U Srbiji se boje izjasniti kao Hrvati: ‘Važno je da na popisu stanovništvu iskažu svoju pripadnost’
Iseljeništvo i svijet 13. rujna 2022. Promise.hr
Jasna Vojnić je upozorila da je na popisu 2011. bilo više od 300.000 Jugoslavena, Bunjevaca, neizjašnjenih i ostalih, a da su većina tih zapravo Hrvati. I Žigmanov kaže da su Hrvati u Srbiji negativno stigmatizirana zajednica. Nažalost, Hrvati se u medijima najčešće prikazuju u negativnom kontekstu zbog čega se razvija strah među stanovništvom i taj strah najviše utječe da se ne izjasne o nacionalnoj pripadnosti”, rekla je Vojnić
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izrazio je punu podršku predsjedniku Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislavu Žigmanovu i predsjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasni Vojnić uoči izbora u Hrvatskom nacionalnom vijeću te pozvao sve pripadnike hrvatske manjine da se na Popisu stanovništva u Srbiji slobodno izjasne i potvrde svoju pripadnost.
Prema popisu 2011., u Srbiji je bilo 57.900 Hrvata, 12.000 manje nego deset godina ranije. Prema još uvijek važećim podacima, Srbija ima oko 7,2 milijuna stanovnika, a udio Hrvata je 0,81 posto.
Uoči popisa stanovništva u listopadu, u Zagrebu su se sastali predsjednik vladina Ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić.
“Iznimno je važno da hrvatska zajednica u Srbiji izađe na popis stanovništva i da jasno i nedvojbeno pokaže svoju pripadnost hrvatskom narodu”, rekao je Milas novinarima nakon sastanka.
Vladina potpora Hrvatima u Srbiji
Dodao je da je politička, moralna i financijska potpora Vlade u Zagrebu Hrvatima u Srbiji “nedvojbena”.
Vojnić je upozorila da je na popisu 2011. bilo više od 300.000 Jugoslavena, Bunjevaca, neizjašnjenih i ostalih, a da su većina tih zapravo Hrvati.
“Nažalost, Hrvati se u medijima najčešće prikazuju u negativnom kontekstu što ima implikacije da se razvija strah među stanovništvom i taj strah najviše utječe da se ne izjasne o nacionalnoj pripadnosti”, rekla je.
“Zato je jako važno i da predstavnici vlasti Hrvatske daju jednoznačnu poruku da se jasno i hrabro izjasnimo kao Hrvati i da na predstojećem popisu bude što više. To nije samo statistički podatak, o tom broju će u idućih deset godina ovisiti naš položaj”, istaknula je.
Kampanja Znam tko sam
I Žigmanov kaže da su Hrvati u Srbiji negativno stigmatizirana zajednica, pa je vodstvo hrvatske manjine nedavno pokrenulo kampanju “Znam tko sam” kojom želi dekonstruirati “ono što je negativno i neistinito na nas stavljeno”.
“Radimo kampanju da se građani hrvatske nacionalnosti ponosno, odlučno i smjelo na popisu izjasne da su Hrvati po nacionalnosti, da im je materinski jezik hrvatski i da su, ako su vjernici, pripadnici Rimokatoličke Crkve”, rekao je Žigmanov.
Hrvatska zajednica priznata je manjina u Srbiji koja ima političku stranku DSHV zastupljenu u Skupštini Srbije, predstavničko tijelo Hrvatsko nacionalno vijeće, dvije profesionalne institucije, razvijeno školstvo i više od 50 udruga kulture.
FOTO: Vlada RH; službena stranica, FB stranica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH
