U Ministarstvu se prave da problem UKIDANJA LJUDSKIH PRAVA SIROMAŠNIMA – ne postoji

”Kada ćete napokon inicirati zakonske promjene prema kojima prijava prebivališta neće biti uvjet da živi ljudi, koji imaju OIB i državljanstvo, dobiju i osobne dokumente, a onda i ljudska prava koja im po Ustavu pripadaju? Zašto se godinama ništa ne čini da se omogući bolji pristup pravima najnezaštićenijim i najugroženijim članovima društva, koji su često nevidljivi, zapostavljeni i stigmatizirani – a što predlaže i pučka pravobraniteljica”, upitali smo resorno ministarstvo. Na većinu pitanja nisu konkretno odgovorili, već su nastavili, kako se čini, s praksom zabijanja glave u pijesak – kada je rješavanje problema najpotrebitijih u pitanju

Mnogim građanima Republike Hrvatske, koji imaju hrvatsko državljanstvo, domovnicu i OIB, no kojima je iz nekog razloga oduzeta osobna iskaznica (o konkretnim slučajevima pisali smo u više navrata), potiho su oduzeta sva ljudska i građanska prava, zajamčena hrvatskim Ustavom te konvencijom UN-a te im je tako nanesena velika nepravda.

O slučajevima ‘poništavanja živih ljudi’, hrvatski mediji gotovo uopće ne pišu pa ispada da ovaj skandalozni problem niti ne postoji. No, u Humanitarnoj udruzi Fajter, koja se bori za prava beskućnika i osoba u riziku od beskućništva, tvrde da im se javlja sve više ljudi kojima je policija oduzela osobne iskaznice, a s njima i sva Ustavom RH i UN-ovim konvencijama zajamčena ljudska prava (u drugim zemljam EU prijava prebivališta nije uvjet za posjedovanje osobnih dokumenata).

Zašto osobnu iskaznicu ne mogu imati svi građani?

Zbog mračne hrvatske prakse da se posjedovanje osobnih dokumenata uvjetuje prijavljivanjem i odjavljivanjem prebivališta, odnosno boravišta, sve više beskućnika, ali i onih koji sele iz grada u grad u potrazi za poslom, ostaje bez osobnih dokumenata pa onda i bez ustavom zajamčenih ljudskih prava (u praksi gotovo ništa ne funkcionira onako kako su zakonodavci zapetljanim propisima te ne razmišljajući o svarnom životu, odredili…).

U vezi s ovom problematikom, na koju učestalo upozorava i pučka pravobraniteljica, poslali smo novinarski upit Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (prvo smo opisali problem, pa postavili konkretna pitanja):

”Poznati aktivist i predsjednik humanitarne udruge Fajter, Mile Mrvalj, koji je i sam bio beskućnik, upozorava na činjenicu da se mnogi hrvatski građani – koji su prisiljeni seliti ‘trbuhom za kruhom’ – ne mogu prijaviti na novoj adresi, jer ih mnogi stanodavci ne žele prijaviti. Sustav ih, dakle, na najgrublji mogući način kažnjava (oduzima im sva prava) samo zato jer su siromašni. Mnogi od tih ljudi su u opasnosti da postanu beskućnici, jer bez osobnih dokumenata ne mogu se legalno zaposliti, ne mogu dobiti ni socijalnu pomoć, ne mogu do računa u banci, ne mogu ostvariti zdravstvenu zaštitu. U sličnoj situaciji su i mnogi beskućnici bez osobnih dokumenata…

RH bi loše prošla na Europskom sudu za ljudska prava

Radi se, de fakto, o ukidanju postojanja tih ljudi, o najgrubljem mogućem kršenju osnovnih ljudskih prava, zbog čega bi Hrvatska mogla izgubiti sporove na Europskom sudu za ljudska prava, a informacije o ovom problemu (sustavnom kršenju ljudskih prava siromašnih hrvatskih građana te beskućnika bez osobnih dokumenata), mogle bi se naći i na stolu tijela Ujedinjenih naroda.

PITANJA MINISTARSTVU:

Kada će napokon odgovorni u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike početi rješavati ovaj veliki problem, odnosno kada će inicirati zakonske promjene prema kojima prijava prebivališta neće više biti uvjet da hrvatski građani, koji imaju OIB i hrvatsko državljanostvo, dobiju osobne dokumente, a onda i ljudska i građanska prava koja im po Ustavu i UN konvencijama pripadaju?

Zašto u resornom ministarstvu te u suradnji s drugim ministarstvima već niste riješili ovaj problem, odnosno zašto niste pomogli brojnim beskućnicima i drugim hrvatskim građanima koji nemaju osobne dokumente (pa onda ni bilo kakva ljudska i građanska prava), da ostvare svoja prava?

Oglušuju se na preporuke pučke pravobraniteljice

Zašto se u resornom ministarstvu već godinama oglušujete na preporuke pučke pravobraniteljice RH, koja već godinama upozorava na ovaj problem (ukidanja prava ljudima bez osobnih dokumenata, odnosno probleme s otežanim dobivanjem osobnih dokumenata za beskućnike i ljude koji sele u druga mjesta u potrazi za poslom)?

Zašto odgovorni u resornom ministarstvu ne usvajaju preporuke pučke pravobraniteljice koja već više godina uzastopce predlaže razne mjere i načine kako bi se beskućnicima (i drugim siromašnim građanima) olakšao dolazak do osobne iskaznice, a time omogućilo i ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu, ali i svih ostalih prava za koje je potrebno imati prebivalište (jedna od preporuka pučke pravobraniteljice je da se beskućnicima socijalna prava i zdravstveno osiguranje omoguće odmah po pokretanju postupka prijave prebivališta, kao i da im se omogući pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu, neovisno o reguliranom prebivalištu; zašto ta preporuka nije usvojena)?

Zašto se u resornom ministarstvu godinama ništa ne čini da se omogući bolji pristup pravima najnezaštićenijim i najugroženijim članovima našeg društva, koji su često nevidljivi, zapostavljeni i stigmatizirani – a što u preporukama predlaže pučka pravobraniteljica”, upitali smo resorno ministarstvo.

Ministarstvo: Osobni dokumenti u nadležnosti su MUP-a

U dopisu kojeg smo iz ministarstva primili, na većinu naših pitanja nisu konkretno odgovorili. Tako odgovorni u ministarstvu socijale nastavljaju, prema svemu sudeći, s praksom zabijanja glava u pijesak, odnosno – pretvaranja da problem niti ne postoji. U svojim odgovorima opisuju po stoti puta kompliciranu zakonsku proceduru, ali ne kažu kako konkretne probleme riješiti u praksi.

Ovdje prenosimo njihove odgovore:

”Uređenje pojma, prijave i druga pitanja koja se odnose na prebivalište kao i pitanja vezana za ishođenje osobnih dokumenata u nadležnosti su Ministarstva unutarnjih poslova. U tom smislu Zakonom o prebivalištu je propisano da će osobi koja nema mjesto i adresu stanovanja niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja (beskućnik) MUP rješenjem utvrditi prebivalište na adresi ustanove socijalne skrbi ili kod drugih pružatelja usluge smještaja. Ako se radi o beskućniku kojem se ni na koji drugi način ne može utvrditi prebivalište MUP će utvrditi prebivalište na adresi ustanove socijalne skrbi. U postupku prijave prebivališta beskućnicima, centri za socijalnu skrb dostavljaju informaciju je li beskućnik korisnik prava iz sustava socijalne skrbi, a ta činjenica ne utječe na odluku Ministarstva unutarnjih poslova.

Isto tako, pitanje ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu kao i organizacija zdravstvenog sustava u nadležnosti je ministarstva nadležnog za zdravstvo.

Proširen krug korisnika zajamčene minimalne naknade

U okviru djelokruga Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u veljači 2022.  donesen je novi Zakon o socijalnoj skrbi koji, između ostalog sadrži i odredbe o državljanstvu, prebivalištu i boravku kao uvjetima za priznavanje i odobravanje naknada i usluga u sustavu socijalne skrbi. Tako je propisano da se naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi, pod uvjetima propisanim Zakonom mogu priznati ili odobriti hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, strancu sa stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj te osobi bez državljanstva s privremenim i stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj.

Nadalje,  propisano je da stranac pod supsidijarnom zaštitom i azilant te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima mogu ostvariti naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom. Zaključno, propisano je da se pravo na jednokratnu naknadu i pravo na uslugu smještaja može priznati i osobi koja nije obuhvaćena naprijed navedenim kategorijama osoba, pod uvjetima propisanim Zakonom, ako to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se našla.

Također, novim je Zakonom o socijalnoj skrbi, između ostalog, proširen krug korisnika zajamčene minimalne naknade na način da je propisana mogućnost da se beskućniku kojem je osiguran smještaj ili organizirano stanovanje u prihvatilištu priznaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u određenom iznosu ako ispunjava uvjete propisane Zakonom.

U odnosu na preporuke pučke pravobraniteljice ističemo da su u novi Zakon o socijalnoj skrbi unesene preporuke koje se odnose na:

Preporuku kojom se ne priječi korisnike zajamčene minimalne naknade da imaju vlastito vozilo. Naime, novim Zakonom omogućeno je da korisnici zajamčene minimalne naknade posjeduju vozilo određene vrijednosti (40 osnovica, odnosno 20.000,00 kn);

I beskućnik u prihvatilištu sada može dobiti dio naknade

Preporuku vezanu uz povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade te određivanje i promjenu visine osnovice za zajamčenu minimalnu naknadu uz unaprijed utvrđene kriterije. Nastavno na istu, napominjemo da je Odlukom Vlade Republike Hrvatske povećana osnovica na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade. Nadalje, novim Zakonom o socijalnoj skrbi povisuje se i postotak koji može ostvariti samac ili kućanstvo te je povećan maksimalni iznos koji može ostvariti kućanstvo, što predstavlja značajno povećanje u nominalnom iznosu za sve korisničke skupine.

U odnosu na beskućnike, novim Zakonom propisano je da beskućnik koji se nalazi na privremenom smještaju u prihvatilištu i organiziranom stanovanju za beskućnike ostvaruje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50 posto iznosa. Isto je propisano budući da se radi o posebno ugroženoj kategoriji stanovništva kojoj je financijska pomoć prijeko potrebna radi brže integracije u društvo.

Predviđeno ulaganje u pučke kuhinje

Također, već ranije je uvažena preporuka pravobraniteljice vezano za prometnu izoliranost te je svim centrima za socijalnu skrb dostavljen naputak vezan uz određivanje prometne izoliranosti. Isto je učinjeno još 2018. godine.

Nastavno na prijedlog pučke pravobraniteljice da Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pripremi Nacionalnu strategiju o beskućništvu, ističemo kako je ta korisnička skupina obuhvaćena Nacionalnim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.-2027.

Što se tiče preporuke pučke pravobraniteljice vezane uz uređenje djelovanja socijalnih samoposluga, u novom programskom razdoblju kroz integrirana teritorijalna ulaganja predviđeno je financiranje ulaganja u infrastrukturu socijalnih samoposluga, pučkih kuhinja, skladišta za hranu i ostalu materijalnu pomoć. U novom programskom razdoblju i dalje će se financirati podjela hrane i osnovne materijalne pomoći s ciljem smanjenja materijalne deprivacije.

Zaključno, u novom Zakonu uvažili smo i preporuku vezano uz mogućnost ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu starijih osoba koje su pokrenule postupak za raskid, utvrđivanje ništetnosti ili poništenje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju”, stoji u odgovorima koje smo dobili iz Kabineta ministra Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

FOTO: Arhiva Promise.hr; screenshot videosnimke