Umjesto za oporavak ekonomije, Vlada milijarde iz EU kani trošiti na ‘uhljebarije’ te na nove ‘zlatne WC-e’? Umjesto za oporavak ekonomije, Vlada milijarde iz EU kani trošiti na ‘uhljebarije’ te na nove ‘zlatne WC-e’?
TweetEmailPrint Kritičari ovakve raspodjele smatraju da bi najviše dobile, opet, velike državne ili javne kompanije, poput HEP-a, HŽ-a i sličnih! Osim toga, nije sporno... Umjesto za oporavak ekonomije, Vlada milijarde iz EU kani trošiti na ‘uhljebarije’ te na nove ‘zlatne WC-e’?


Kritičari ovakve raspodjele smatraju da bi najviše dobile, opet, velike državne ili javne kompanije, poput HEP-a, HŽ-a i sličnih! Osim toga, nije sporno da problem nedostatke domova za starije treba riješiti, ali je vrlo sporna vladina računica. Podsjeća na “zlatne zahode” ili obnovu kuća nakon poplave u Gunji. Prema njihovoj računici izgradnja doma košta čak 1.950 eura po četvornom metru?! Ako firma prodaje stanove po 2000 eura i na njima ima jako dobru zaradu, kako je Vlada došla do toga da je trošak gradnje doma, jednak prodajnoj cijeni stana? Vlada još stigne korigirati navedene planove, no s obzirom na Plenkovićevo slabo razumijevanje ekonomije i savjetnike iz HGK, mala je vjerojatnost da će se to dogoditi”, piše Telegram.hr

Novi skandal otkrili su novinari koji su malo dublje zagrebli po priči o vrlo čudnim kriterijima raspodjele novca kojeg Europska unija daje Hrvatskoj za oporavak od posljedica lockdowna i pandemije.

”Prema Nacionalnom planu za oporavak i otpornost samo manji dio novca – prema procjenama oko 10 posto – predviđen je za privatni sektor što je izazvalo nezadovoljstvo poduzetnika, a vladini pregovarači očito su lagali javnosti kada su takvu raspodjelu pravdali zahtjevima Europske unije”, navodi Telegram.hr u priči Marka Repeckog.

Milijarde za oporavak Vlada gura u nezasitni javni sektor?!

Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg će Hrvatskoj u sljedećih nekoliko godina stići šest milijardi eura stvoren je kako bi se europske ekonomije oporavile od udara izazvanog pandemijom koronavirusa. Mnoge zemlje, pa i Hrvatska, zbog zaustavljanja ekonomskih aktivnosti, imale su rekordne padove BDP-a. Brojna, pogotovo mala i srednja poduzeća, koja zapošljavaju preko 90 posto radne snage, našla su se na rubu bankrota.

No hrvatska Vlada, umjesto da milijarde eura iskoristi za oporavak i daljnje jačanje privatnog sektora, što bi donijelo nova zapošljavanja i ubrzanje ekonomskog rasta, ona 90 posto tog iznosa planira uliti u infrastrukturu koja je uglavnom davno planirana te je trebalo naći druge izvore financiranja, ili pak u vječne “reforme” i “digitalizacije” ministarstava i drugih državnih institucija.

Zvonimir Savić, nacionalni koordinator za plan oporavka i otpornosti i premijerov savjetnik ekonomska pitanja, koji je na tu poziciju došao iz Hrvatske gospodarske komore, ranije je rekao da bi u poduzećima na kraju ipak moglo završiti oko 30 posto od ukupnog iznosa, kada se uzme u obzir njihovo sudjelovanje u javnim projektima. No kritičari ovakve raspodjele novca smatraju da bi najviše dobile, opet, velike državne ili javne kompanije, poput HEP-a, HŽ-a i sličnih.

Kako je vidljivo iz nacrta nacionalnog plana za oporavak, Vlada je iz ladica izvadila neke stare, skoro zaboravljene projekte. Pa je tako u program poboljšanja učinkovitosti pravosudnog sustava, za koji je predviđeno preko tri milijarde kuna, ubačen projekt Trga pravde koji je još 2004. inicirala tadašnja ministrica pravosuđa, a danas kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Vesna Škare Ožbolt.

Ideja je da se gotovo sve pravosudne institucije, odnosno gotovo svi sudovi u Zagrebu smjeste na jedno mjesto. Radi se o projektu koji je Vlada procijenila na preko dvije milijarde kuna, znači dvije trećine sredstava namijenjenih “reformi” pravosuđa. Studija izvodljivost i urbanistički plan napravljeni su još 2011. godine, ali projekt nikada nije realiziran, pa ga sad Plenković namjerava završiti novcem koji je trebao služiti oporavku ekonomije od pandemije koronavirusa.

Od tog posla bi, doduše, koristi mogle imati građevinska poduzeća, no ne treba smetnuti s uma da će one i tako sljedećih godina biti “prebukirane” zbog obnove nakon potresa, te se suočavaju s velikim nedostatkom radne snage.

Izvlačit će novac i kroz ‘zlatne staračke domove’?!

Vlada novcem za oporavak od korone namjerava graditi i domove za starije osobe. Hrvatska se suočava sa starenjem stanovništva i sve veći broj građana ima potrebu za smještajem u domu. Već desetljećima postoji kroničan problem nedostatka takvih kapaciteta, pa se na mjesto u domu ponekad čeka godinama. Nije sporno da taj problem treba riješiti, ali je vrlo sporna vladina računica koliko to košta. Podsjeća na “zlatne zahode” pokojnog gradonačelnika Bandića ili obnovu kuća nakon poplave u Gunji.

Prema nacrtu nacionalnog plana za oporavak Vlada na izgradnju, odnosno proširenje kapaciteta domova za starije namjerava potrošiti milijardu kuna. Prema njihovoj računici izgradnja doma košta čak 1.950 eura po četvornom metru. Dovoljno je u oglasniku pogledati cijene novogradnji, barem onih koji nisu u središtima gradova, da bi postalo jasno da je cijena poprilično napuhana.

Ako građevinska firma prodaje stanove po 2000 eura i na njima ima više nego dobru zaradu, kako je Vlada došla do toga da je trošak gradnje doma, jednak prodajnoj cijeni stana? Osim gradnje po 1950 eura, Vlada procjenjuje da bi opremanje domova koštalo daljnjih 300 eura po četvornom metru, čime dolazimo do ukupnog troška od 2.250 eura, pa su izračunali da bi za milijardu kuna mogli zbrinuti 3.387 osoba.

Vladin izračun troškova izgradnje domova za starije (Izvor: Nacionalni plan oporavka i otpornosti)

Rasipanje novca neće doprinijeti dugoročnom oporavku

Hrvatska udruga poslodavaca, koja je jedan od najglasnijih kritičara raspodjele novca za oporavak u petak je održala sastanak s predstavnicima Europske komisije, nakon kojeg su poručili da očekuju da barem 50 posto bude dodijeljeno privatnom sektoru od čega 80 posto u vidu grantova, odnosno bespovratnih potpora.

Tvrde da bi se tako dobiveni novac multiplicirao jer bi na svaku dobivenu kunu poduzetnici uložili još jednu kunu svojih sredstava, te da bi to dovelo do stvaranja novih radnih mjesta rasta BDP-a, a u konačnici i boljeg punjenja proračuna te jačanja mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Stava su i da u ovom trenutku ulaganje u javne projekte poput cesta, zgrada i sličnog, neće polučiti takav efekt, te da jednom kad investicije završe porezni prihodi se neće povećavati, a neće rasti ni zaposlenost.

Ne treba se čuditi, s obzirom kakvi ‘znalci’ odlučuju

Zapravo ne treba čuditi da je Vlada odlučila staviti šapu na novac predviđen za oporavak, s obzirom na to da i inače, u usporedbi s drugim zemljama “Nove Europe” imamo najveći utjecaj države na ekonomiju, zbog čega, uostalom i imamo vrlo tromo gospodarstvo koje i u dobrim vremenima jedva doseže rast od tri posto.

Kao što je već ranije objavljeno, rashodi države iznose čak 47 posto BDP-a, što znači da je praktički svaka druga kuna u hrvatskom gospodarstvu pod kontrolom države.

A rezultat toga je prosječna stopa rasta BDP-a koja je u razdoblju od 2003. do 2019. bila svega 1,7 posto. Za usporedbu, Poljska i Slovačka u tom su razdoblju imale prosječan rast od 3,9 posto.

S obzirom na to da je rok za predaju finalnog dokumenta Nacionalnog plana za oporavak i otpornost za 40 dana, Vlada ima šansu uvažiti primjedbe i korigirati planove, no s obzirom na Plenkovićevo slabo razumijevanje ekonomije i savjetnike iz Hrvatske gospodarske komore, mala je vjerojatnost da će se to zaista dogoditi”, piše Telegram.hr. 

FOTO: Screenshot videosnimke, preslika sa stranice telegram.hr