Strašno je biti siromašan u bogatoj zemlji: MILIJARDE su uokolo, samo ih treba UBRATI

Porezna uprava u 10 godina nije naplatila 50 milijardi kuna poreza! Odatle ćemo krenuti, ali i porezno rasteretiti građane i poduzetnike. To će pokrenuti gospodarstvo. Reforma pravosuđa je ključna, jer neće biti moguća reforma dok se klijentelizam i korupcija ne eliminiraju, naglašava dr. Lovrinović

Budući da je Most nezavisnih lista najveći dobitnik parlamentarnih izbora i budući da se bez njih neće moći sastaviti Vlada, poprilično je izvjesno je da će ekonomski program te stručnjaci Mosta biti dio nove vlasti i politike nove Vlade.

Pogotovo stoga što je ugledni ekonomist dr. Ivan Lovrinović, više puta javno naglašavao da je ekonomski program vjerojatno najači dio programa Mosta te da imaju toliko stručnjaka da mogu sastaviti i dvije, a ne samo jednu vladu.

Dr. Ivan Lovrinović, prvi na listi Mosta u 2. izbornoj jedinici, potpisniku je ovih redaka sredinom srpnja dao veliki programatski intervju u kojem je opširno govorio o svom ekonomskom programu, koji je kasnije ugrađen i u program Mosta nezavisnih lista. U kasnijim postovima na svom facebook profilu ili na profilu Udruge promijenimo Hrvatsku, dr. Lovrinović je dodatno pojasnio osnove programatske platforme Mosta nezavisnih lista.

Naglaske iz najzanimljivih javnih istupa prvog ekonomskog stručnjaka Mosta te rasčlambu osnova programa, koji bi, po svemu sudeći, mogao biti i program nove vlade, ovdje objavljujemo kao najavu promjena koje bi se uskoro u Hrvatskoj mogle dogoditi i mjera kojima će se one provoditi.

Hrvatska bi mogla krenuti dobrim pravcem

Analizom svega navedenog nije teško zaključiti da navedeni program i mjere doista obećavaju promjene. Ustraje li Most na njima i ne budu li se njihovi saborski zastupnici dali kupiti i rasparčati, Hrvatska bi mogla krenuti dobrim pravcem. Evo dijelova mogućeg programa buduće Hrvatske vlade, odnosno temelja na kojima će se taj program oslanjati.

”Procijenjena vrijednost imovine u vlasništvu hrvatske države nominalno iznosi oko 30 milijardi eura. Tržišna cijena, naravno, ovisi o ekonomskoj situaciji i ona je danas zbog depresije značajno niža. Hrvatska je po vrijednosti državne imovine među pet najbogatijih država u EU. Koje li ironije; bogata država ne zna gospodariti velikom imovinom i narod je u prosjeku siromašan. MOST će uvesti praksu novog menadžmenta javnog sektora po uzoru na skandinavske zemlje.
Ajmo dalje. Država godišnje plaća oko 600 milijuna kuna zakupnine za svoje silne agencije i urede a sama u vlasništvu ima dovoljno uredskih prostora da ne bi trebala unajmljivati ništa.
Na raznorazne udruge iz proračuna se potroši oko milijardu kuna. Na nepotrebne konzultantske usluge, mobitele, automobile – nepoznati veliki iznosi.
Svake godine samo za otplatu kamata na javni dug plaća se oko 11 milijardi kuna bankama kod kojih se država skupo zadužuje. MOST će refinancirati većinu takvih kredita pa se izdaci za kamate godišnje mogu čak prepoloviti.
Kada provedemo monetarnu reformu, HNB će morati kreditirati banke, a ne uvoziti strane kredite za njihovo financiranje. Time će HNB ostvarivati emisijsku dobit iz koje će najmanje milijardu kuna moći uplaćivati u državni proračun.
Porezna uprava u proteklih 10 godina nije naplatila oko 50 milijardi kuna poreza!!! Odatle ćemo krenuti.

Znaju gdje se može uštedjeti

Puno bih toga mogao još navoditi. Želja mi je bila pokazati da MOST zna kako stvari stoje, gdje se može uštedjeti i gdje se mogu ostvariti dodatni prihodi.
Uredimo zajedno našu domovinu. nemojmo dopustiti da je i naredne 4 godine čerupaju isti ljudi, najavio je dr. Lovrinović neposredno uoči izbora.

Zanimljiva je njegova izjava prema kojoj nova vlada treba činiti sve suprotno od onoga što su činile prethodne vlade: umjesto uvoza poticati izvoz, umjesto stabilnosti cijena odabrati stabilnost radnog mjesta i zapošljavanja, umjesto stranačkog Sabora stvoriti narodni, građanski Sabor, umjesto političkih menadžera u javnom sektoru promovirati kompetentne ljude putem javnih natječaja.

”Provodit ćemo ekonomsku politiku koja će rješavati problem nezaposlenosti i dugova. To će biti moguće primjenom tzv. policy mix ekonomske politike koja će biti potpuno drukčija od koncepta koji su zdušno 20 godina provodili i HDZ i SDP”, istaknuo je prvi ekonomski eskpert Mosta nezavisnih lista.

Dodao je da će Most provesti monetarnu reformu, smanjiti kamatne stope i time potaknuti rast investicija i smanjivanje troškova. Javni dug će, kaže, refinancirati, a on će moći rasti samo za investicije koje imaju pozitivni učinak na gospodarstvo.

Valutnu klauzulu ukinuti, novac ostaje građanima

”Ukidanje valutne klauzule stvorit će značajan novac koji ostaje građanima čime će se povećati potrošnja i rast BDP-a. U javnoj upravi smanjit ćemo broj administrativnih jedinica, posebno općina koje se ne mogu same financirati.

Za državu je totalna pravna nesigurnost najopasnija, kao i umreženi klijentelizam te organiziraa korupcija. Mi državu još nemamo u pravom smislu riječi i tek je trebamo izgraditi. Neće biti moguća nijedna ekonomska reforma dok se takve pojave ne eliminiraju. Dakle, reforma pravosuđa je ključna karika u svemu. Pravosuđe je čuvar etike i zdravlja jednog naroda te jamstvo slobode i jednakosti svakog građanina. Pored toga, mora se onemogućiti Vladi da uzurpira ovlasti Sabora. Do sada je oko 80 posto svih zakona išlo na usvajanje po hitnom postupku od strane prethodnih vlada. Tako je u stranu potisnut Sabor, a stimuliran zakonodavni nered jer se više skoro nitko ne snalazi u moru zakona. Imamo organizirani kaos”, smatra Lovrinović.

– Hrvatska je u svakom pogledu ograničeno suverena država, a u nekim segmentima je banana država. Do sada Ministarstvo financija, odnosno njegova porezna služba, nisu naplatili oko 50 milijardi kuna! Neki su zbog malih iznosa neplaćenog poreza javno osramoćeni, neki zatvoreni, drugi ovršeni, a kapitalci su ostali dužni stotine milijuna kuna! Taj nenaplaćeni iznos je jednak skoro polovici godišnjeg državnog proračuna. Zašto to pitanje nije raspravio Sabor ili riješila ova ili ona vlada? Država koja ne naplaćuje porez ne može se zvati državom. Suverenost su nagrizali bilo globalizacija bilo nesposobne političke strukture – koje su nudile i davale i ono što se ponekad nije niti tražilo. Imamo tek fiktivni monetarni suverenitet. Tobože imamo vlastitu valutu i središnju banku, a od jednog i drugog nemamo koristi već štetu. Naš monetarni sustav je potpuno ovisan pa je ispravnije reći da mi monetarnu politiku niti nemamo niti možemo imati u takvom sustavu. Kakav je to monetarni sustav? On je visoko ovisan jer HNB domaći novac može stvarati samo ako prethodno ima potrebnu količinu deviza, naglasio je profesor Lovrinović.

Monetarni sustav hitno mijenjati!

Pojasnio je potom da ako HNB želi stvoriti 7,5 kuna prethodno mora imati 1 euro te naglasio da je inozemni monetarni sustav nadređen našemu i u ovom slučaju se naziva „valutni odbor“.

”Takav monetarni sustav nalazimo u BiH, Bugarskoj, Panami i raznim malim otočnim državicama. Valutni odbor je proizvod kolonijalne ere, a osmislila ga je Velika Britanija na Mauricijusu u 18. stoljeću. Sve dok imamo takav monetarni sustav neće biti moguće izaći iz krize. Sve dosadašnje vlade su podržavale ovaj razoran monetarni model i hvalile ga, čak i danas, kao čvrsto jamstvo stabilnosti. Takva stabilnost se u Hrvatskoj pokazala razornom. Zato HNB ne nazivam središnjom bankom, jer ona to nije, već najvećom mjenjačnicom u zemlji. Mjenjačnice ne mogu aktivno podržavati ekonomsku politiku vlade. Hrvatsko gospodarstvo i društvo je zarobljeno svojim monetarnim sustavom. Monetarna vlast je sama sebi svrha i država u državi”, podvlači često bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Most nezavisnih lista neposredno pred izbore najavio je i konkretne mjere kojima će pokušati ozdraviti Hrvatsku.U tim mjerama stoji da su osnovne karakteristike hrvatskog gospodarstva prenormiranost (ograničava poduzetničku slobodu), nekonkurentnost u radnom segmentu, nekonkurentni uvjeti pribave kapitala.

Nužno pojednostavljenje zakona

Da bi se promijenilo takvo stanje potrebno je, kažu, pojednostavljenje zakona i propisa u poslovnom segmentu te „web check“ po djelatnostima, odnosno uspostava službenog web informatora po djelatnostima.

Sve što nije eksplicitno navedeno u informatoru, ne smije biti predmet inspekcijskog nadzora ili kazne. Potrebno je, navod dalje, ukinuti znatan broj propisa koji reguliraju poslovni segment (poseban naglasak na kontradiktorne odredbe), zatim porezno rasterećenje, inspekcijski sustav u funkciji upozoravanja i unapređivanja poslovnih uvjeta, a ne u funkciji punjenja državnog proračuna, kreiranje i primjena jasnih, nedvosmislenih, razvojno usmjerenih propisa,  redefiniranje radnog zakonodavstva u smislu veće fleksibilnosti kod zapošljavanja i prestanka rada, web-sustav prijave i odjave radnika, dnevne prijave, uspostava sustava sigurnih isplata plaća radnicima (Nakon druge neisplaćene plaće, država promptno preuzima isplatu plaća. Uvodi 2 nadzornika (suupravljača) na maksimalno 5 mjeseci. Nakon analize nadzornika slijedi povrat prava na upravljanje, preuzimanje tvrtke ili stečaj.), osiguravanje konkurentnih modela financiranja poduzetništva (pristup kapitalu za financiranje poduzetničkih aktivnosti i pribavljanje novca pod konkurentnim uvjetima jedan su od preduvjeta oporavka hrvatskog gospodarstva.), stoji u smjernicama ekonomskog programa Mosta.

U dijelu o fiskalnoj politici piše, pak, da je porezima preopterećeno gospodarstvo i stanovništvo – glavni razlog slabog gospodarskog rasta.

Nepregledan broj poreza, prireza, trošarina…

”U Hrvatskoj građani i poduzeća trenutno plaćaju nepregledan broj poreza, prireza, doprinosa, trošarina, pristojbi i ostalih davanja. Kad se sve to zbroji, ispada da država sebi uzme popriličan dio naših prihoda, a uz to je sustav naplate davanja izuzetno kompliciran. Kao temeljne postavke reforme poreznog sustava izdvajamo: značajno pojednostavljenje vrsti i broja poreznih obveza, smanjenje poreznog opterećenja tvrtkama i gospodarstvu, ukidanje svih parafiskalnih nameta, pojednostavljenje sustava poreznih olakšica, dinamičko upravljanje parametrima porezne politike, jednakost svih, velikih i malih kod poreznih institucija, uspostava poreznog nadzora kao prvenstveno savjetodavne i edukativne institucije,  a tek nakon eventualnog zanemarivanja upozorenja i  ponavljanja prekršaja, sankcijske.

Cilj bi bio porezno rasterećenje kao okidač za pokretanje gospodarstva.

U stvarnosti, za normalno funkcioniranje gospodarstva i upravljanje agregatnom  potražnjom vrste poreza treba svesti nam porez na dohodak (plaću), progresivni porez za regulaciju distribucije bogatstva,  porez kojim se stimulira ili destimulira određeno ponašanje (npr. eko-pristojbe za motorna vozila koja ne udovoljavaju određenim ekološkim standardima), porez na dodanu vrijednost (PDV). Svi ostali porezi, doprinosi, trošarine i pristojbe su posve nepotrebni. Radi uvođenja reda  u zemljišnim knjigama te radi poštivanja načela pravednosti, potrebno je uvesti porez na nekretnine tek kada se ostali porezi znatno smanje. Pri uvođenju poreza na nekretnine potrebno je voditi obzira o obveznicima s jednom nekretninom.

Dobit u investicijama ne bi se oporezivala

Porez na dobit treba se tretirati kao vrsta poreza na dohodak, tj. porezna obveza nastaje isplatom dobiti iz tvrtke. Zadržavanje dobiti u tvrtki i usmjeravanje dobiti u investicije ne bi se oporezivalo. Pojednostavljeno, za vrijeme gospodarske krize država mora smanjiti poreze, što automatski dovodi do privremenog povećanja proračunskog deficita, ali će u konačnici rezultirati smanjenjem deficita. Kada dođe do oporavka gospodarstva, povećana gospodarska aktivnost automatski će dovesti do smanjenja proračunskog deficita. Kada, pak, dođe do “pregrijavanja” gospodarstva (nastavak rasta agregatne potražnje uz punu zaposlenost i punu iskorištenost proizvodnih kapaciteta), država mora povećati poreze kako ne bi došlo do inflacije. To će dodatno smanjiti proračunski deficit ili će zbog toga čak nastati suficit, zaključuju ekpserti Mosta nezavisnih lista.

FOTO: Facebook stranica dr. Ivana Lovrinovića