ROTOR u potpunosti ZATVARAJU 30. studenoga, promet će skrenuti na privremene ceste koje se još grade ROTOR u potpunosti ZATVARAJU 30. studenoga, promet će skrenuti na privremene ceste koje se još grade
Privremene prometnice kojima će se voziti kada se zatvori rotor su iz smjera Karlovca prema gradu Riječkom cestom, a sa Savske ulice prema Karlovcu... ROTOR u potpunosti ZATVARAJU 30. studenoga, promet će skrenuti na privremene ceste koje se još grade

Privremene prometnice kojima će se voziti kada se zatvori rotor su iz smjera Karlovca prema gradu Riječkom cestom, a sa Savske ulice prema Karlovcu i Areni ići će se novom cestom koja će biti uz nasip dok će u smjeru prema Velesajmu i od Velesajma biti nova cesta uz samu Dubrovačku aveniju

Remetinečki rotor najveće je zagrebačko gradilište – zbog radova na njegovoj rekonstrukciji, već tjednima dijelom Novog Zagreba ne voze tramvaji, a od 30. studenog taj najvažniji ulaz u hrvatsku metropolu bit će potpuno zatvoren za sav promet do siječnja 2020. godine.

Zatvaranje remetinečkog rotora dosad je bilo najavljivano za početak studenog, no iz Grada najavljuju da je rok za planirani početak druge faze rekonstrukcije pomaknut na sam kraj 11. mjeseca – 30. studenog – i trebao bi trajati do početka 2020. Godine, donosi N1.

“Uvjeti projektne dokumentacije i tehnologija građenja uvjetuju potpuno zatvaranje rotora za promet. Privremenom regulacijom promet će biti prebačen na izgrađene privremene prometnice, gradit će se dva tunela u smjeru istok-zapad, rekonstrukcija i dogradnja postojećeg rotora s prilaznim prometnicama”, naveo je za N1 pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Dinko Bilić.

Podsjetimo, rekonstrukcijom remetinečkog rotora u Zagrebu izgradit će se dva podvožnjaka – na Jadranskoj aveniji i Aveniji Dubrovnik, iznad kojih će voziti tramvaji, a planirano je proširenje prilaznih rampi na kružnom toku dok će istočna strana rotora dobiti nadvožnjak većeg raspona te će biti postavljeni i semafori.

Što se tiče alternativnih pravaca, privremene prometnice kojima će se voziti kada se zatvori rotor su iz smjera Karlovca prema gradu Riječkom cestom, a sa Savske ulice prema Karlovcu i Areni ići će se novom cestom koja će biti uz nasip dok će u smjeru prema Velesajmu i od Velesajma biti nova cesta uz samu Dubrovačku aveniju.

“U tijeku je izgradnja privremenih prometnica te će do 30. studenog 2018. godine, kada će se pothodnik zatvoriti i za pješake i bicikliste, biti izgrađen i privremeni semaforizirani prijelaz Avenije Dubrovnik za pješake i bicikliste na križanju s Ulicom Mate Parlova”, navodi Bilić.

Istovremeno, stanovnici i stanovnice Kajzerice, ali i ne samo oni, pitaju se “jesu li te nove zamjenske prometnice mogle biti napravljene kao puno kraće premosnice i biti trajno rješenje za rasterećenje rotora te na taj način izbjeći zatvaranje rotora, dvogodišnju muku i stotine milijuna potrošenih kuna? K tome, alternativni pravci koji se ovih dana užurbano grade trajno će devastirati bujnu vegetaciju oko rotora, a upitno je hoće li te prometnice statički podnijeti ogroman prometni intezitet?”

Remetinečki rotor, podsjetimo, najvažniji je cestovni ulaz u Zagreb i naprometnije križanje u Hrvatskoj – točka je to kojom inače prolaze dvije tramvajske i 16 autobusnih linija te više od 100.000 automobila dnevno – stoga nije pretjerano reći da kad rotor bude potpuno zatvoren, Zagrebu vjerojatno prijeti prometni kolaps.

Brojni prometni stručnjaci odavno upozoravaju da rekonstrukcija teška oko 300 milijuna kuna neće riješiti problem gužvi i prometa u Zagrebu jer čak i da automobili prođu relativno brzo ispod rotora kroz tunel, dočekat će ih crveno svjetlo na semaforu kod Zagrebačkog velesajma – gdje je tu propusnost prometa?

Rješenje je izgradnja mosta prema Jarunu, no unatoč opetovanim dugogodišnjim obećanjima gradonačelnika Milana Bandića Jarunski most još nismo dočekali. Njegova je gradnja bila planirana još za početak 2008. godine i dovršetak godinu kasnije – a evo već se i 2018. bliži kraju. Doduše, u tom “izgubljenom” desetljeću čekamo realizaciju i brojnih drugih gradonačelnikovih vizija i prema vlastitom priznanju ‘opsesija’ – primjerice, dovršetak Sljemenske žičare i Kongresnog centra.

Što je s Jarunskim mostom?

No, vratimo se Jarunskom mostu – gdje je zapelo? – pitali smo opet pročelnika Bilića imajući na umu da je Bandić prije manje od dva mjeseca najavio realizaciju tog mosta za 2021. godinu.

“Za most Jarun ishođena je lokacijska dozvola i izrađen je parcelacijski elaborat. Navedena dokumentacija je u travnju ove godine dostavljena Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada na daljnje postupanje glede rješavanja imovinsko-pravnih poslova. Nakon što se riješe imovinsko-pravni poslovi, bit će pokrenuta izrada glavnog i izvedbenog projekta mosta. Preduvjet za početak izgradnje mosta je ishođenje građevinske dozvole i osiguranje financijskih sredstava za građenje”, naveo je Bilić.

U međuvremenu, paralelno s projektno-tehničkom dokumentacijom za izgradnju Jarunskog mosta, dodao je, “radi se i na projektno-tehničkoj dokumentaciji za pristupne prometnice tj. dvije dionice produžene Vrapčanske ulice (dionica 1. – od Jadranske avenije do mosta Jarun i dionica 2. – od mosta Jarun do Horvaćanske ceste). Za ove dvije prometnice izrađeni su idejni projekti, prikupljeni su posebni uvjeti građenja od nadležnih javnopravnih tijela i podnijeti su zahtjevi za izdavanje lokacijske dozvole”.

Međutim, nije ovo prvi put da je ishođena lokacijska dozvola (ovaj put možda neće propasti, nadaju se još uvijek građani) za most koji mnogi nazivaju i “fantomskim” s obzirom na to koliko je puta najavljivana njegova gradnja, ali s obzirom na to da trasa prolazi privatnim parcelama – neriješeni imovinskopravni odnosi predstavljaju popriličan problem.

Imajući sve navedeno na umu, pitanje s Kajzerice tragom promišljanja prometne struke ima smisla – ne bi li dio rješenja problema prometa i gužvi u Zagrebu mogao, barem privremeno, bez prevelikog trošenja javnog novca na nove projekte polovične svrhe biti jednostavno i u pametnom korištenju postojeće infrastrukture?’, navodi se u opširnom tekstu na N1.

 

Komentari