VEĆE I OD AFERE SANADER: Europska komisija otvara istragu; hoće li pasti Marić i cijela Vlada RH?! VEĆE I OD AFERE SANADER: Europska komisija otvara istragu; hoće li pasti Marić i cijela Vlada RH?!
''Zatvoreni krug korupcije, koji vlada Hrvatskom, uz pomoć EK počinje se otvarati!''

VEĆE I OD AFERE SANADER: Europska komisija otvara istragu; hoće li pasti Marić i cijela Vlada RH?!

HrvatskaIzdvojeno 5. svibnja 2021. Promise.hr

TweetEmailPrint ”USKOK sumnja da je Rimac novac tražila i za HDZ! Iz poruka Josipe Rimac i otkrića istražitelja USKOK-a, najnevjerojatnije je saznanje da se... VEĆE I OD AFERE SANADER: Europska komisija otvara istragu; hoće li pasti Marić i cijela Vlada RH?!


”USKOK sumnja da je Rimac novac tražila i za HDZ! Iz poruka Josipe Rimac i otkrića istražitelja USKOK-a, najnevjerojatnije je saznanje da se pola državnog aparata, na čelu s ministrom financija, angažiralo oko vjetroelektrana Milenka Bašića. Bizarna je lakoća kojom je Rimac usmjeravala desetke dužnosnika na svim razinama. Plenković je, pak, izjavio  kako u tome ne vidi problem?!  Nekoliko je krupnih problema u ovoj premijerovoj tvrdnji”, piše Telegram.hr… Nadovezala se Vidović Krišto, kojoj je u vezi s istom aferom odgovorila potpredsjednica EK:  ”Zatvoreni krug korupcije, koji vlada Hrvatskom, počinjemo demontirati. Odgovori Komisije su konkretni: U slučaju vjetroparka Krš-Pađene Europska komisija će provesti istragu cjelokupnog razvoja tog projekta. Uspjet ćemo kriminal zaustaviti, a ovaj projekt rasvijetliti te će svi sudionici u tom kriminalnom procesu, a uz pomoć europskih institucija, po prvi puta biti privedeni pravdi, neovisno koju funkciju obnašaju, ili su je obnašali!”, slavodobitno je najavila nezavisna saborska zastupnica

Sudeći prema onome što ovih dana o zastrašujućim kracima Afere vjetroelektrane objavljuju pojedini mediji, ali i sudeći prema odgovorima iz Europske komisije – na pitanja Karoline Vidović Krišto o istoj toj aferi, u Hrvatskoj buja te snažnom eksplozijom prijeti korupcijski skandal koji bi mogao biti veći i od ‘Afere Sanader’!

Portal Telegram.hr prije dva dana je (3. svibnja) u tekstu Poruke otkrivaju; je li Rimac od investitora u vjetropark tražila novac za HDZ? ‘Moram zatvoriti financijsku konstrukciju‘ objavio da Uskok sumnja da je bivša državna tajnica najmanje u dva navrata tražila Milenka Bašića novac za stranku (HDZ).

Isti portal danas je (u srijedu 5. svibnja) objavio nova, po premijera Plenkovića i njegovu vladu još ozbiljnija i sve ‘opasnija’ otkrića.

Jer, sudeći prema onome što je objavljeno u tekstu: Zašto se Zdravko Marić nalazio s vlasnikom vjetroelektrana? Otkrivene poruke: ‘Neka k meni dođe sam…‘, radi se o aferi koja vrlo ozbiljne sumnje baca i na ministra financija Zdravka Marića, ali i na samog premijera Plenkovića te na cijelu njegovu vladu! Čak štoviše, ova afera bi, ako se do kraja istraži, te ako se odgovorni procesuiraju, mogla mnogostruko nadmašiti korupcijsku aferu Sanader!

Krenimo redom:

Pri tome su, kako sumnja USKOK, Rimac i Žalac koristile svoje dužnosničke pozicije; i to Rimac kao državna tajnica i saborska zastupnica HDZ-a, dok je Žalac uz ministarsku, koristila i poziciju članice Nadzornog odbora HBOR-a.

Kako je tražila novac za stranku?

Osim što u nekim porukama otkriva da je s gospodinom Bašićem u dugogodišnjim prijateljskim odnosima, te kako želi nakon političke karijere nastaviti raditi kod njega, Rimac vlasnika C.E.M.P.-a u par navrata, piše Uskok, eksplicitno traži i novac za stranku.

Tako mu je, kako je otkrio USKOK, 17. ožujka 2018. napisala da je ‘sa svojima oko izbora’. U to vrijeme, prema javno dostupnim podacima, odvijali su se izbori u kninskom HDZ-u. Za čelno mjesto stranačke organizacije u tom gradu natjecali su se Nikola Blažević i Robert Marić. Blažević je upravo Josipu Rimac naslijedio 2015. kada se s čela Grada povukla ne bi li vodila izbornu kampanju HDZ-a

Nakon što je Bašiću javila da se bavi izborima, Josipa Rimac ga je, proizlazi iz pronađenih poruka, zamolila da joj pomogne jer, navodi Uskok, “mora zatvoriti financijsku konstrukciju”. To mu je napisala u subotu, a Bašić joj je odgovorio da se vide u ponedjeljak.

Je li i koliko novca dobila taj ponedjeljak od Milenka Bašića u ovom trenutku nije poznato. Naime, Rimac će pod mjerama tajnog nadzora završiti tek u prosincu 2019. godine.

Iz svog WhatsApp i Viber inbox-a, međutim, nije obrisala poruke koje je slala i primala u godinama prije toga. Zato su ih istražitelji, nakon što je uhićena u svibnju prošle godine, uspjeli pronaći. Upravo su te stare poruke temelj proširenja istrage protiv Rimac, a na njima se temelje i optužbe protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac

Financirao i izbore u Mladeži HDZ-a?

U kontekstu sumnjivog financiranja HDZ-a može se gledati na još jedan razgovor Josipe Rimac i Milenka Bašića koji su rekonstruirali istražitelji. Bio je 31. listopad 2018. kada je Rimac javila Bašiću što sve poduzima ne bi li mu osigurala odobravanje HBOR-ovog kredita. Zatim ga je, stoji u spisu, “zamolila neutvrđeni novčani iznos”…, jer “u petak dolje ima izbore za mladeži HDZ-a”.

“Ovih dana imamo veća druženja i trebamo to posložiti. Jako mi je to važno”, napisala je Josipa Rimac Milenku Bašiću.

On joj je odmah uzvratio: “Kad pijemo kavu?” Sastanak su dogovorili u hotelu Esplanade u Zagrebu. Tijekom studenog 2018. izborne skupštine održane su i u Mladeži HDZ-a u Kninu, kao i u stranačkoj mladeži Šibensko-kninske županije. Iz javno dostupnih izvještaja Rimac je bila na skupštini u Kninu, koja je održana u petak 9. studenog 2018. godine.

Ako je Milenko Bašić preko Josipe Rimac financijski pomagao HDZ, ovdje se postavlja pitanje radi li se o svojevrsnim donacijama. U tom slučaju moralo bi se znati koliko su one ukupno iznosile, te jesu li bile evidentirane.

Naime, valja podsjetiti da je nevođenje evidencije o donacijama političkim strankama kažnjivo po Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Taj Zakon propisuje da su stranke dužne voditi evidenciju o donacijama koje primaju za redovite godišnje političke aktivnosti.

U slučaju da to ne učine prijeti im kazna od 10 do 100 tisuća kuna. Zastara progona za ovaj prekršaj nastupa četiri godine od kada se prekršaj dogodio”, pisao je Telegram u ponedjeljak, da bi danas (u srijedu 5. svibnja) objavio nova, po premijera Plenkovića i njegovu vladu još ozbiljnija i sve ‘opasnija’ otkrića.

Evo što je danas objavio Telegram.hr:

”Krajem siječnja 2019. godine, na Viber ministra financija Zdravka Marića stigla je poruka Josipe Rimac. Tog 25. siječnja već su se nekoliko puta čuli, a jedan razgovor trajao je preko trideset minuta. Tema su bile vjetroelektrane u kršu kod Knina.

USKOK zanimaju upravo ovi krediti

Bašić je trebao Marića jer je pokušavao dobiti ogroman kredit od države, a imao je problema u pregovorima s državnom bankom, HBOR-om. Deset dana ranije, šefovi HBOR-a iznijeli su niz negativnih komentara o Bašićevim tvrtkama i njegovim zahtjevima. Sastanak kod Marića prošao je dobro, što doznajemo iz trijumfalnih poruka Josipe Rimac i Gabrijele Žalac.

Dva tjedna nakon sastanka s ministrom, Bašićeve tvrtke dobit će ponudu HBOR-a na 80 milijuna eura. Marić je u tom trenutku predsjednik Nadzornog odbora banke koja odobrava državne kredite. Zdravko Marić tako se, možda nesvjesno ili nespretno, dao uplesti u interesnu mrežu Josipe Rimac, bivše kninske gradonačelnice i državne tajnice u Ministarstvu uprave.

Molila ga je za pomoć i oko drugog državnog kredita koji je Bašić dobio, 15 milijuna eura od Hrvatske poštanske banke. Na molbe Josipe Rimac, Marić je odlazio kod predsjednika Uprave HPB-a po tom pitanju. USKOK-ovi istražitelji prošlog su tjedna proširili istragu protiv Rimac, upravo zbog kredita HBOR-a i HPB-a, a osumnjičena je i Gabrijela Žalac.

Krupni problemi u premijerovim tvrdnjama

Iz poruka Josipe Rimac i otkrića istražitelja o kojima je Telegramova Ana Raić Knežević svakodnevno izvještavala, najnevjerojatnije je saznanje da se pola državnog aparata, na čelu s ministrom financija, angažiralo oko krških vjetroelektrana Milenka Bašića. Je li u pitanju slučajnost, nespretnost, pogodovanje ili nešto gore, možda će se utvrditi u narednom periodu, no bizarna je lakoća kojom je Rimac usmjeravala desetke dužnosnika na svim razinama.

Premijer Plenković izjavio je kako u tome ne vidi problem?! Prema njegovom tumačenju, krimena njegovih ljudi nema, jer su krediti odobreni po svim pravilima. Nekoliko je krupnih problema u ovoj premijerovoj tvrdnji, ključnih za razumijevanje goleme afere.

1. Premijer tvrdi da je sve bilo OK. Zašto je onda vlasnik vjetroelektrana išao kod Marića?

Službeni zapisnici i privatne poruke Josipe Rimac otkrivaju kako se za vjetroelektrane žestoko lobiralo na najvišim državnim razinama. To je doslovno izgledalo ovako: vlasnik vjetroelektrana Milenko Bašić traži od Rimac da “stisne” ili “sredi” nekog ministra ili državnog bankara, Rimac mu odgovara da hoće i baca se na posao, zatim šalje poruke i dogovara sastanke.

Tijekom 2018. i 2019., to “stiskanje” i “sređivanje” ponavlja se stalno. Najčešće se radilo o ministrici Žalac, ministru Mariću i ministru Tolušiću, te o predsjednicama uprava HBOR-a i HPB-a. U jednom trenutku Rimac i Bašić čak kažu kako će “ucijeniti” predsjednicu Uprave HBOR-a, a direktoru HPB-a Bašić je na sastanku ponudio mito.

Ako je sve bilo regularno i bez pogodovanja, zašto je to bilo potrebno? Zašto vjetroelektrane nisu poslale redovan zahtjev za državni kredit, bez stiskanja i ucjena? Djeluje nevjerojatno da bi mjesece gubili na telefonske pozive, svakodnevno dopisivanje, česte sastanke, nemoralne ponude i druge oblike pritisaka, ako su kredit mogli dobiti redovnom procedurom.

Ukratko: ako je sve bilo regularno, zašto je vlasnik vjetroelektrana Milenko Bašić prije odobrenja kredita išao kod ministra Marića – i zašto je Marić tražio da Bašić dođe sam?

2. Nakon Marićevog sastanka o “modelu i dinamici”, Žalac i Rimac su jako zadovoljne

Što je točno izgovoreno 28. siječnja u 14 sati na sastanku Milenka Bašića i ministra Marića, zasad ne znamo. No, znamo sljedeće: sastanak je organizirala Josipa Rimac, s ciljem da njih dvojica na tom sastanku “definiraju model i dinamiku”, kako Rimac piše u poruci Mariću.

Znamo da je sastanak prošao dobro, jer su se Rimac i Žalac čule odmah nakon njega. Jedna drugoj javljaju kako je vlasnik vjetroelektrana bio kod Marića i da je sada sve OK, što očito dolazi i do šefice HBOR-a, Tamare Perko. “Čula sam se s Tamarom i oni će to posložiti”, javlja Žalac.

Sastanak se održao 28. siječnja, deset dana nakon sjednice HBOR-a, na kojoj se državna banka opirala da jedina financira Bašića. Nakon sastanka u kabinetu ministra Marića, Bašić će prehodati pedesetak metara Katančićeve ulice u Zagrebu, i otići u HBOR. Dva tjedna kasnije, vjetroelektrane će dobiti ponudu za kredit HBOR-a.

3. Bašić se stalno žalio na šeficu HBOR-a. Nakon sastanka s Marićem piše: ‘danas je bila skroz OK’

Zgodan detalj je i odnos Milenka Bašića prema šefici HBOR-a Tamari Perko. Mjesecima se u porukama žalio na nju i tražio od Rimac da je “srede”. Optuživao ju je za neprofesionalizam, a u jednom trenutku piše: “Tamara nas uništava”.

Rimac mu govori kako “postoji lijek i za nju”, a u jednom trenutku čak predlaže da je zajedno ucijene. Međutim, nakon što je 28. siječnja bio kod Marića, Bašić piše Rimac da je sada “zadovoljan s Tamarom” i da je “danas bila skroz OK”.

4. HBOR nije htio biti jedini koji financira Bašića, pa su ga odjednom ipak financirali

Premijerova tvrdnja da HDZ-ovci nisu pogurali kredit ima još jednu značajnu, zasad nerazjašnjenu rupu. HBOR mjesecima nije htio biti jedina banka koja financira vjetroelektrane Josipe Rimac – a onda je, odjednom, ipak pristao biti jedina banka koja ih financira.

Na sjednici Nadzornog odbora 18. siječnja 2019., direktorica HBOR-a Tamara Perko eksplicitno je rekla da nisu bili za samostalno financiranje vjetroelektrane. “HBOR je tražio formiranje sindikata banaka, pa bi svaka banka djelomično financirala projekt, a HBOR je bio spreman razmotriti financiranje do najviše 80 milijuna eura”.

To se poklapa sa službenom dokumentacijom i prepiskom iz prethodnih mjeseci: HBOR nikad nije ponudio ništa samostalno, već isključivo kao dio grupe banaka. To je česta praksa kod velikih kredita, jer se smanjuje rizik za svaku pojedinačnu banku, ako nešto pođe po zlu. No, to skupljanje banaka je propalo, kaže Perko, “jer su banke redom odustajale pod projekta”.

Da je svima bilo potpuno jasno kako HBOR onda nije za samostalno financiranje, na istoj je sjednici zaključila i ministrica Žalac. “Očito je da financiranje projekta bez konzorcija banaka neće biti moguće”, rekla je.

Žalac je u to vrijeme bila u stalnom kontaktu s Josipom Rimac i vlasnicima vjetroelektrana. Dapače, istog ih je jutra, prije sjednice HBOR-a, ugostila u svom ministarstvu, pa je sigurno bila upućena u sve detalje i probleme financiranja. Dva mjeseca kasnije, nakon dodatnog lobiranja i Bašićevog sastanka s Marićem, kredit je ipak odobren – bez konzorcija banaka.

5. HBOR je prvo nudio samo 50 milijuna eura, a onda su krenuli pritisci

Deset mjeseci ranije, u ljeto 2018., vlasnik vjetroelektrana pregovarao je s nekoliko domaćih i inozemnih banaka. Jedna od tih banaka bio je i HBOR, koji je u lipnju 2018. nudio kredit od 50 milijuna eura – od ukupno 167 milijuna, koliko bi banke zajedno dale.

No, to vlasnicima nije bilo dovoljno od HBOR-a, pa kreću u ofenzivu. Vlasnik vjetroelektrana Milenko Bašić traži da Rimac osigura povećanje iznosa. U 8:45 sati, 18. srpnja te godine, Josipa Rimac šalje poruku ministru Mariću i moli da se podeblja ponuda HBOR-a. Kontaktira i ministricu Žalac, prenosi svoje aktivnosti i moli za pomoć.

Narednog dana u 9 ujutro Rimac odlazi na sastanak kod šefice HBOR-a Tamare Perko. Nekoliko sati kasnije, HBOR će vjetroelektranama ponuditi 65 milijuna, a u idućih nekoliko tjedana, iznos raste na 80 milijuna eura – 60 posto više nego su inicijalno nudili. Važno je naglasiti, i dalje se radilo o novcu koji bi HBOR dao kao jedna od banaka, a ne samostalno, kako je na kraju bilo.

6. Vlasti tvrde da je sve bilo regularno jer je novac dala i druga državna banka

Tvrdnju da je kredit bio regularan i po svim pravilima, vlasti i HBOR temelje na dvije stvari. Prvo, Bašić je u jednom trenutku tražio 130 milijuna eura, a odobrili su mu 80 milijuna. To se navodi kao dokaz da u HBOR-u nisu popustili pred pritiscima visokih HDZ-ovaca.

Pritom propuštaju kazati kako su kredit dali samostalno, kao jedina banka, iako su mjesecima govorili da inzistiraju na formiranju konzorcija, kao i to da su inicijalno htjeli dati 50 milijuna.

Drugo, brane se vlasti, HBOR nije jedini sudjelovao u ovom kreditiranju, što se navodi kao drugi dokaz da je sve bilo regularno. Pritom ne spominju kako je jedina druga banka u ovom kreditnom aranžmanu bio HPB, također u državnom vlasništvu, nakon višemjesečnog lobiranja ministara.

“Marić ide u srijedu, aktivirao se”, javlja Rimac o sastancima ministra Marića s predsjednikom Uprave HPB-a Tomislavom Vujićem. Žalac kaže da je i ona u kontaktu s čelnikom HPB-a. HPB će uskoro odobriti financiranje od 15 milijuna eura, ali tek nakon što je HBOR odobri svoja sredstva.

Ako je projekt bio toliko atraktivan, zašto su ga podržale isključivo banke u državnom vlasništvu?

7. Vlasnik vjetroelektrana stalno je pisao da mu nema spasa. Kako je uopće dobio kredit?

U dopisivanjima s Josipom Rimac, Milenko Bašić ponavlja kako hitno mora osigurati 30 milijuna eura za dobavljače. Inzistira da mu HBOR napravi pismo namjere o financiranju, koje bi pokazao dobavljačima, inače je gotov.

Krajem siječnja 2019., Bašić piše da mu “30 milijuna eura treba odmah zbog podmirenja obveza prema dobavljačima”. Početkom veljače još je dramatičniji i piše: “nema nam spasa, ako ovaj tjedan ne pustimo 30 milijuna eura dobavljačima”. U nekoliko navrata ponavlja da mora riješiti dugove. Je li u trenutku odobrenja kredita uopće bio kreditno sposoban, ako je dobavljačima bio dospjelo dužan 30 milijuna eura?

8. Zašto je Bašić bio zadovoljan s odrađenim, ako ništa nije odrađeno?

Ovo je krucijalna nelogičnost u objašnjenjima premijera Plenkovića. Prema tvrdnjama USKOK-ovih istražitelja, Josipa Rimac od Milenka Bašića godinama je primala 40.000 kuna mjesečno. Dobila je, između ostalog, i jedrenje kao dar za svoj trud oko kredita HBOR-a. Na tom joj se odmoru pridružila i Gabrijela Žalac.

U njihovim dopisivanjima, Milenko Bašić naziva ih kraljicama i hvali njihove napore da mu pomognu. Ako Žalac ni Rimac nisu ništa napravile oko kredita, ako im nije pomogao ni ministar Marić, za što ih je onda Bašić nagradio? Ako je do državnog kredita mogao i bez njihovih usluga, zašto ih je svakodnevno nazivao i molio za pomoć?

Malo se vjerojatnom čini teorija da su ga HDZ-ovke naprosto nasanjkale i uzele nagradu za nešto što bi Bašić mogao i sam dobiti, regularnim putem – Bašić je također bio u direktnom kontaktu s HBOR-om i HPB-om, i znao je da su sve ostale banke odavno odustale od projekta”, piše Telegram danas (u srijedu 5. svibnja 2021.).

Zanimljivo je ovdje podsjetiti i na ono što su iz Europske komisije odgovorili saborskoj zastupnici Karolini Vidović Krišto, u vezi upravo s aferom vjetropark Krš Pađene, o čemu je Vidović Krišto jučer (u utorak) govorila na press konferenciji u Saboru.

”Sa zadovoljstvom obavještavam hrvatsku javnost da mi je ured potpredsjednice Europske komisije, gospođe Margarethe Vestager, poslao odgovor na moju predstavku u svezi vjetroparka Krš-Pađene, te nepravilnosti pri procesu privatizacije Croatia Osiguranja.
Kao što vidimo, Europska komisija se ponaša odgovorno te odgovara hrvatskoj parlamentarnoj zastupnici. Nažalost, Plenkovićeva Vlada, kao što znamo, iako je Ustav obvezuje, ne odgovara na moje upite – to jest, šalje fiktivne odgovore. O razlozima tog vladinog protupravnog, a samim time i štetnog ponašanja za Hrvatsku, reći ću kasnije nekoliko riječi.

Dobar dan za RH: počinje demontaža zatvorenog kruga korupcije!

Svakako treba naglasiti da je ovo jako dobar dan za Hrvatsku! Zatvoreni krug korupcije, koji vlada Hrvatskom, počinjemo otvarati, to jest, počinjemo ga demontirati. Naime, odgovori Europske komisije su konkretni, i to:
U slučaju vjetroparka Krš-Pađene Europska komisija će provesti istragu cjelokupnog razvoja tog projekta. Istraga koja će biti objektivna, a u to sam uvjerena, rezultirat će raskidom ugovora i uštedom od 2 milijarde kuna hrvatskim građanima. Naime, dosadašnje javno poznate činjenice dokazuju niz protuzakonitosti u tom projektu. Iako su Plenković i Pupovac pokušali zaštiti kriminal u ovom slučaju, odbijajući dati na uvid sve dokumente Hrvatskom Saboru, putem instrumenata, koji su nam kao članici EU-a na raspolaganju, uspjet ćemo ovaj kriminal zaustaviti.
Isto tako ćemo ovaj projekt u potpunosti rasvijetliti, te će svi sudionici u tom kriminalnom procesu, a uz pomoć europskih institucija, po prvi puta biti privedeni pravdi, neovisno koju državnu funkciju obnašaju, ili su je obnašali.
U drugom slučaju kojega sam prijavila, a to je slučaj privatizacije Croatia Osiguranja, Europska komisija nije mogla utvrditi, a što sam i pretpostavljala, nedopuštenu subvenciju. Ali Europska komisija, i to je ključno, doslovno upućuje hrvatska tijela za kazneni progon, za provođenjem istrage u ovom slučaju.
Naime, nedopuštenom subvencijom se smatra kad novac odlazi iz proračuna. U slučaju CO je riječ o davanju visoko vrijedne imovine u bescjenje, što je klasično kazneno djelo.
To je kazneno djelo u DORH-u na stolu još od 2014. godine, ali, kao što znamo, DORH ne radi na temelju zakona, već na temelju uputa Plenkovića, Pupovca, Šeksa i ostalih.

Reakcija Europske komisije građanima daje nadu

Naravno, u slučaju CO nismo upućeni samo na DORH, jer na europskoj razini postoje i druga tijela EU koja se brinu o vladavini prava u državama članicama. U Hrvatskoj je vladavina prava suspendirana te se primjenjuje primjena zakona po potrebi moćnika, neovisno o tome što je zakonom stvarno definirano.
Prilikom saborske rasprave o vjetroparku Krš-Pađene najavila sam kako ću internacionalizirati borbu protiv korupcije. Tada sam bila izvrgnuta podsmjehu, a nakon te najave, stavljena sam u medijsku izolaciju, jer to je jedino umijeće vladajućih moćnika: manipulirati i skrivati istinu putem korumpiranih i kontroliranih medija. Ali reakcija Europske komisije daje poticaj svim hrvatskim građanima da se za istinu i pravdu valja boriti i da se može i pobijediti.

Sve posložili tako da je gotovo nemoguće doći do pravde

Vladajuća kasta u Hrvatskoj, koju čine pravosuđe, većina relevantnih političkih snaga i main-stream mediji, se panično boje istine i činjenica, jer kao što znamo, istina i transparentnost su antitijela za korupciju.
Zato su vrh HDZ-a, SDP-a, SDSS i ostali moćnici stvorili mehanizme koji sprečavaju zakonitost i transparentnost, te je iz tog razloga u Hrvatskoj gotovo nemoguće doći do pravde. Naravno da ta blokada hrvatskih institucija služi isključivo uskoj šačici tih moćnika, te posljedično nanosi štetu ogromnoj većini hrvatskih građana.
U hrvatskom pravnom poretku moćnici uvijek dobivaju pravo, a obični građani ga uvijek gube. Zato imamo najviše poreze u Europi, i zato nam ljudi napuštaju prelijepu Hrvatsku.
Ovim smo slučajem otvorili novu stranicu načina političkog djelovanja u Hrvatskoj. To političko djelovanje se zove: beskompromisna borba za uspostavu vladavine prava u Hrvatskoj, koristeći sve raspoložive alate koji nama, kao europskom narodu i kao članici EU stoje na raspolaganju.
Strategija vladajućih scenarista je više puta viđena i svima poznata, a to je skretanje pozornost s ključnih problema, te permanentno ideologiziranje svakodnevnice kako bi političkim tenzijama onemogućavale racionalno političko djelovanje.

Odabrana vrhuška iznad zakona

U toj šizofrenoj situaciji stalno se bavimo Plenkovićevim ideologom i saveznikom Pupovcem, povijesne istine se osporavaju, te se vrijeđaju najsenzibilniji osjećaji većine naroda. Time stvaraju ekscesnu političku klimu u kojoj nema prostora za bavljenje korupcijom i institucijama koje su blokirane, i koje ne služe svojoj svrsi, a to upravo koristi vladajućim strukturama. Jer, funkcionalnog sustava se panično boje Plenković, Pupovac, Peđa Grbin i ostali vinovnici korumpirane elite.
Ovo je borba za europsku i civiliziranu Hrvatsku, u kojoj se zakoni poštuju, i u kojoj nitko nije iznad zakona. Zakoni se u civiliziranim državama ne tumače po potrebi, već se zakoni provode, i to doslovno.
Protivnici ovakvoj Hrvatskoj su današnji vladajući moćnici i njihova jugo-balkanska močvara, u kojoj se zakoni rigorozno i nehumano provode nad običnim građanima, a odabrana vrhuška je iznad zakona i radi nekažnjeno što hoće.
istražuje se posrednik, ali ne i onaj koji je odobrio kredit?!
Ta Hrvatska ima karikaturu od pravosuđa, tako ovih dana čitamo da se istražuje Josipa Rimac jer je posredovala da se odobri kredit za vjetropark Krš-Pađene. Znači, prema Plenkovićevom pravu istražuje se posrednik, ali ne i onaj koji je odobrio kredit. Ovakvom pravosuđu smije se cijeli svijet.
Svi razumni ljudi se pitaju – zašto pravosuđe ne istraži ministra Zdravka Marića, te predsjednicu Uprave HBOR-a Tamaru Perko, koja je navodno čak i kuma ministra Marića, jer upravo njih dvoje su odobrili kredit za vjetropark.
Zakon se mora primjenjivati neovisno o funkciji ili imovinskom stanju. Ako se, pak, zakon primjenjuje selektivno, onda to nije pravna država, već močvara!

Pozvala građane da se ne daju zastrašiti

Ovakva lakrdija od pravosuđa ne postoji u nijednoj drugoj državi EU. To pravosuđe – i ti političari, koji štite to pravosuđe – i ti mediji, koji štite te političare, su glavni uzročnici siromaštva, nepravde i svih drugih problema s kojima se hrvatska država i hrvatski narod suočavaju.
Završno, pozivam sve hrvatske građane da se ne daju zastrašiti, i da koriste svoja zakonska prava koja imaju, i koja im nitko ne smije uskratiti ili ograničiti.
A oni koji u sustavu pravosuđa i državne uprave zlorabe svoje pozicije kako bi pogodovali moćnicima, a na štetu hrvatskih poreznih obveznika, oni moraju znati da će za to kad-tad odgovarati.
I mi Hrvati imamo pravo na civiliziranu i pravednu Državu, a tu pravednu Hrvatsku ćemo i ostvariti – uspostavom funkcionalne vladavine prava”, istaknula je Karolina Vidović Krišto na jučerašnjoj konferenciji za novinare te tako, na neki način, svojim tumačenjima zaokružila (barem za sada) ovu veliku i mračnu korupcijsku aferu, aferu koja bi u svakoj pravno uređenoj i istinski demokratskoj zemlji već do sada rezultirala padom cijele vlade, a vrlo vjerojatno i uhićenjima mnogih visokopozicioniranih dužnosnika.
Hoćemo li takvo nešto dočekati i u Hrvatskoj?
FOTO: Screenshot videosnimki