Švaljek: Zagreb jedan od najskupljih gradova po plaćanju vode, dosta je muljanja
Sandra Švaljek je podsjetila na malverzacije u kojima se tijekom izgradnje uređaja za pročišćavanje voda iznos gotovo udvostručio s 180 na 320 milijuna eura, na štetu građana. Uz problem koncesijskog ugovora sa Zagrebačkim vodama, koji je povoljan samo za koncesionara, dodala je i problem od pola milijuna tona toksičnog mulja
Sandra Švaljek je u povodu Svjetskog dana voda, koji se obilježava pod geslom “Otpadne vode”, održala konferenciju za novinare kod centralnog uređaja za pročišćavanje voda i poručila “dosta je mulja(nja)!”.
Sandra Švaljek je podsjetila na malverzacije u kojima se tijekom izgradnje uređaja za pročišćavanje voda iznos gotovo udvostručio s 180 na 320 milijuna eura, naravno na štetu građana. Uz problem koncesijskog ugovora sa Zagrebačkim vodama koji je povoljan samo za koncesionara, dodala je i problem od pola milijuna tona toksičnog mulja, te poručila “dosta je mulja(nja)!”. Istaknula je također da je Zagreb jedan od najskupljih gradova po pitanju plaćanja vode i odvodnje.
‘Doista je dosta mulja i muljanja, nataloženog otpadnog mulja s kojim niti koncesionar ni Grad ništa ne rade. To je ogromna količina koja širi neugodan miris, a osim toga, taj mulj se više ne može odlagati jer više za njega nema mjesta. Problem nije identificiran ni riješen cijelo vrijeme postojanja Zagrebačkih otpadnih voda, dakle 16 godina’, rekla je nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba, Sandra Švaljek.
Napomenula je kako Zagrepčani plaćaju najskuplju vodu među gradovima u okruženju, te da se zbog nepovoljnog ugovora iz proračuna izdvoji godišnje do 120 milijuna kuna za Zagrebačke otpadne vode.
Mulj zajedno s biootpadom iz miješanog komunalnog otpada je sirovina pogodna za proizvodnju bioplina. Rješenje za ovaj problem ponudio je Mirko Budiša, dio stručnog tima, zadužen za područje gospodarenja otpadom i zaštite.
”Instalacije i postrojenja za proizvodnju bioplina također postoje na ovome mjestu. Nakon što se proizvede bioplin, onaj ostatak se može kompostirati i ovisno o kvaliteti komposta može se materijalno uporabiti na različitim poljoprivrednim zemljištima”, dodao je Mirko Budiša.
A u međuvremenu o istoj temi stiglo je i priopćenje stranke ORAH. Upozoravaju na to da se prijašnjih desetljeća iz Save vadio šljunak za potrebe građevinskih aktivnosti te da se time ozbiljno ugrozilo gospodarenje savskim vodama. Time i jedinstveni zagrebački pročistač otpadnih voda zapravo stvara ekološke probleme, vidljive u toksičnom mulju, te dodaju kako bi Zagreb, nakon titule “Europske prijestolnice smeća” mogao osvojiti i titulu u kategoriji otpadnih voda.
