Sebeljublje ispred zdravlja građana: Intelektualni kauboji nam najmanje trebaju u ovoj krizi

Za predsjednika Sabora, Jandrokovića, za širenje zaraze odgovorni su građani “koji krše mjere”. Naravno da će sa sebe i Vlade skinuti odgovornost! Kakva licemjerna poruka. I tako se sa stručnog diskursa sukob prelio u političke vode… Smatram da se licemjerno čuditi otkud tako veliki postotak građana/ki ali i medicinskog osoblja koji se ne žele cijepiti protiv korona virusa. Tome doprinose i  stručnjaci sa stalnim sukobima, kontradiktornim informacijama u medijima u kojima sve pršti od sebeljublja. Sukobi između naših znanstvenika, od kojih veliki broj njih radi vani, ne prestaju. Djeluje kao da su pitanju osobni animoziteti, a ne zabrinutost za zdravlje građana. Pljušte difamiranja, uvrede, nigdje toliko željene sinergije stručnjaka, danas kada je najpotrebnija

Ekspertiza; piše: dr. sc. Zlatko Miliša

Davno prije korona-krize pisao sam da sebeljublje postaje svjetskom prijetnjom. Nisam ni slutio da će moju tezu potvrditi stručnjaci, tj. (samoproglašeni) eksperti po pitanju aktualne (pandemije) koronakrize! Intelektualni kauboji nam najmanje trebaju u ovoj krizi.

Sebeljubive osobe (od političara do stručnjaka) služe se makijavelističkom metodom: uvredama, klevetanjem i diskvalifikacijama neistomišljenika.  Misle da se svi trebaju njima klanjati i za sve (samo njih) pitati. Znaju odgovore na sva pitanja. Odbacuju sve one koji se ne uklapaju u njegovu inrepretaciju, čitaj narcisoidnost. Pribjegavaju makijavelističkoj politici nebiranja sredstava u difamiranju onih koji iznose suprotne argumentacije. Medije koriste kao spartansku arenu za obračune sa svima koji ne dijele njihovo mišljenje. Robuju zabludama o vlastitoj nepogrešivosti. Odbijaju suprotne ili drugačije znanstvene argumentacije, jer takvi po njima, šire defetizam.  To su intelektualni kauboji koji izazivaju sukobe i šire nesnošljivost. Takvi nam najmanje trebaju u globalnoj krizi. Smatram da često u pozadini  tih sukoba stoji njihovo sebeljublje! Navodim nekoliko primjera ovome u prilog.

Iz Frankfurta kritizira kolege u Hrvatskoj

Prof. dr. sc. Ivica Đikić je 2017. godine prekinuo svoj znanstveni  angažman u Hrvatskoj nakon neslaganja s Plenkovićem vezano uz “slučaj” bivšeg ministra Pave Barišića i optužbi vezanih uz plagiranje. Nije se nikada ispričao kada je dokazano (u Njemačkoj) da ex ministar Barišić nije plagijator. No, Đikić je samo  jedan od mnogih  koji se nije spreman ispričati. Sebeljublje je stavio ispred akademske pristojnosti.

Đikić živi i radi u Frankfurtu i redovito se u našim medijima oglašava kritizirajući kolege u Hrvatskoj, Stožer i njegove mjere (npr. uveo bi lockdown u Zagrebu i Splitu) u sukobu je s ministrom zdravstva Vilijem Berošom, prof. dr. Draganom Primorcem, a prof. dr. sc. Miroslava Radmana prozvao je u medijima da laže …  Potonji je njega Đikića prozvao da mu je važnije biti vidljiv u medijima od znanosti te da nije dobar znanstvenik.

Đikić je nesporazume stručnjaka sveo na “sukob interesa manjine” (Radman, Lauc i Primorac)  i (njihovih) lažnih podataka. On očito misli da smo u njegova znanja i sugestije ne treba sumnjati! Međutim, ovdje podsjećam da je Đikić u veljači i ožujku ove godine izjavljivao u medijima da ne treba dizati veliku paniku, da se čini kako korona virus ima smrtnost od dva posto u odnosu na gripu, koja ima jedan posto, da nije opasan za 90 posto ljudi, nego za osobe iz rizičnih skupina.

Istina, o korona virusu se tada puno manje znalo i u stručnim i znanstvenim krugovima. Zar se onda znanstvenik ne bi trebao ograditi i jasno navesti ograničenja dotadašnjih spoznaja i na njima zasnovanih stavova? Pa kad poslije promijeni stavove i preporuke može se pozvati na iznesene i javno izrečene ograde.

Đikić je prozvao i prof. dr. sc. Dragana Primorca, člana Vladina Znanstvenog savjeta, da je u sukobu interesa, jer (navodno) njegova privatna bolnica Sv. Katarina zarađuje visoke iznose tijekom korona krize prodajući građanima antigenske testove, a da je to Primorcu omogućila Vlada. Izgleda kao da se svi oni natječu tko će od njih će u medijima biti najvidljiviji.

Ministar Beroš je medijima izjavio da cijeni kolegu Đikića, koji se bavi molekularnom biologijom, “no on nije virolog, infektolog, epidemiolog, te su mu mnoge procjene bile kontradiktorne i nekonzistentne.”  S druge strane i Stožer je svojevremeno tvrdio da je koronavirus na razini obične gripe te “da nema mjesta za paniku”.

Natjecanje tko će u medijima biti najvidljiviji

Sukobi između naših znanstvenika, od kojih veliki broj njih radi vani, ne prestaju. Djeluje kao da su pitanju osobni animoziteti, a ne zabrinutost za zdravlje građana! Pljušte difamirianja, uvrede, nigdje toliko želene sinergije stručnjaka, danas kada je najpotrebnija!

Evo dodatnih primjera.

Prof. dr. sc. Gordan Lauc, molekularni biolog, poduzetnik te član Znanstvenog savjeta Vlade nedavno je na svom Facebooku profilu najavio tužbe protiv svojih kritičara i medija. Njega su u različitim medijima kritizirali drugi znanstvenici koji imaju suprotna razmišljanja od njegovog viđenja stvari, a neki su ga prozivali i za sukob interesa. Izjavio je da nije “plaćenik” Vlade te da je  u vrijeme pandemije imao “neugodnih situacija pa čak i otvorenih prijetnji od pojedinih ministara”.

Napisao je kako je angažirao agenciju koja aktivno “traži takve objave i dao uputu odvjetnicima podnose kako krivične prijave za uvredu i klevetu, tako i tužbe za naknadu štete, kako meni osobno, tako i institucijama koje predstavljam ili vodim. Također upozoravam medije da prije javnog objavljivanja neistinitih informacija i izjava (tipa: “Lauc laže”, “Lauc iznio netočne brojeve”, “Lauc priča gluposti”, i sl.) zatraže moje očitovanje i odgovor na navedene tvrdnje, budući da bi u suprotnom pravne radnje mogle biti pokrenute i protiv njih. Nemam nikakvih problema s osporavanjem ili preispitivanjem bilo čega što kažem ili prenesem, no to mora biti potkrijepljeno činjenicama, a ne paušalnim tvrdnjama ili krivim prenošenjem izvrnutih izjava”, poručio je Lauc na svome Facebooku.

Među prvima je prof. dr. sc. Boris Lenhard s Imperial College of London Lauc maknuo Lauca s liste svojih Facebook prijatelja. To je samo jedan paradigmatičan primjer kako je Facebook  sredstvo za napade, difamiranja „protivnika”, koje potiče (sveprisutni) „digitalni narcizam” (A.  Keen).

Podsjećam da je Gordan Lauc nedavno izjavio kako je “pogrešna odluka ne slati djecu u školu, jer nisu ozbiljnije ugrožena i ne prijeti im nikakav rizik, a mogući problem je samo to da djeca mogu biti prenositelji bolesti pa da je ipak potrebna određena mjera opreza”.

Lauc je igrorirao stavove drugih, svjetski priznatih znanstvenika koji su upozoravali da djeca imaju jednaku vjerojatnost zaraziti se kao mladi i odrasli. Predsjednik Udruženja za infektivne bolesti Quebeca, mikrobiolog Karl Weiss je izjavio: “Škole su pokretač drugog vala u Quebecu, ali Vlada to nije prepoznala”. I istraživanje utjecaja restrikcija u 31 državi je pokazalo da je zatvaranje škola rezultiralo redukcijom širenja virusa, a otvaranje škola je povezano s povećanjem širenja virusa.

I pulmolog dr. sc. Saša Srića se kritički osvrnuo na Laucove izjave: “Mislim da poprilično zbunjujuće djeluje kolega Lauc svojim kontradiktornim izjavama, a posebno zbunjuje izjava u kojoj nisu problem učenici i studenti, a upravo je pokazano da su  školska populacija najčešći asimptomatski pozitivni pacijenti što Lauc negira”.

Prof dr. Igor Štagljar i prof. dr. sc. Igor Rudan su u više navrata oponirali savjetima i Laucovim tvrdnjama pitanju kako se boriti protiv pandemije, o mogućnosti uvođenja lockdowna i broju umrlih od samog virusa. Na najavu da će tužiti sve koji ga kleveću u medijima Varaždinski župan Radimir Čačić je Gordana Lauca nazvao “cirkusantom”.

Za predsjednika sabora, Jandrokovića za širenje zaraze odgovorni su građani “koji krše mjere”. Naravno da će sa sebe i Vlade skinuti odgovornost! Kakva licemjerna poruka. I tako se sa stručnog diskursa sukob prelio u političke vode… I što je najgore, ne vidim im kraja.

Pretpostavljam da većina od gore spomenutih vjeruju u dogmu objektivnog znanja, koja polazi od fikcije da je sve provjerljivo te da u svemu postoji uzročno-posljedična veza, a “stvarni život izgleda kao drzak prestupnik koji se ne uklapa u njezine pojmove, definicije, zakone i teorije” (Đuro Šušnjić). Mislim da je rijetko od njih ču za velikana u društvenim znannostima Thomasa Kuhna koji je tvrdio da nove (znanstvene) spoznaje napuštaju stare te formirajući nove, dok i njih ne potisnu nova otkrića – spoznaje.

Papa: Opasna zla današnjice su pohlepa, taština i oholost

Poznato je da nas altruizam, tolerancija, suosjećanje i solidarnost čine otpornijima na stres i traumu, osobito u kriznim vremenima. Empatija, tolerancija i altruizam ključne su vrijednosti u komunikaciji. A te vrijednosti urušavaju oni koji bi trebali biti njihovi promicatelji!

Razmišljaju li svi ti  stručnjaci s doktoratima iz svojih uskih područja o konkretnoj djeci, konkretnim roditeljima, njihovim prilagodbama, stresovima ili o barem jednoj znanstveno utvrđenoj činjenici da veliki broj građana, djece i mladih nakon karantene i u zdravstvenim i ekonomskim krizama  razviju postraumatski stresni poremećaj? Kada je čovjek opijen slavom, (posta)je narcisoidan. “Dok se svatko sebi sviđa, lakovjerna smo gomila” (Ovidije).

Psihoterapeuti koji su radili s narcisoidnim osobama došli su do njihovih karakternih osobina: uvjereni su da sve znaju, dijele savjete, od drugih ih ne žele čuti, netolerantni su, a u onima koji iznose suprotna mišljenja vide opasnost, stvaraju napete odnose u komunikaciji, ako nemaju apsolutnu kontrolu nad drugima misle da onda kontrole uopće nema. Skloni su cinzmu i/ili podcjenjivanju drugih, žude za moći i preziru kritičare.

Među bolestima opasnih za čovjeka Papa (u knjizi Bog je mlad) navodi tri (najveća) zla današnjice: pohlepu, taštinu i oholost.

Zaključno

Nije li licemjerno pitati zašto se tako veliki postotak građana, ali i medicinskog osoblja ne želi cijepiti protiv korona virusa? Tomu ne doprinose samo »antivakseri« i teoretičari zavjere nego i znanstvenici i stručnjaci svojim sukobima. Neka me netko demantira! Tekst završavam s jednom ironičnom porukom koju sam nedavno dobio preko WhasAppa: “Ako ste htjeli studirati medicinu, sad je pravo vrijeme. Postoji samo jedna bolest i par simptoma”.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav uredništva

FOTO: Screenshot videosnimke