Ribićev sindikat IZGUBIO NA SUDU od Hrvatskih studija: Zar zato stalno napada Fakultet hrvatskih studija?!
Zagreb 22. siječnja 2020. Promise.hr
‘Nezavisni sindikat u sukobu je s vodstvom Hrvatskih studija od početka 2017., a taj je sukob kulminirao štrajkom dijela nastavnika Hrvatskih studija koje je predvodio povjerenik toga sindikata doc. dr. sc. Tomislav Janović. Štrajk predvođen Janovićem pravosudna tijela RH i Ustavni sud proglasila su nezakonitim. U travnju 2018. Općinski radni sud u Zagrebu donio je presudu prema kojoj Nezavisni sindikat zbog nanošenja materijalne štete Hrvatskim studijima treba platiti platiti odštetu od 15.000 kuna kao i 9.562 kune parničnih troškova…’, piše Narod.hr
Pitanjem: Zašto Ribićev sindikat (Nezavisni Sindikat znanosti i visokog obrazovanja), učestalo u javnosti napada Fakultet hrvatskih studija, spominjući i mogućnost prestanka financiranja Fakulteta hrvatskih studija (što bi značilo i ukidanje radnih mjesta te gubitak zaposlenja radnika Fakulteta), pozabavila se novinarka Ivana Josipović, koja je na portalu Narod.hr, napisala zanimljivu analizu, odnosno objašnjenje moguće pozadine cijelog tog slučaja
Tekst ovdje prenosimo:
”Nakon što je Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj u utorak 10. prosinca 2019. Hrvatske studije proglasio fakultetom, Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja započeo je sa serijom priopćenja, tiskovnih konferencija i izjava kojima je pokušao osporiti zakonitost te odluke Senata i insinuirati njezinu nevaljanost.
> Hrvatski studiji postali fakultet: Prvim dekanom imenovan dr. sc. Pavo Barišić
Nezadovoljstvo Nezavisnoga sindikata posve je razumljivo i logično ako se sagleda širi kontekst, odnosno uzme u obzir povijest odnosa koju je taj sindikat imao s Hrvatskim studijima.
Kako je sve počelo?
Nezavisni sindikat u sukobu je s vodstvom Hrvatskih studija od početka 2017., a taj je sukob kulminirao štrajkom dijela nastavnika Hrvatskih studija koje je predvodio povjerenik toga sindikata i zaposlenik Hrvatskih studija doc. dr. sc. Tomislav Janović. Štrajk predvođen Janovićem pravosudna tijela Republike Hrvatske i Ustavni sud proglasila su nezakonitim, a Europski sud za ljudska prava utvrdio je da se njime neće baviti. Naime, presudu Županijskoga suda u Zagrebu potvrdio je Vrhovni sud u svojoj presudi od 18. travnja 2017.
> Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja osuđen zbog nanošenja štete Hrvatskim studijima
Nakon toga, u travnju 2018. Općinski radni sud u Zagrebu donio je presudu prema kojoj Nezavisni sindikat zbog nanošenja materijalne štete Hrvatskim studijima treba platiti platiti odštetu od 15.000 kuna Hrvatskim studijima, kao i 9.562 kune parničnih troškova.
Presude prvo Županijskoga, a zatim i Vrhovnoga suda Vilim Ribić komentirao je riječima kako je presuda posljedica toga što sud “ne razumije pojam akademskih prava i autonomije sveučilišta”.
Optužbe na račun AZVO-a
Takav Ribićev napad na pravosudna tijela Republike Hrvatske bio je početak njegovog kritiziranja sudske praske koja su nastavljena s neargumentiranim izjavama. Osim pravosudnih tijela, Ribić je za zavjeru usmjerenu protiv njega i “autonomije sveučilišta” optužio i Agenciju za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Razlog zašto je Ribić kritizirao rad AZVO-a bio je u tome što je AZVO dao pozitivno mišljenje o radu Hrvatskih studija u svibnju 2018.
To mišljenje AZVO-a, koje je resorna ministrica Blaženka Divjak odlučila ignorirati, Ribić je komentirao riječima kako je “većina institucija u našoj zemlji, pa tako i AZVO, blokirana u svom radu uslijed pritisaka različitih umreženih skupina koje svoje osobne i partikularne interese ostvaruju prikazujući ih kao društveno važne i korisne inicijative”.
Ako se Ribićev opis stanja u hrvatskome društvu prihvati točnim, i pođe se od pretpostavke kako su doista “različite umrežene skupine” pod svoj nadzor stavile “većinu institucija u našoj zemlji”, nužno je zapitati se gdje je u toj priči sam Ribić.
Podrška Divjak
Naime, u svojoj interpretaciji o problematici vezanoj uz Hrvatske studije Ribić sustavno ignorira činjenicu kako on podršku za svoj rad dobiva gotovo jedino od resorne ministrice Blaženke Divjak koja je i prije nego što je preuzela Ministarstvo znanosti i obrazovanja podržavala nezakoniti štrajk dijela zaposlenika na Hrvatskim studijima.
Ta činjenica, kada bi se stavila u kontekst kasnijih odluka Blaženke Divjak u razdoblju kada je ona već preuzela Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dala bi priči oko Hrvatskih studija posve drugačiji karakter. Prva i najvažnija činjenica koja bi se na taj način mogla objasniti bilo bi pitanje zašto se Divjak oglušila na pozitivno mišljenje AZVO-a o Hrvatskim studijima?
> Komu smeta hrvatski profil Hrvatskih studija?
Međutim, ni podrška ministrice Divjak Ribićevim zahtjevima nije posve neupitna, što je do izražaja došlo u slučaju kada je njezino Ministarstvo dalo dopusnicu za pokretanje Studija demografije i hrvatskoga iseljeništva na Hrvatskim studijima. Ribićevi istomišljenici zbog te su odluke žestoko kritizirali ministricu Divjak, tvrdivši da je na nju izvršen “pritisak”.
Slično tome, Ribić je reagirao i u posljednjem priopćenju, u kojem je ponovno optužio ministricu Divjak, ustvrdivši da bi joj dekan Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Pavo Barišić trebao biti zahvalan zbog njezina ignoriranja propisa.
Zar, prema Ribićevom shvaćanju i tumačenju pravnih normi, zakon je isključivo na njegovoj strani, dok svi oni koji njegova stajališta bezrezervno ne podržavaju (uključujući i ministricu Divjak) zapravo krše zakon? Uzevši u obzir izjave Vilima Ribića, pitanje je je li on izašao iz djelokruga sindikalnoga djelovanja?”, piše Narod.hr.
