Za bivših Vlada, nitko iseljenike nije slušao! Sada je ipak drugačije, a dokaz su IZMJENE Zakona o državljanstvu

”Važno je da se možemo kritizirati, da možemo jedni drugima otvoreno u lice reći ono što nije dobro, ali ono što je dobro zajedno zgrabiti i gurati naprijed u cilju boljitka i onih koji dolaze poslije nas, ”, izjavio je Zvonko Milas, dok je Ivan Grbešić, predsjednik Savjeta za Hrvate izvan RH, istaknuo da iseljenici konačno imaju sugovornika koji sjedi s druge strane stola, koji je partner, koji čuje i koji sluša

Nakon završetka druge sjednice Drugog saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koja je u subotu i nedjelju održana u Šibeniku, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas je kazao kako je za njega sjednica pokazala da postoji razlog za optimizam.

”Ovo je promjena u odnosu na sjednicu u Vukovaru 2016. godine, prvu na kojoj sam sudjelovao. Mi smo jučer raspravljali o iskoracima, i o pomacima, što znači da smo krenuli u pozitivnom smjeru. Postoji otvoren kanal za komunikaciju i trebamo ga još graditi i učiniti boljim, kako bi naš zadatak mogao biti još jednostavniji. Razgovarali smo otvoreno i jasno, znači da se prepoznajemo prijateljski i partnerski, te da imamo kontinuitet čime vraćamo povjerenje. Svjesni smo da smo svi na istoj strani, te da smo pripadnici jednog naroda koji dijeli iste vrijednosti, a mi želimo te vrijednosti vratiti među sve nas”, kazao je Milas i dodao kako svi sudionici sjednice žele biti angažirani u postizanju zajedničkog cilja, a to je što bolja promjena Zakona o državljanstvu, zajedničkoga rada i komunikacije i dobra provedba projekata koji će doći iduće godine.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Domovine je napomenuo kako su svi sudionici svjesni da ovaj Savjet ima smisla te da njihovo imenovanje u ovo tijelo Vlade RH nije puka formalnost, te da je to uvjet postizanja punog smisla, u koliko se cijeli posao radi zajedno i onako kako Bog zapovijeda.

”Važno je da se možemo kritizirati, da možemo jedni drugima otvoreno u lice reći ono što nije dobro, ali i ono što je dobro zajedno zgrabiti i gurati naprijed u cilju boljitka i onih koji dolaze poslije nas, jer prema njima imamo obvezu i imamo naslijeđe koje čuvamo 800 godina. Sinoć sam rekao da nam je to bilo lakše dok nismo imali državu, dok smo živjeli izvan Domovine i u Hrvatskoj i iseljeništvu. Danas kad ju imamo imamo i naš Savjet, naše divne ljude… Danas je to puno teže. Danas imamo različite trendove, globalizaciju. Imamo puno stvari kojima pojedinac želi zasjeniti zajednicu. I ono što je najbitnije, danas nemate vremena za sebe a kamoli za zajednicu, za obitelj. Nemamo taj resurs za sve ono što čovjek želi i što mu treba, kazao je Milas te podvukao da nakon ova dva dana i ove sjednice, svega što je čuo i vidio, misli kako ima mnogo razloga za optimizam:

”Siguran sam da ćemo zajedno s ovim divnim Hrvatima i Hrvaticama ispuniti naš zadatak i unaprijed se radujem našem zajedničkom radu”, napomenuo je Zvonko Milas, a prenio portal Kerigma-Pia.hr

Govoreći o prioritetima za budućnost, naglasio je da ne samo Savjet i Ured za Hrvate izvan RH, već i svi resori, saborski zastupnici, svi djelatnici resora, od gospođe Bušić do Ministarstva znanosti, trebaju raditi na zajedničkom cilju.

”To će biti projekt ‘Domovina‘, koji kreće u srpnju sljedeće godine, to će biti nastavak projekta ‘Korijeni‘, to će biti puno dobrih stvari o kojima ste slušali ovdje, koji će doprinijeti što boljoj suradnji, što boljoj uvezanosti, što većoj vidljivosti Hrvata bez obzira gdje oni žive. Dakle uvezivanje globalne hrvatske obitelji diljem svijeta”, zaključio je Zvonko Milas.

Ivan Grbešić, predsjednik Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH, nakon sjednice je istaknuo da su u Šibeniku imali dva dana kvalitetnog dijaloga, te da iseljenici konačno imaju sugovornika koji sjedi s druge strane stola, koji je partner, koji čuje i koji sluša.

”Prije se možda čulo, ali se nije slušalo. Iskreno, mogu reći da ima pozitivnih iskoraka. Već sam spomenuo izmjene koje se tiču uvjeta stjecanja državljanstva. To je nešto što je nama vrlo važno. Bilo je diskusija i o međunarodnom programu i o investicijama, pričali smo o uspjesima, stranim ulaganjima u Hrvatskoj za koja možda ni u Hrvatskoj ne znaju da postoje, a možda ni svi Hrvati izvan Hrvatske za to ne znaju. Ima puno pozitivnosti, bilo da je riječ o obitelj Lukšić, o obitelji Sertić… Mogu ih i dalje nabrajati. To su ljudi koji su uspješni diljem svijeta, a koji su došli u Lijepu našu, uložili kapital, koji su se možda i namučili, no od kojih moramo učiti.

Hvala Bogu da imamo u iseljeništvu puno ljudi koji su zainteresirani za ulaganje u Hrvatsku, koji su školovani, koji su pozitivni, koji znaju kako i koju mogu pozitivno doprinijeti Lijepoj našoj. I što je najvažnije, željni su to napraviti. Sada je pitanje kako pojačati suradnju Hrvata u Hrvatskoj, Hrvata u Vladi, Hrvata na Pantovčaku i Hrvata diljem svijeta. Mi smo narod koji je razasut širom svijeta. Potrebno nam je zajedništvo, ljubav koju svi imamo i jedan zajednički cilj. Ostvarili smo državu prije 27 godina i to je veliko ostvarenje. Da je netko ranije rekao da ćemo imati državu, svi bi bili vrlo radosni, jer to je bio naš dugogodišnji san.

Ajmo dovšiti taj san i dovesti državu na razinu s kojom ćemo svi biti zadovoljni. I Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati izvan nje”, zaključio je Ivan Grbešić.

NIJE MI TO LAKO REĆI, ALI:

‘Za Milanovićeve Vlade, sve je bilo formalnost, mrtvo slovo na papiru’

Na pitanje kako je bilo ranije, ako sam kaže da tek unazad dvije godine (od sjednice u Vukovaru 2016. godine) primjećuje pozitivne iskorake prema iseljeništvu, Grbešić je istaknuo da ranije nije bilo rezultata, jer nitko u Vladi nije uvažavao ono što su oni na Savjetu zaključili.

”Nije mi to lako reći, ali mislim da je rad Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH prije toga bio tek čista formalnost, samo da se može reći da nešto postoji. Ali od toga nije bilo nikakve koristi. Ništa konkretno se nije radilo. Zahtjevi i prijedlozi su doneseni, ali to je ostalo mrtvo slovo na papiru. Ništa se nije realiziralo.

Prvi sastanak na kojem sam uočio da ima neka promjena i da postoji uho koje makar sluša, bio je sastanak Savjeta u Vukovaru potkraj 2016. godine.

Već sam govorio da dvadeset godina od hrvatske politike slušamo prazna obećanja. Na svim sjednicama Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH mi smo se izjasnili i predočili svoje ideje. I sada se, napokon, te ideje uvažavaju. Vidite sami, po prijedlogu izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu, da ima bitnih pomaka. Tražili smo da se lakše može dobiti hrvatsko državljanstvo i da se može dobiti u kraćem roku. Neki ljudi sada čekaju do tri godine. Vrlo restriktivno je bilo, administrativni dio je vrlo kompliciran, pogotovo u konzulatima.

Tamo je procedura trajala jako dugo, pa su mnogi išli u Hrvatsku, gdje se puno brže moglo ishoditi državljanstvo. Taj administrativni dio moramo urediti kako bi i djeca te unuci hrvatskih iseljenika mogli puno lakše i brže dobiti hrvatsko državljanstvo”, naglasio je gospodin Grbešić, koji živi i djeluje kao poduzetnik u Kanadi, u izjavi za Promise.hr.

Dodao je potom da je on član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH od prvog dana Savjeta, dakle od njegovog formiranja – za vrijeme Vlade Zorana Milanovića.

FOTO: Marija Pušić, Anto Pranjkić