U Beču žele koristiti što više kišnice U Beču žele koristiti što više kišnice
primjer održivog upravljanja

U Beču žele koristiti što više kišnice

Dom i gradnja 30. kolovoza 2022. Promise.hr

TweetEmailPrint Čista kišnica u Beču obično dospijeva u kanalizaciju, odakle se odvodi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Različitim projektima Grad nastoji spriječiti da... U Beču žele koristiti što više kišnice


Čista kišnica u Beču obično dospijeva u kanalizaciju, odakle se odvodi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Različitim projektima Grad nastoji spriječiti da vrijedna kišnica uzalud propada.

Bečki kanalizacijski sustav projektiran je tako da odvodi kišnicu dosta brzo. Gotovo 90 posto voda u kanalizaciji otpada na oborinske vode, dok preostalih deset posto čine otpadne vode. Pritom je kišnica uglavnom čista i može se iskoristiti, a umjesto toga završi u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. Prihvatljivije bi rješenje bilo upijanje oborinskih voda u tlo preko zelenih površina, odakle kasnije može ispariti i tako rashladiti okolinu. Osim toga, kišnica se može koristiti za zalijevanje umjesto pitke vode. To pozitivno utječe i na podzemne vode, ističe Christian Härtel, voditelj za prostorni razvoj iz odjela za zaštitu okoliša Grada Beča.

Održivim upravljanjem kišnice austrijska prijestolnica nastoji promijeniti dosadašnju praksu i zadržati te iskoristiti više oborinskih voda na lokalnoj razini, u stambenim područjima. Problem u gradovima jest taj što površine često prekrivaju materijali poput asfalta ili betona koji ne propuštaju vodu.

U sklopu različitih pilot-projekata proteklih se godina testiraju brojna rješenja kao što su, na primjer, ozelenjivanje krovova, širenje zelenih površina ili takozvani princip grada-spužve. Kod takvog se principa ispod popločane površine postavlja sloj šljunka i sitnijih čestica te se stvara više prostora za širenje stabala u tlu. Umjesto u kanalizaciju, oborinske vode usmjeravaju se u taj sloj koji ih poput spužve upija i zadržava, što stablima i tijekom vrućih ljetnih dana omogućuje opskrbu dovoljnom količinom vode. Kako naglašava Christian Härtel, u Beču raste broj takvih projekata. Upijanje kišnice u tlo također rasterećuje kanalizacijski sustav na koji mogu utjecati obilne oborine. Iz tog razloga u gradu postoje i spremnici za kišnicu koji se koriste za njezino kratkotrajno zadržavanje za vrijeme jačih oborina.

Protekli srpanj bio je jedan od 20 najsušnijih u povijesti mjerenja u Beču. Upravo za vrijeme ljeta s tako malo oborina potrebno je maksimalno iskoristiti svaku kap, dodaje Härtel.

Foto: pixabay