SAMO ŠMINKA ‘Tražili smo proširenje okretišta Črnomerec, samo su ga ušminkali pa je tijesno kao i prije!’ SAMO ŠMINKA ‘Tražili smo proširenje okretišta Črnomerec, samo su ga ušminkali pa je tijesno kao i prije!’
TweetEmailPrint ”Razvojna služba ZET-a godinama je od Grada tražila rekonstrukciju okretišta Črnomerec upravo zbog proširenja i rasterećenja tog skučenog terminala. No, umjesto da su... SAMO ŠMINKA ‘Tražili smo proširenje okretišta Črnomerec, samo su ga ušminkali pa je tijesno kao i prije!’


”Razvojna služba ZET-a godinama je od Grada tražila rekonstrukciju okretišta Črnomerec upravo zbog proširenja i rasterećenja tog skučenog terminala. No, umjesto da su proširili okretište i umanjili gužve, oni su, praktički, samo ušminkali terminal unutar postojećih okvira. Nije, dakle, ostvareno ono što je ZET tražio. Nove nadstrešnice na polazištima sada su vrlo uske te će se mali broj putnika moći skloniti od kiše i snijega. U vrijeme vršnih opterećenja na terminalu vlada kaos, ne samo zbog velikog prometa autobusa, već i zbog pješaka koji presijecaju trase. Zbog prekratkih perona, autobusi ne mogu izravno krenuti, već moraju prvo voziti unatrag…’, upozorava prometni stručnjak, dipl. ing. Josip Strukar

Tlocrt terminala prije njegove obnove

Gotovo svi zagrebački mediji objavili su nedavno veliku vijest – da je konačno završena dugo-očekivana obnova autobusnog i tramvajskog okretišta Črnomerec. Rijetki su zaboravili spomenuti da je riječ o najvećoj investiciji u zapadnom dijelu Zagreba…

No, prometni stručnjaci – koji

su godinama od Grada tražili proširenje i temeljitu rekonstrukciju okretišta (jer je ono s vremenom postalo pretijesno za sve veći broj autobusnih linija, autobusa i putnika) – razočarani su učinjenim!

O svemu navedenom razgovarali smo s Josipom Strukar-om, diplomiranim inženjerom prometa u mirovini, koji je duže od 36 godina bio zaposlenik ZET-a, a radio je i na poslovima prometnog projektiranja – uključujući i posao na izradi Idejnog projekta proširenja terminala Črnomerec.

”Razvojna služba ZET-a inicirala je rekonstrukciju upravo zbog proširenja i rasterećenja skučenog terminala na Črnomercu. No, umjesto da su proširili okretište i tako umanjili gužve, oni su, praktički, samo ušminkali terminal unutar postojećih okvira. Nije, dakle, ostvareno ono što je ZET tražio. Osim toga, nove nadstrešnice na autobusnim polazištima sada su vrlo uske, što znači da će se vrlo mali broj putnika ispod njih moći skloniti od kiše”, upozorava dipl. ing. Strukar.

Kad vidi što je učinjeno, žao mu što je otišao u mirovinu

Dodaje potom da je on osobno petnaest godina ‘gurao’ projekt rekonstrukcije i proširenja okretišta te da mu je sada žao što je otišao u mirovinu – prije nego se krenulo u obnovu tog terminala. Nakon svega, gospodin Strukar napisao je stručni osvrt u kojem je opisao sve ono što jest, ali i ono što nije učinjeno prilikom obnove okretišta Črnomerec.

Osvrt dipl. ing. Strukara o manjkavosti obnove terminala Črnomerec ovdje prenosimo u cijelosti:

”Većina putnika oduševljena je obnovljenim terminalom, ali vozači koji prometuju kroz terminal baš i ne vide neko veliko poboljšanje. No pođimo redom:

Prvi javni autobusni prijevoz u Zagrebu organiziran je 1927. godine s terminala na Akademskom trgu (današnjem Trgu Republike Hrvatske), a uskoro nakon toga i s terminala na Jelačićevom trgu, Zrinjevcu i Pejačevićevom trgu, današnjem Britanskom trgu. Od tada, zbog izgradnje tramvajskih pruga u smjeru perifernih dijelova grada i/ili sve većeg prometa autobusni terminali su se postupno, pojedini i  više puta, povlačili iz središnjih dijelova grada prema perifernim, prometno povoljnijim područjima.

Već 90-ih godina prošlog stoljeća traženo je rješenje za izmještanje i terminala Črnomerec zbog izuzetnog povećanja prometa, broja linija i putnika uzrokovanog intenzivnom stambenom gradnjom na zapadnom dijelu grada i gravitirajućim izvangradskim područjima. Do danas međutim nije nađeno zadovoljavajuće rješenje.

Najopterećeniji terminal na cijeloj mreži autobusnih linija ZET-a

Tijekom vremena terminal se je oslobodio nekih linija, ali je zbog organiziranja novih i povećanja broja putnika na postojećim i nadalje ostao najopterećeniji terminal na cjelokupnoj mreži autobusnih linija ZET-a.

Terminal danas opslužuje 20 linija ZET-a i nekoliko linija Samoborčeka i Presečkog. Ugibalište na Ilici koje je također u sklopu autobusnog terminala opslužuje osim jedne linije ZET-a i linije svih ostalih prijevoznika koji prometuju u smjeru Podsuseda.

Rekonstrukciju i proširenje, a ne obnovu autobusnog dijela terminala Črnomerec Razvojna služba ZET-a inicirala je već prije više od 15 godina jer njegova izvedba i kapacitet već tada nisu omogućavali zadovoljavajući prihvat postojećeg broja linija, autobusa i putnika.

Inicijativa je obrazložena sljedećim činjenicama:

Terminal Črnomerec u funkciji je od 3. rujna 1980. godine. U to vrijeme terminal je opsluživalo manje od 15 autobusnih linija s neusporedivo manjim brojem polazaka i dolazaka autobusa u odnosu na današnju situaciju.

Danas, u ožujku 2021. godine samo autobusi ZET-a ostvare radnim danom 1032 polazaka i 1039 dolazaka, subotom 707 i 711, a nedjeljom ukupno nešto manje od 500 polazaka!

Autobusi su bili znatno kraći od postojećih. Klasični autobusi bili su dugi 11, a zglobni 16.5 metara. Duljina današnjih klasičnih autobusa je 12, a zglobnih 18 metara.  Tendencija je međutim da se produlje klasični na 12,5, a zglobni na 18,75 metara.

Terminal je s obzirom na duljine perona bio predviđen za prihvat zglobnih autobusa samo na 4 stajališta. Danas međutim terminal opslužuje 12 linija na kojima stalno ili povremeno prometuju takvi autobusi.

Zbog premalih perona autobusi ne mogu krenuti

Na terminalu danas prometuje znatno više linija i autobusa nego što je to izvedenim projektom bilo predviđeno. Na dijelu terminala odvojenom od Ilice po izvornom projektu izvedeno je samo 10 perona, a naknadno je na servisnoj prometnici koja ide uz sjevernu granicu terminala organizirano još 4 dodatna perona.

Zbog prekratkih perona autobusi koji polaze sa stajališta moraju se često kretati najprije par metara unatrag pa tek nakon toga krenuti u smjeru izlaza s terminala jer im autobusi na stajalištima ispred njih priječe direktan izlaz.

Zbog premalog kapaciteta terminala za prihvat postojećeg broja autobusa i premalih duljina postojećih perona, u vrijeme vršnih opterećenja na terminalu vlada kaotično stanje, ne samo zbog velikog prometa autobusa već i zbog velikog broja pješaka koji presijecaju trase kretanja autobusa. Doprinos takvom stanju daju i vozači osobnih automobila koji, usprkos zabrani, u velikom broju iz pravca Bračunove ulice prometuju kroz središnji dio terminala. Za vrijeme iste semaforske faze iz terminala često istovremeno izlaze ili ulaze do 3, pa čak i 4 autobusa.

Ne mora se naglašavati da je to bilo i još je nažalost uvijek neodrživo stanje.

U cilju poboljšanja prometne funkcije terminala, Razvojna služba ZET-a već je prije više od 15 godina inicirala izradu projekta proširenja autobusnog dijela terminala Črnomerec.

Po tada važećem GUP-u terminal se mogao proširiti na sjevernoj strani sve do prednje fronte objekta Konzuma, a na zapadnoj za oko 15 metara od ruba zapadnog kolnika terminala. Nakon naknadne izmjene GUP-a mogućnost proširenja terminala smanjena je na sjevernoj strani za otprilike 15 metara.

Aktualnim GUP-om predviđeni prostor za prošireni terminal Črnomerec

Unatoč tome što se odredbe GUP-a nisu mijenjale, proširenje terminala je lokalno političkim dogovorima ograničeno samo do ruba već izgrađenog parkirališta za osobne automobile Konzumovih kupaca, ali bez ikakvog proširenja na zapad.

Po GUP-u je po Ulici Črnomerec predviđena mogućnost izgradnje tramvajske pruge od Horvaćanske ulice do Ilice. Jedna od mogućih inačica bila je da linija iz pravca Horvaćanske ulice terminira na samom terminalu Črnomerec. Nažalost, za eventualno buduće proširenje tramvajskog dijela terminala u cilju prihvata te linije definirana površina nije dostatna.

Po tom rješenju u kojem je Razvojna služba ZET-a u pogledu tlocrtnog rješenja dala najveći doprinos prikazano je na slici 3.

U razdoblju usuglašavanja zahtjeva s Gradom Zagrebom kao investitorom i projektantom, rukovodstvo ZET-a je odustalo od bilo kakvog proširenja terminala!!! Kod donošenja takve odluke nije konzultirana Razvojna služba koja je proširenje i inicirala. Služba je taj podatak saznala tek preko privatnih kontakata !!!

U svezi s tim postojeća obnova terminala odvijala se unutar postojećih granica terminala s identičnim tlocrtnim elementima koji ne odgovaraju današnjim dimenzijama autobusa i prometu.

Idejni projekt proširenja terminala Črnomerec

Projekt aktualne obnove terminala Črnomerec

Obnovio se je uglavnom njegov autobusni dio.

U svezi s tim nasljeđuju se i raniji problemi prometovanja autobusa: Premalo polaznih perona, prekratki peroni za klasične i zglobne autobuse, prekratko ugibalište na Ilici, ukratko i nadalje uvjeti polu-kaosa.

Jedina korist za autobusni promet unutar terminala je obnova kolnika. Situacija je donekle poboljšana minimalnom međusobnom zamjenom  polaznih stajališta nekih linija.

Nove nadstrešnice su premalih dimenzija i pitanje je mogu li osigurati vremensku zaštitu za sve putnike. Upitna je i postava komunalnih kontejnera neposredno uz izlazna stajališta na kojima veliki broj putnika u kratkom vremenu izlazi iz autobusa brzajući prema polaznim tramvajskim stajalištima. Terminal je preopterećen štandovima koji ograničavaju slobodu kretanja putnika. Apsurd je da je neposredno uz bivše stajalište linije za Mikuliće postavljena nadstrešnica minimalnih dimenzija koja ne može osigurati zaštitu putnika od kiše i snijega jer je u istom poprečnom profilu postavljen i široki prodajni kiosk! Na terminalu nema parkirališta za bicikle…

Dobra stvar je što je na terminalu postavljen toalet za putnike tako da će se postojeći toalet unutar otpremničkog objekta osloboditi kontinuiranih čestih molbi putnika za njegovim korištenjem.

Na kraju treba naglasiti da motivi koji su stručnu službu ZET-a prije više od 15 godina potaknuli za rekonstrukciju terminala nisu zadovoljeni. Vjerojatno će se uskoro čuti i glas vozača autobusa, a vjerojatno i njihovog sindikata”, piše Josip Strukar, dipl.ing. prometa, u mirovini te bivši dugogodišnji djelatnik Zagrebačkog električnog tramvaja.