljenika u što uspješniju integraciju u hrvatsko društvo.

Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje.

Želja nam je ovim kongresom otvoriti prostor u znanstvenom dijelu Kongresa za interdisciplinarnu i multidisciplinarnu analizu povratništva te omogućiti iznošenje iskustava i praksi u stručnome dijelu kongresa. Ovakav pristup nosi potencijal otkrivanja informacija od iznimne važnosti, koji se potom mogu koristiti u strateškom planiranju javnih politika i rješavanju aktualnih problema povratništva”, stoji u najavi Kongresa.