ZABLUDE O ZDRAVOJ HRANI: Oni koji tvrde da sendviči i slatkiši ne mogu biti zdravi, ne govore istinu

U Hrvatskoj ima oko 100 tisuća onih koji imaju neku vrstu poremećaja u hranjenju, a ne postoji ni referalni centrai za te vrste bolesti, niti potpuno educirani stručnjaci za te vrste poremećaja. Jedan od čestih razloga zbog kojih mladi, posebice djevojke  dolaze u probleme s poremećajem hranjenja je i prava poplava industrije takozvane ‘zdrave hrane’ – koja je uz industriju nafte – danas najunosnija industrija na svijetu. No, zdrava i ukusna prehrana međusobno se NE isključuju, iako neke osobe na društvenim mrežama sugeriraju drugačije, navodi Nenad Bratković, jedan od najpoznatijih hrvatskih nutricionista

Piše Dražen Boroš

Kroz seriju tekstova (četiri su već objavljena na ovom portalu), pokušali smo ukazati na jedan veliki problem s kojim se danas suočava ljudska populacija – kako u svijetu tako i kod nas. Radi se o problemu poremećaja hranjenja koji naročito pogađa adolescente, a upravo je tragična činjenica da je to bolest (koju još uvijek mnogi negiraju i podcjenjuju) s najvišom stopom smrtnosti u psihijatrijskoj praksi.

Iskustva tinejdžerica koje su prošle pakao anoreksije i bulimije (o čemu ste također imali prilike čitati u nekim od prethodnih članaka) nažalost, pokazuju kako se radi o bolesti koja zapravo nema lijeka i koju je de facto nemoguće izliječiti. Uspjeh je ukoliko se ona uz neku vrstu pomoći stavi pod kontrolu, no osobe koje se suoče s njom, žive i bore se do kraja života.

Upravo je stravično saznanje do kojeg smo došli u razgovoru s ljudima iz rijetkih udruga koje skrbe o takvim osobama, da u Hrvatskoj ima oko 100 tisuća onih koji imaju neku vrstu poremećaja u hranjenju! A ne postoji ni referalni centra za te vrste bolesti a niti potpuno educirani stručnjaci za te vrste poremećaja.

Jedan od čestih razloga zbog kojih mladi, posebice djevojke (koje čine 90 posto oboljelih) dolaze u probleme s poremećajem hranjenja je i prava poplava industrije takozvane ‘zdrave hrane’ – koja je uz industriju nafte – danas najunosnija industrija na svijetu. Svakodnevno smo zatrpani svim mogućim vrstama reklama o pripravcima i dodacima u prehrani koji se svrstavaju pod isti nazivnik – ‘zdravo’. Mi bismo rekli, u skladu s vremenom u kojem živimo – ‘novo zdravo’! I onda nije čudno da se na taj novi ideal zdravog i lijepog najviše i najlakše zakače upravo najosjetljivije skupine u društvu. A sve to na koncu vrlo brzo odvede do neke vrste poremećaja u prehrani koji su – htjeli mi to priznati ili ne – još uvijek velika nepoznanica našega vremena.

Ako je ukusno, ne znači da je nezdravo

Dakle u nedostatku adekvatne zdravstvene pomoći za ove vrste bolesti u Hrvatskoj, posebnu ulogu imaju ljudi poput magistra Nenada Bratkovića, jedan od najpoznatijih hrvatskih nutricionista s kojim smo razgovarali na temu zdrave prehrane i zdravog načina života. Evo što on savjetuje mladim ljudima, posebice adolescentima (koji su doslovce zatrpani industrijom “zdrave” i nezdrave hrane) kako se najbolje i najpravilnije hraniti u današnje vrijeme?

Edukacija i informiranje o zdravoj prehrani kroz konkretne radionice, praćenjem stručnjaka koji daju održive savjete, a ne nužno kroz osobe koje promoviraju zdravu prehranu ističući koncept cheat-obroci  i dani ‘patnje’ u prehrani, najbolji je način, smatra on, da ljudi osvijeste što je što.

„Drugim riječima, zdrava i ukusna prehrana međusobno se NE isključuju, iako neke osobe na društvenim mrežama imaju tendenciju takvom je prikazivati.

Odaberite hranu, a ne industrijski procesuirane namirnice

Konkretno, i sendviči i brzi obroci mogu biti nutritivno vrijedni, ako si dopustimo informacije o njima. Isto vrijedi i za ‘slatku hranu’. Osnovna je poruka koristiti hranu, a ne primarno industrijski procesuirane namirnice“, ističe čovjek koji se doslovce svakodnevno u svojoj praksi susreće s problemima mladih i poremećajima u hranjenju.

Bratković se ne slaže s premisom da je teško odoljeti današnjim izazovima modernog života, a posebno ne sa onim toliko čestim izgovorom da zbog tempa života malo tko može posvetiti više vremena u pripremi kvalitetnih kućnih obroka.

„Tim više jer ljudi u posljednjih godinu i pol više i pretežito rade kod kuće. Alibiji pri prehrani i zdravlju uvijek su bili prisutni, a težnja za prihvaćenjem koncepta “zdrava prehrana mi je neizvediva”, naprosto je neprihvatljiva. U konačnici, zdravlje na kraju skupo košta, jer gotovo uvijek kada se nešto dogodi, a u praksi nerijetko radimo s teškim dijagnozama, tada se redovito pronađe vremena za sve. Dakle, stvar je prioriteta, senzibilizacije i pravovremenog razumijevanja za ono prioritetnije. Što nužno ne znači ‘gubitak’ vremena, naglašava magistar Bratković.

Alarmantni podaci

No postoji još cijeli niz problema vezanih uz zdravu hranu i zdrav način života. Jedan od njih je usporedba zdravlja naših građana u odnosu na primjerice razvijeniji dio Europe s kojim se volimo uspoređivati.

„Statistički podaci o debljini i prekomjernoj tjelesnoj težini“, kaže on, „vrlo su alarmantni u usporedbi s ostalim zemljama, ako polazimo od pretpostavke da smo dio EU i dio tog ‘razvijenog’ dijela svijeta gdje osnovna egzistencija – osnovne ljudske potrebe nisu ugrožene. Iz epidemioloških podataka i mnogobrojnih studija znamo kako s ekonomskom razvijenošću i smanjenim tjelesnim kretanjem, bolje plaćenim poslovima u sedentarnom načinu života postoji korelacija s lošijim prehrambenim izborima, i samim time nepovoljnim statusom uhranjenosti (debljinom i preuhranjenošću)“, upozorava Bratković i dodaje kako unatoč mnogobrojnim naporima i konkretnim javnozdravstvenim i privatnim edukacijskim projektima, a neke od njih provodi i on osobno (NutriKlinika simpoziji Integrativan pristup zdravlju), postoji mnogo prostora za bolje prihvaćenje i suradnju s ostalim, glavnim stručnjacima u području zdravstva kada je u pitanju uvažavanje mišljenja struke u liječenju a posebice prevenciji bolesti koje su uzrokovane (ne)zdravom prehranom a takvih je većina danas.

„Iako se situacija značajno mijenja i mnogi stručnjaci dolaze do samoinicijativnog zaključka kako su prehrana i nutricionizam kao znanost važna karika u očuvanju i poboljšanju javnog zdravlja ljudi, još uvijek postoji veliki prostor za napredak“, zaključuje jedan od najutjecajnijih hrvatskih nutricionista.

FOTO: Pixabay; Facebook

UMIRE ih 20 POSTO, no u RH tu bolest ne liječe: ‘Toliko puta htjela sam odustati u toj borbi bez kraja!’

ZAŠTO SE OVO SKRIVA: Zbog neliječenja poremećaja u prehrani, u RH svaki tjedan umre jedna osoba!

(tekst je peti dio novinarskog projekta financiranog od strane Agencije za elektroničke medije)