Sladoljev: JUTARNJI me tražio izjavu o cjepivima, a onda ju sasjekao, NE ZANIMA IH ISTINA!

Farmaceutska industrija je dokazano kriminalna, a neprekidno zataškavanje te činjenice može samo raspirivati sumanute teorije. Nakon pandemije svinjske gripe u 2009. godini, istraga inicirana u Europskoj komisiji pokazala je da je prodaja protupandemijskog cjepiva i način proglašenja pandemije „jedan od najvećih medicinskih skandala u povijesti čovječanstva“. I tako dalje, i tako dalje, lista je nezamislivo strašna, navodi Sladoljev, te citira i nagrađivanu novinarku Natašu Škaričić

Dr. Srećko Sladoljev, imunolog i jedan od najuglednijih hrvatskih, ali i europskih prijavitelja korupcije i kriminala, na svom je Facebook profilu progovorio o nekorektnom postupku novinarki i uredništva Jutarnjeg lista, koji, prema riječima Sladoljeva, jednostavno nisu bili zainteresirani za punu istinu o problematici cijepljenja.

Većinu njegovih odgovora na važna pitanja su izbacili, dok su objavili, kako tvrdi dr. Sladoljev, manje od petine njegovog teksta, odnosno odgovora na postavljena pitanja. Zanimljivo je da Sladoljev pri tom nije prekoračio prostor kojeg mu je uredništvo Jutarnjeg samo ponudilo.

Izbacivanje najvećeg dijela njegove unaprijed dogovorene izjave, razočaralo je Sladoljeva, te ga uvjerilo, kako tvrdi, da novinare i urednike Jutarnjeg uopće ne zanima istina o štetnosti cjepiva koje se ubrizgava iglom, jer oni svoju ‘istinu’ već imaju.

Ovdje prenosimo cijelo reagiranje dr. Sladoljeva:

”Prošlonedjeljni Jutarnji. Tema cjepiva. Četiri strane A3 formata. Tražili su da dam izjavu na 3000 znakova. Poslao sam 2000. Korektno. Objavili su 600. Za primjer provokacije autoimune reakcije koja se dešava u prirodi, a analogna je mehanizmu djelovanju cjepiva, nije se našlo mjesta. A bilo je. Na slici možete vidjeti odnos. Cijelu stranicu, 25% prostora, zaposjela je “Istina” kako se cjepiva proizvode iz ljubavi prema čovjeku. Na cjepivima se ne zarađuje. Točno, zaradu donose bolesti koje trpimo zbog posljedica cjepiva.

“Technavio je nedavno objavio istraživanje po kojemu nekoliko najvećih proizvođača danas na cjepivima ostvaruje profit od 24 milijarde dolara, te predviđanje da će se taj iznos do 2020. godine popeti na 61 milijardu dolara i da će predstavljati najunosniji farmaceutski biznis. U siječnju 2015. godine Liječnici bez granica objavili su da je danas cijena jednog cjepiva za dijete 68 puta skuplja nego 2001. godine.

Radi se o jednom od najprofitabilnijih poslova na svijetu. Farmaceutska industrija se sama dobro pobrinula za pogoršanje svoje reputacije. Istina je da ljudi koji ne poznaju povijest i probleme farmaceutske industrije mogu posegnuti za bizarnim teorijama, samo što one nisu potrebne za pogoršanje reputacije farmaceutske industrije. Ona se sama dobro pobrinula za to. Nabrojat ću samo neke slučajeve, i to nasumce. Kompanija Pfizer 2012. godine nagodila se s američkim pravosuđem da plati 60 milijuna dolara odštete zbog podmićivanja liječnika po čitavom svijetu. Smisao podmićivanja je bio u tome da liječnici propisuju što više njihovih lijekova, neovisno o terapijskim potrebama pacijenata. Prema podacima američkog Ministarstva pravosuđa, 90-ih je tvrtka Hoffman La Roche iz Švicarske bila „najveći korporativni prevarant“ na popisu svih svjetskih industrija, uključivši bankarstvo i trgovinu naftom.

Visoko pozicionirani menadžeri organizirali su kartel koji je poseban odjel ministarstva ocijenio kao „najagresivniji i najštetniji kriminalni kartel koji je ikada otkriven“. Radilo se o trgovini vitaminima. Roche je 1970. godine i u Europi kažnjen zbog narušavanja tržišne utakmice u prodaji Valiuma i Libriuma. Pfizer je 2009. godine platio kaznu od 2,9 milijardi dolara zbog nezakonitog oglašavanja Bextre, Geodona, Zyvoxa i Lyrice.

Iste je godine Sanofi Aventis kažnjen s 95 milijuna dolara jer je varao na cijeni svojih lijekova za Medicaidove osiguranike. GlaxoSmithKline je 2011. godine platio kaznu u iznosu od tri milijarde dolara zbog nelegalne off label prodaje četiri svoja lijeka, Wellburtina, Paxila, Advaira i Avandie. AstraZeneca je 2010. godine platila 520 milijuna dolara nagodbe, također zbog ilegalnog oglašavanja svog antipsihotika Seroqueala djeci, starijima, veteranima i ostalim ranjivim skupinama, i to za cijeli niz bolesti i tegoba za koje FDA nije dala odobrenje. Iduće je godine pokušala provesti kliničko ispitivanje može li quetiapin prevenirati razvoj psihoze kod djece mlađe od 15 godina, ali su zaustavljeni zbog protesta. FDA je 1999. odobrila Merckov Vioxx s argumentom da „nije stopostotno dokazano povećan kardiovaskularni rizik“, a povukla ga je tek 2004. godine nakon što je barem 27.000 ljudi doživjelo srčani udar.

Neki izvori spominju i mnogo više kardiovaskularnih incidenata. Nakon pandemije svinjske gripe u 2009. godini, istraga inicirana u Europskoj komisiji pokazala je da je prodaja protupandemijskog cjepiva i način proglašenja pandemije „jedan od najvećih medicinskih skandala u povijesti čovječanstva“. I tako dalje, i tako dalje, lista je nezamislivo strašna. To nisu razlozi da se sumnja u sigurnost cjepiva, ali jesu razlozi da se shvati neozbiljnost novinara koji nepovjerenje u industriju povezuju s teorijama zavjere. Nema nijednog ozbiljnog pokazatelja da je za pad povjerenja u medicinu odgovoran neki sumanuti pojedinac, umjesto defektnog sistema.

Od ozbiljnih medija bi se očekivalo da u raspravama odvoje bitno od nebitnog i ispravno kontekstualiziraju problem. Farmaceutska industrija je dokazano kriminalna, a neprekidno zataškavanje te činjenice može samo raspirivati sumanute teorije, nauštrb dokazanih i provjerljivih argumenata koji vode raspravi o etičnosti poslovanja industrije.” (podaci Nataša Škaričić)”, napisao je dr. Sladoljev na svom Facebook profilu.