Ustavni sud u korist novinara: Političare i javne osobe SMIJE SE KRITIZIRATI puno oštrije, ako postoji javni interes… Ustavni sud u korist novinara: Političare i javne osobe SMIJE SE KRITIZIRATI puno oštrije, ako postoji javni interes…
TweetEmailPrint ”Potvrdili smo da sloboda medija predstavlja jedan od temelja demokratskog društva i da mediji, sukladno ustavnim i konvencijskim odredbama, uživaju širok opseg zaštite.... Ustavni sud u korist novinara: Političare i javne osobe SMIJE SE KRITIZIRATI puno oštrije, ako postoji javni interes…


”Potvrdili smo da sloboda medija predstavlja jedan od temelja demokratskog društva i da mediji, sukladno ustavnim i konvencijskim odredbama, uživaju širok opseg zaštite. To se ne odnosi samo na one informacije koje su blagonaklone, nego i na one koje šokiraju, vrijeđaju i uznemiravaju. Pritom je bitno da su uvjetovane postupanjem novinara u dobroj vjeri, da su u skladu s novinarskom etikom i da je za njih postojao opravdani interes javnosti’, istaknuo je predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović

Naši čitatelji i antikorupcijski aktivisti (članovi udruge Veronika Vere) upozorili su nas da nismo prenijeli jednu iznenađujuće dobru vijest u korist novinara, demokracije i javnosti uopće, odnosno o presudama Ustavnog suda u korist medija – koji su preispitivali rad pojedinih hrvatskih sudaca.

”Ustavni sud RH nedavno je donio dvije važne odluke. Ukinuo je presude kojima je dvoje sudaca dobilo ogromne odštete zbog duševnih boli izazvanih novinskim tekstovima. Ove odluke Ustavnog suda dolaze nakon što je Europski sud za ljudska prava kaznio Hrvatsku zbog previsoke odštete dosuđene jednom sucu. Riječ je o slučaju Narodnog lista kojeg je tužio sudac Boris Babić, te dobio 50 tisuća kuna kao naknadu štete zbog članka u kojem je kritiziran njegov rad’, piše Telegram.hr.

Pozivajući se, među ostalim i na tu odluku iz Strasbourga, Ustavni sud ukinuo je dvije pravomoćne hrvatskih sudova. Prema prvoj je Večernji list sucu Nediljku Bobanu morao platiti 50.000 kuna s kamatama, te sudske troškove od šest tisuća kuna, također s kamatama. Drugom je izdavač Zadarskog lista obvezan platiti sutkinji Ivani Klišmanić odštetu od također 50.000 kuna s kamatama, te joj podmiriti gotovo osam tisuća kuna sudskih troškova. U oba slučaja zaključeno je kako nije bilo opravdano kazniti medije zbog kritičkog pisanja o sucima.

Zadarski list na naslovnici je 7. siječnja 2015. objavio najavu članka pod naslovom: “Rogić: Iza anonimnog pisma u kojem me nazivaju Goebbelsom stoji Ivana Klišmanić!” U vrijeme objave spornog članka, Željko Rogić obnašao je dužnost predsjednika Općinskog suda u Zadru, dok je Ivana Klišmanić sutkinja tog suda. U izjavi za Zadarski list sudac Rogić pojasnio je kako samo pretpostavlja da je upravo sutkinja Klišmanić autorica anonimnog pisma. Zaključio je to na osnovu riječi poput ‘uradak’ ili ‘znade’ koje su bile navedene u pismu, a prema njegovim riječima koristila ih je samo Ivana Klišmanić.

“To je njezin rječnik, svaki bi ga sudac na Općinskom sudu odmah prepoznao. Ona opstruira rad sudske uprave od samog početka mog mandata i to iz samo jednog razloga, jer je navikla upravljati sudom proteklih desetljeća preko svojega oca i svih onih koji su ih slušali i pomagali im (…) kaže Rogić.”

Zbog toga je sutkinja Klišmanić tužila Zadarski list tražeći 50 tisuća kuna odštete. U tužbi je navela kako su Rogićeve tvrdnje klevetničke i zlonamjerne. “Novinarka Marina Vlakić u objavljenom članku iznijela je grube neistine nespojive s mojim moralnim i profesionalnim standardima. Optužila me za blaćenje imena svih sudaca, njezinih kolega s Općinskog suda u Zadru. Zbog objave spornog članka pretrpjela sam brojne neugodnosti. To mi je povrijedilo osobni ugled, čast i dostojanstvo, a posljedice je trpjela i moja obitelj”, tvrdila je sutkinja Klišmanić.

Iz Zadarskog lista odgovorili su kako je postojao opravdani interes javnosti da se o sukobu nje i suca Rogića piše, te kako su učinili sve da provjere točnost informacija koje su objavili. Članak je napisan u dobroj vjeri, dodali su pojašnjavajući kako je Rogićeva izjava vjerno citirana. Sutkinju Klišmanić nisu uspjeli dobiti za komentar. To ipak nije bilo dovoljno, pa su morali platiti odštetu.

Ustavni sud tu je pravomoćnu presudu sada poništio. Kaže kako je stvarno bilo potrebno pisati o problemima na sudu u Zadru, te kako suci ne smiju biti zaštićeni od opravdanih kritika. U presudi protiv Zadarskog lista, po stavu Ustavnog suda, nije dokazano da bi sutkinjino dostojanstvo trebalo zaštititi nauštrb medijske slobode i slobode izražavanja”, navodi Telegram.hr u tekstu Ane Raić Knežević.


Šeparović: mediji uživaju širok opseg zaštite

Valja napomenuti da je Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, u nedavnom intervjuu Jutarnjem listu pojasnio suštinu odluka u odnosu na tužbe protiv medija:

Što je poanta paketa odluka u odnosu na tužbe protiv medija? 

– Potvrdili smo da sloboda medija predstavlja jedan od temelja demokratskog društva i da mediji, sukladno ustavnim i konvencijskim odredbama, uživaju širok opseg zaštite. To se ne odnosi samo na one informacije koje su blagonaklone, nego i na one koje šokiraju, vrijeđaju i uznemiravaju. Pritom je bitno da su uvjetovane postupanjem novinara u dobroj vjeri, da su u skladu s novinarskom etikom i da je za njih postojao opravdani interes javnosti.

Sudovima smo poručili da moraju raditi test nužnosti u demokratskom društvu. Dakle, moraju vagati slobodu izražavanja, s jedne strane, i pravo na zaštitu časti i ugleda i pravo na privatnost, s druge strane, te odrediti koja društvena potreba u tom trenutku preteže. Sudovi ne mogu nekritički prihvaćati da je nešto samo po sebi uvredljivo a da ne provedu taj test, ne ocijene javni interes, je li riječ o činjenicama ili vrijednosnim sudovima, je li izneseno u dobroj vjeri i je li postojao interes javnosti, itd.

Odluke Ustavnog suda ne smije se shvatiti na način da se sada smije vrijeđati i klevetati, ali se može kritizirati na puno oštriji način, što se osobito odnosi na političare i druge javne osobe koje moraju imati veći prag tolerancije od ostalih građana.

Smijemo li za političara reći da je lopov ako su protiv njega tek otvoreni izvidi kaznenog djela?

– Imali smo situacija da je za nekog rečeno da je lopov, idiot, suradnik KOS-a… Ali je u tome bitan kontekst. Bitno je je li to rečeno u okviru javne rasprave, političke debate, jesu li mediji postupali u dobroj vjeri, u skladu s novinarskom etikom, je li osobi o kojoj se govori dana mogućnost da se očituje. Ima niz okolnosti koje smo naveli u našim odlukama, a kojima se medijima omogućuje da ostvare svoju ulogu “javnog psa čuvara”, kako to kažu u sudu u Strasbourgu”, kazao je Miroslav Šeparović u razgovoru za Jutarnji list.

FOTO: Screenshot videosnimke; zadarski.hr