SAMI SEBI prodali banke pa prezadužili Hrvatsku, da bi vladali svim hrvatskim vladama

Pašk Kačinari uz pomoć tisuću dokumenata dokazuje da su hrvatske banke prodane istima onima koji su ih i prodavali, putem banaka kćeri, a hrvatski vanjski dug, kaže, predstavlja dug prema toj istoj ‘kasti’. U emisiji su spomenuti Franjo Luković, Franjo Gregurić i drugi koji su, kako tvrde sudionici emisije, sudjelovali u cijeloj operaciji

Emisija ‘Klopka‘ na slavonskobrodskoj televizija otvorila je u utorak navečer izuzetno zanimljivu temu banaka i bankara te sumnjive privatizacije hrvatskih banaka koju, gle čuda, otvaraju uvijek samo lokalne televizije i mali portali, a nikada ‘veliki’ hrvatski mediji. Govorilo se i o povlaštenom položaju bankara u odnosu na ostale građane unatoč konceptu tzv. ‘slobodnog tržišta’ koje je za neke očito slobodnije nego za druge.

U studiju SBTV-a našli su se zanimljivi gosti. Poznati zagrebački zlatar Pašk Kačinari otvorio je paletu tema vezanu uz nastanak tehnomenadžerske struje 1965. godine, te njihovu ekspanziju tijekom raspada bivše države, prodaje banaka i zatvaranja Ive Sanadera. Ključ svega po njemu je Zagrebačka banka, a njegove tvrdnje – koje potkrepljuje tisućama dokumenata – dovode do toga da su banke prodane istim onima koji su ih i prodavali, putem banaka kćeri, a hrvatski vanjski dug predstavlja dug prema toj istoj ‘kasti’. Među imenima koja se praktički uvijek spominju su i Franjo Luković, Franjo Gregurić i drugi dok je 2007. cijeli slučaj DORH-u proslijedio Tomislav Karamarko, no dokumenti i dalje ostaju u njihovim ladicama, piše Brod portal.

Marko Francišković kronološki je čitav sustav bankarstva smjestio još u drevni Babilon dok su ga Feničani putem koncepta crnog plemstva doveli u Veneciju. Interesni karteli i obitelji poput Rothschilda i Rockefellera bankarskim inženjeringom osigurali su višestoljetnu vlast, a globalne krize poput one iz 2008. godine samo su najnoviji načini oduzimanja građanske imovine poput ‘Bailout’ i ‘Bailin’ sustava. Cilj čitave priče je jedinstvena elektronska valuta, a ukoliko sustav krahira ti isti karteli osigurali su si držanje vlasti otkupljivanjem velikih količina zlata.

Darko Petričić je kao autor knjige ‘Hrvatska bankarska mafija‘ te mafijaše potvrdio kao ‘bankstere’, zbog gangsterske metodologije rada. Kreditne agencije služe kao konačni regulator fikcije zvane ‘kreditni rejting’, a kada netko odluči primijeniti ‘islandski princip’ marginalizira ga se, poput nesuđenog guvernera Lovrinovića. Isto tako, kada banke zbog financijskog kraha ne mogu dodjeljivati kredite, onda se pojave štedno-kreditne zadruge i nastavljaju isti princip, a ništa drugačije nije niti u famoznom slučaju Franak.

Damir Trnačić je pak poentirao teorijom novca kao duga koji pomoću kamata ljude dovodi u dužničko ropstvo. Ulazak u kredit je tako poput nekog potpisivanja ugovora s vragom u kojem svi igraju rulet ne znajući da je sve namješteno. Regularnost i suverenitet niti ne postoje pa tako građani nisu krivi za poražavajuće ishode. Kao odgovor na pitanje zašto ne postoji borba protiv tih istih kartela, zaključeno je da ne postoji politička volja. Slobodno tržište demantira pak mogućnost da bilo tko postane vlasnik i utemeljitelj banke, osim onih koje sami karteli izaberu kao podobne.

Emisiju je vodio novinar Ratko Martinović.