U trenu kada NAROD naočigled NESTAJE, sve hrvatske institucije ruše se sustavno! Oni hoće NIŠTAVILO

”Ministrica Divjak pokazuje neprijateljstvo, zlonamjeran stav. Ona bi rado uništila Hrvatske studije, a isti stav ima i prema Zagrebačkom sveučilištu. To se ne može racionalno objasniti. Pobjesnili su jer vide da se Fakultet hrvatskih studija neće moći uništiti. Uzalud im medijski pritisci koji dolaze iz istog ideološkog interesa. Neće nitko reći da je protiv hrvatske države, hrvatskog naroda i hrvatskog identiteta. To bi bilo preriskantno. Onda se indirektno prigovara. Ministrica je uništila sustav znanstvenog izdavaštva koji se gradi pedeset godina! Kao da s bagerom netko dođe i sruši kulu Lotršćak”, upozorava prorektor Čović

U četvrtak 30. siječnja Hrvatski katolički radio uživo je emitirao emisiju Argumenti, o temi: „Smeta li i komu Fakultet hrvatskih studija?”

Na pitanja voditelja Ivana Taševa odgovarali su: prof. dr. sc. Pavo Barišić, dekan Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ante Čović, redoviti profesor Fakulteta hrvatskih studija i prorektor Sveučilišta u Zagrebu za organizaciju, kadrovski razvoj i međusveučilišnu suradnju i Marija Barić Đurđević, predsjednica Studentskoga zbora Fakulteta hrvatskih studija.

Bit problema, odnosno pozadinu sustavnih napada na nedavno osnovani Fakultet – koji je u središte djelovanja stavio hrvatski nacionalni i kulturni identitet, a koji od međunarodnih i domaćih stručnjaka dobiva odlične ocjene, nastojao je sažeti profesor Ante Čović.

”Ministrica Blaženka Divjak bi rado uništila Hrvatske studije. Isti stav ima i ima prema Zagrebačkom sveučilištu, smatra da bi ga bilo dobro nekako raskopati, razmrdati.

Razaranje duhovne infrastrukture i nacionalnog identiteta

Ovo treba stavljati u najširi povijesni kontekst. Pazite što se zbiva: u situaciji kada narod naočigled nestaje, razrušava se u duhovnom, intelektualnom i znanstvenom pogledu, događa se da nestajemo i u fizičkom pogledu. Masovno iseljavamo, demografski nestajemo. Taj aspekt nije na prvom mjestu. Na prvom mjestu je razaranje duhovne infrastrukture, one koja se tiče nacionalnog i kulturnog identiteta. Tu se sve institucije ruše sustavno. Kada ova ministrica ode, trebat će napraviti inventuru i sanacijski program zbog svega što je porušeno.

Ministrica je uništila sustav znanstvenog izdavaštva koji se gradi pedeset godina! Ona ga je srušila, kao da s bagerom netko dođe i sruši kulu Lotršćak. Onda bi rekli da je to jedan kulturocid. Sustav znanstvenog izdavaštva je protuzakonito srušila i nikome ništa. Uglavnom su sve te akcije usmjerene na sve bitne hrvatske institucije. To je krucijalno pitanje i tako ga treba postaviti. Onda je sve ostalo jasno. Jer inače, ako se zapetljamo u formalne stvari i učestale formalne prigovore, nećemo vidjeti srž i pravu pozadinu.

Vidimo kontinuitet i poziciju s koje se sustavno destruktivno nastupa i kroz destroluciju gdje se sustavno ruše institucije, autoriteti i vrijednosti posebno bitni za nacionalni i kulturni identitet. I onda ćete stvoriti ovdje jednu ravnu ploču gdje neće biti ničega, odnosno sve će se drugo odvijati, ali se neće odvijati ništa od onoga što je društveno, povijesno i politički bitno za opstanak ovog naroda i ove države”, naglasio je prorektor Ante Čović.

Prije toga, voditelj emisije upitao je dekana Pavu Barišića odakle dolaze pritisci koji ometaju studente u njihovom radu i kakva je budućnost Fakulteta hrvatskih studija?

”Više od 20 godina Hrvatski su studiji čekali da ostvare svoj status. U prosincu prošle godine okrunjen je proces nastajanja Hrvatskih studija. Ovo je treći fakultet nastao u samostalnoj Hrvatskoj čime su 1395 studenata i 124 zaposlenika – profesora, dobili status samostalne pravne osobe, odnosno fakulteta unutar Sveučilišta u Zagrebu.To je 31. fakultet u Zagrebu.

Zašto je tako dugo trajao taj proces?

”Sada imamo nove sveučilišne programe i novi pristup prema proučavanju sastavnica hrvatskog identiteta: kulture, jezika, stanovništva, naroda. Postojalo je to i prije, ali sada je na novi način postavljeno. Od prošle godine, Studij demografije i hrvatskog iseljeništva donosi dodatnu kvalitetu programima Fakulteta”, dodao je dekan Barišić.

”Novi fakultet obično je radost za Sveučilište. Zašto onda kritike?”, upitao je voditelj prorektora Čovića, koji je bio jedan od osnivača Hrvatskih studija u devedesetima.

”Negativne reakcije su kontinuitet u zadnjih gotovo 30 godina. Zadnji napadi, koji su posebno besmisleni i bjesomučni, vjerojatno su znak da je taj projekt Hrvatskih studija institucionaliziran, etabliran i da ga se ne može ugroziti. Ovo što sada čujemo su čiste tlapnje onih koji bi sada ovu cijelu tridesetogodišnju povijest htjeli preokrenuti”, kazao je Čović

Koja je opravdanost Fakulteta? Često se čuje da isti programi postoje i na drugim sastavnicama sveučilišta?

Objasnit ću najprije kako to da jedan fakultet izaziva tolike napade i toliku pažnju u medijima Problem je što Hrvatski studiji predstavljaju jednu identitetsku instituciju jako bitnu za hrvatski nacionalni i kulturni identitet i zapravo preko toga se kristaliziraju razne podzemne političke vode koje onda izbijaju kao tobožnja pitanja je li formalno nešto prekršeno, a u biti se radi o nečem drugom.

Taj kontinuirani otpor se uvijek služio i služi se tim indirektnim argumentima. Neće nitko reći da je protiv hrvatske države, protiv hrvatskog naroda, protiv hrvatskog identiteta, to bi bilo pre-riskantno, nego se onda indirektno uvijek prigovara. Nalaze se nekakve izlike, odnosno prigovori koji služe samo za prikrivanje ovih pravih motivacija koje su u osnovi idejne, ideološke i političke. I onda su se Hrvatski studiji našli kao žrtva, jer se upravo preko njih to mora odvijati. Ne dozvoljavaju da se stvori nešto što je supstancijalno novo i bitno. Zato je nahrupilo sve ovo, svi ti pritisci.

Hrvatski studiji su bili okrznuti i s jedne i s druge političke strane? Kako to?

Kada govorimo o Hrvatskim studijima mi govorimo o novijoj hrvatskoj povijesti, o sudbini Hrvatske od samog državnog osamostaljenja. To da su različite političke garniture iz različitih političkih krugova osporavale sve što je važno za nacionalni identitet zapravo oslikava stanje stvari u hrvatskoj državi i društvu i politici. Uvijek je zajednički nazivnik ovo o čemu sam pričao. U programu stranke koja je sada na vlasti (HDZ) nikako ne postoji odrednica da bi trebalo uništavati identitetske institucije, a to se upravo sada događa. Ne samo hrvatski studiji, već i hrvatski časopisi, humanističke znanosti i sve ono što je bitno za hrvatske institucije – sustavno se uništava. E sad, vi nađite tu nekakvu logiku. Ja imam odgovor i na to, ali ovo nije politička emisija onda nećemo ići tak daleko.

Prije tri godine kada se mijenjalo iz centra u odjel, i nije se moglo dobiti status Fakulteta. Zašto?

Zadnji reformski zahvat je okončan osnivanjem Fakulteta hrvatskih studija, a nastojanje traje od 2014. godine. U zadnjih pet godina reforma je krenula zato jer su Hrvatskim studijima u reakreditacijskom postupku utvrđene neke anomalije. Zbog toga je Sveučilište u Zagrebu, u mandatu rektora Borasa, provelo vrlo uspješnu reformu Hrvatskih studija. Provedena je jedna vrlo osmišljena i utemeljena transformacija Hrvatskih studija u fakultet, što je imalo mnogo elemenata. Rekreditacijska preporuka je bitna. Te 2014 godine počinje ono što je okončano s nastankom Fakulteta. Postojalo je Povjerenstvo, kako je to uobičajeno u reakreditacijskom postupku, koje je procijenilo instituciju Hrvatskih studija. Oni su našli niz manjkavosti. Tri glavne su: shvatili su da ta institucija nema profil, da je konglomeracija studija bez neke misije, vizije i svrhe i bez položaja i statusa unutar Sveučilišta. Oni su predložili neke vrlo radikalne reforme.

Te reforme smo proveli doslovce po tim reakreditacijskim preporukama. Postigli smo profil i fokusiranost, otklonjeni su prigovori o preklapanju s drugim studijima. Sada smo dobili vrlo fiksni i čvrsti profil, to je jedna kulturološka institucija, uveli smo sadržaje kojih nema na zagrebačkom Sveučilištu, kao što je Studij kulturologije, Studij demografije. To su stvari od iznimne važnosti za hrvatski kulturni, nacionalni identitet i za opstanak naroda”, podvukao je prorektor Čović.

Marija Barić Đurđević, predsjednica Studentskoga zbora Fakulteta hrvatskih studija, govorila je o blokadama i prosvjedima na Hrvatskim studijima iz 2017. te o atmosferi kakva je danas.

”Razlika je velika. Te 2017. je bilo razdoblje kada smo svi bili malo posvađani međusobno, nismo znali što da mislimo, jer informacije su bile svakakve i nismo se snalazili. Danas smo, nakon postanka fakulteta, dobili jedan novi elan, svi smo presretni. Jako smo se uživjeli u sve to. Situacija je sada puno bolja.

Ipak postoje problemi?

Na sjednici Studentskog zbora Fakulteta, nismo mogli ignorirati izjave glavnog tajnika Velikog vijeća Nezavisnog sindikata (Vilima Ribića), pa smo donijeli sedam čvrstih zaključaka. Bili smo šokirani nekim izjavama, pozivanjem da Hrvatski studiji trebaju prestati postojati.

Na kraju smo pozvali Studentski zbor cijelog Sveučilišta u Zagrebu da nas i oni podrže u našoj borbi. Studentski zbor Sveučilišta nas je podržao gotovo jednoglasno. Jer, kolega nas uvažavaju, dobro surađujemo. Ova potpora nije ništa novo.

Spominjete da se ometa studentski rad, na koga se to odnosi?

U medijima vidite na koga se odnosi. No, iza nas stoji Sveučilište, kolege, studentski zbor. Frustrira nas da se tako negativne stvari povlače u medijima”, zaključila je predsjednica Studentskog zbora.

Nadovezao se dekan Pavo Barišić riječima da veliko zanimanje studenata za upis na programe novoosnovanog Fakulteta hrvatskih studija najbolje govore o ugledu i kvaliteti Fakulteta hrvatskih studija.

”Zanimanje studenata bilo je vrlo veliko, pogotovo u psihologiji i komunikologiji. Od 10 do 17 kandidata javilo se na jedno mjesto. To znači da su studenti prepoznali da je kvaliteta visoka. Jer visoke ocjene dobivaju naši studentski programi i od stranih i od domaćih stručnjaka. Novi programi su kreirani po uzoru na nove američke i izraelske studije, sada postoji dodatna duhovna i znanstvena dimenzija”, tvrdi Barišić.

Akreditacijska preporuka je jedna od točaka prijepora?

Akreditacijska preporuka je uobičajeni postupak vrednovanja kvalitete visokih učilišta. To nisu ocjenjivali samo stručnjaci iz Hrvatske, već i međunarodni stručnjaci.

Početkom svibnja 2018. Agencija za znanost i visoko obrazovanje je nove programe vrlo pozitivno ocijenila, nakon čega je ministrica trebala izdati potvrdu o ispunjavanju uvjeta za nastavak djelovanja Hrvatskih studija. Ja sam u svom ministarskom mandatu sve preporuke Agencije potpisao onako kako je preporučeno, što je prema zakonu i uobičajeno. Ministar je dužan postupati prema preporuci nadležnog tijela. Ministrica je jedanput vratila tu preporuku. Agencija je ponovno inzistirala na potvrdi, no ministrica je ponovno vratila i zaprijetila da će im uputiti inspekcijski nalaz ako ne naprave to što je tražila. A to što je tražila je stvarno neopravdano. Tražila je rješavanje pravnog statusa našeg fakulteta. I ta je zamjerka otpala. Radi se očito o određenoj namjeri o stvaranju štete Fakultetu hrvatskih studija”, naglasio je dekan Barišić.

Vi ste to ocijenili kao stvaranje pritiska na Fakultet hrvatskih studija. Mi smo zvali i predstavnike Ministarstva znanosti u emisiju, no nisu se htjeli odazvati. Ali, i ona kaznena prijava koji ste protiv ministrice podnijeli, ona je ocijenila kao pokušaj zastrašivanja. Kako to ocjenjujete?

Svatko od nas ima djelokrug odgovornosti i ministar ima ovlasti i odgovornosti postupati u skladu sa zakonom. Zakon je propisao da treba u roku od 6 mjeseci dovršiti akreditacijski postupak i ako netko to ne učini, očito je da prekršio zakonska pravila. Zato smo pokrenuli upravni postupak inzistiramo da se donese potvrda u skladu s nalazima neovisnoga tijela. Smatramo da je skandal time veći jer pokazuje da naša Agencija za znanost i visoko obrazovanje, koja je članica Europske mreže agencija, je ovako podvrgnuta pritisku jednoga ministarstva, a to se vrlo negativno vrednuje.  Tako da će zbog toga i cijeloj Republici Hrvatskoj biti upućen veliki prigovor: zašto se tijela izvršne vlasti miješaju u rad neovisnih tijela koja ocjenjuju rad visokih učilišta? Naša učilišta će samo imati štetu od toga. Ne samo Fakultet hrvatskih studija”, zaključio je Barišić.

Nadovezao se prorektor Ante Čović riječima da je ministrica je svoj negativan stav definirala još odavno.

”Još dok nije bila ministrica je javno podržala protuzakoniti štrajk na Hrvatskim studijima, kojeg su vodili oni koji su bili inspirirani od istog ovog Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Ona je tada to podržala, kasnije se pokazalo da je štrajk bio protuzakonit i izmišljen. Tada je mene napadala. Vidi se da nastavlja tu politiku”, zaključio je prorektor Ante Čović, u emisiji Argumenti na Hrvatskom katoličkom radiu.

FOTO: Preslika videosnimke s YouTube-a