Projektima koji POVEZUJU HRVATSKU S ISELJENIŠTVOM i stvaraju uvjete za povratak – 2,2 milijuna kuna Projektima koji POVEZUJU HRVATSKU S ISELJENIŠTVOM i stvaraju uvjete za povratak – 2,2 milijuna kuna
TweetEmailPrint Projekte su Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH mogle prijaviti neprofitne organizacije te fizičke osobe koje djeluju izvan Hrvatske i u njoj.... Projektima koji POVEZUJU HRVATSKU S ISELJENIŠTVOM i stvaraju uvjete za povratak – 2,2 milijuna kuna


Projekte su Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH mogle prijaviti neprofitne organizacije te fizičke osobe koje djeluju izvan Hrvatske i u njoj. Stiglo je 843 prijave. Iznosi, koje su dobili odabrani projekti (njih 101), kreću se od 70 tisuća kuna, pa do deset tisuća kuna za pojedini projekt

U hrvatskoj javnosti sve češće se može čuti primjedba da se u politici i u javnom prostoru stvara uglavnom negativna slika o svim događajima u zemlji (premda nije sve ‘crno’ u Hrvatskoj), što samo pogoršava ionako negativne trendove iseljavanja te negativne demografske trendove.

Mnogi pri tom upozoravaju da Hrvatskoj treba pozitivnije ozračje te intenziviranje aktivnosti na privlačenju hrvatskih iseljenika, odnosno na stvaranju uvjeta za povratak iseljenih Hrvata te njihovih potomaka u (pra)domovinu Hrvatsku.

Demograf Stjepan Šterc nedavno je, nakon povratka iz Švicarske, javno u više navrata naglasio da se Hrvatska treba okrenuti svojim iseljenicima, jer je kod hrvatskih iseljenika u Švicarskoj doživio nevjerojatan idealizam i veliku ljubav prema domovini Hrvatskoj, a kod mnogih i veliku želju da se vrate ili da ulože u neki projekt u (pra)domovini (ako bi se za to svorili potrebni preduvjeti). Podsjetio je da hrvatsko iseljeništvo u Hrvatsku godišnje šalje doznaka u vrijednosti od čak 14,3 milijarde kuna, što je oko 12 posto državnog proračuna…

Premalo autentičnih priča

I mnogi drugi stručnjaci istaknuli su da bi čvršće povezivanje RH s iseljenom Hrvatskom, uklanjanje brojnih birokratskih prepreka i stvaranje uvjeta za povratak, za ulaganja te za dostojan život hrvatskih iseljenika-povratnika, moglo riješiti mnoge velike hrvatske probleme.

No, u hrvatskom javnom prostoru bilo je malo autentičnih priča o potomcima iseljenika koji se žele vratiti u Hrvatsku, o pojedincima koji se svim snagama i uz veliko zalaganje trude naučiti hrvatski jezik, koji žele ovdje stvoriti obitelj, zaposliti se i ostati živjeti. Rijetko tko je u hrvatskim medijima uspio živo i zarazno prenijeti silinu ljubavi i privrženosti prema Hrvatskoj, toliko prisutnu kod Hrvata izvan RH te ukazati na probleme i prepreke koje koče njihov povratak u domovinu.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatska prepoznao je, čini se, te potrebe te je prije dva mjeseca raspisao javni poziv za prijavu projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske za 2018. godinu.

Na taj poziv, koji se provodi radi promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture, tradicije i jačanja položaja hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske te pomoći ugroženim pojedincima, pristigle su čak 834 prijave.

Prije par dana su u Središnjem državnom uredu donijeli Odluku o dodjeli potpore za posebne potrebe i te projekte. Tako će s nešto više od 2, 2 milijuna kuna poduprijeti 101 projekt od interesa za Hrvate izvan Hrvatske te financijski pomoći devetero socijalno ugroženih pojedinaca.

Projektima od 10 do 70 tisuća kuna

Projekte su mogle prijaviti neprofitne organizacije te fizičke osobe koje djeluju izvan Hrvatske i u njoj. Iznosi, koje su dobili odabrani projekti, kreću se od 70 tisuća kuna, koliko je dobio projekt osnaživanja kadrovskih resursa Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Subotice, do deset tisuća kuna po koliko je dobilo 20-ak projekata.

Po 60 tisuća kuna dobila su tri projekta: Hrvatski jezik u Holy Family, koji je kandidirala istoimena škola iz Geelonga u Australiji, Leksikon Hrvata u Mađarskoj Hrvatske državne samouprave iz Budimpešte te projekt Pomoć Hrvatima u Venezueli splitske udruge Zdenac.

Znanstvenom skupu Rješenje hrvatskog pitanja za europsku BiH, koji organizira HAZU u BiH, Ured je dodijelio 50 tisuća kuna, po 40 tisuća kuna Izradi digitalne evidencije o Hrvatima izvan Hrvatske te Večernjakovoj domovnici, projektima koje su kandidirali Ivan Marić i Stipe Puđa.

Sa po 35 tisuća kuna, Ured je podupro Treći hrvatski iseljenički kongres u Osijeku, rekonstrukciju nogometnog stadiona u Donjoj Mahali te projekt Informiranjem i ljubavlju povezujemo Domovinu i Hrvate izvan Hrvatske, a prijavili su ih Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, NK Dinamo iz Donje Mahale te Udruga za medijsko promicanje istine Promise.

Sedam projekata dobilo je po 30 tisuća kuna: uređenje interijera, odnosno platoa i pristupne staze u župama svetog Franje Asiškog i Gospe Snježne u Dobrinji i Kreševu-Deževice,manifestacija Srijemci Srijemcima Zajednice Hrvata Zemuna, izgradnja doma mjesne zajednice Kuljenovci-Markovac kod Dervente, obnova sportsko-rekreacijskog centra u Mrkodolu kod Tomislavgrada, Centar mladih Hrvata sveti Nikola u Janjevu, te Glazbena turneja za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata u Australiji Zaprešić boys &Nered, projekt Ivana Novosela.

Nabava nove lektire u mostarskoj Osnovnoj školi Ilići, Pametna ploča u Srednjoj školi u Busovači, Očuvanje hrvatskog jezika i tradicije u Lašvanskoj dolini, gastro-etno manifestacija u Berlinu Neretva u srcu, neki su do ukupno 19 projekata kojima je Ured dodijelio po deset tisuća kuna. Socijalno ugroženim Hrvatima iz Argentine, Srbije i BiH, Ured je dodijelio jednokratne novčane pomoći u iznosima od pet do sedam tisuća kuna.